Pages

Sunday 12 January 2014

Re: *DHR* GENOCIDE HUTU : UKWISHONGORA KWA GITUTSI KUBAHUTU KUMAZE GUFATA INDI NTERA HAGOMBA IMIGAMBI MISHYA YO KUBIRWANYA MAZE TUKIBUTSA KO U RWANDA RUZABA U RWANDA IGIHE UMWE AZABA YUBAHA UNDI

Banyarubuga,
Ni byiza ko Galicani Gasana  w'ishyaka Amahoro Peace Congress na Kabalisa Pacifique bemera ko mu Rwanda habaye jenoside ebyiri: iyakorewe abatutsi ikozwe n'interahamwe za MRND, impuzamugambi za CDR, zimwe mu ngabo z'u Rwanda ex-FAR na hutu power movement ya Karamira; na jenoside yakorewe abahutu ikozwe na FPR/APR Inkotanyi mu Rwanda no muri Congo. Natwe mw'ishyaka ryacu PRM/MRP-ABASANGIZI ni uko tubyemera, kandi tukabivuga nk'uko biri. Kuko kutabivuga mu mvugo yabyo ko byitwa jenoside ni ugukina umukino wa FPR yayikoze idashaka ko ubwicanyi ndengakamere yakoreye abanyarwnda bo mu bwoko bw'abahutu bwitwa genocide nyine kugirango yo n'abayobozi bayo batazava aho babibazwa. Mu bintu FPR n'abayobozi bayo batinya ni kiriya cy'uko ubwicanyi ndengakamere bakoreye abahutu mu Rwanda no muri Congo bwazitwa genocide. Ni nde se wundi wabyita genocide ngo bifate uretse abavictimes b'iyo genocide bo bazi mieux que quiconque d'autre ibyababayeho kimwe n'abandi banyarwanda babirebaga n'amaso yabo biba.None ngo ni ugutegereza ko l'ONU izabyita genocide! L'ONU  se izabyita genocide ite utayibwiye wowe victime wayo ko ari jenoside, nawe wayibonye iba mutabivuze uko biri! General Rusatira Leonidas na bagenzi be b'abahutu bose mu gihe cy'iyicwa ry'abatutsi mu Rwanda muri 1994 banditse communiques/amatangazo abiri bavuga ko ibintu birimo bikorerwa mu Rwanda ari genocide; ntabwo bategereje ko l'ONU ibanza kubyemeza. Batanze ubuhamya bwabo bw'ibyo babonaga bikorwa kuri terrain bandika ko ari genocide irimo ikorerwa abatutsi n'abahutu batavugaga rumwe n'ubutegetsi bwa MRND( reba communiques mu gitabo cya General Rusatira cyitwa RWANDA:DROIT A L'ESPOIR). N'abatutsi rero babonye jenoside y'abahutu irimo ikorwa na FPR/APR Inkotanyi mu Rwanda no muri Congo nibakurikize urugero rwiza rwa General Rusatira na bagenzi be bahoze muri ex-FAR maze batubwire bandike ibyo bazi, babonye cyangwa se babwiwe n'uwabihagazeho kuri iriya jenoside y'abahutu kuko ari byo l'ONU ikeneye kugirango yemeze mu rwego mpuzamahanga iriya genocide yakorewe abahutu mu Rwanda no muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, ikaba yarakozwe na FPR/APR/RDF. (Anastase Gasana, chairman wa prm/mrp-abasangizi, ishyaka rigamije gusangiza abanyarwanda bose ibyiza by'igihugu cyabo ntawe uhejejwe inyuma y'urugi).



2014/1/11 TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr>
 



GENOCIDE HUTU : UKWISHONGORA KWA GITUTSI KUBAHUTU KUMAZE GUFATA INDI NTERA HAGOMBA IMIGAMBI MISHYA YO KUBIRWANYA MAZE TUKIBUTSA KO U RWANDA RUZABA U RWANDA IGIHE UMWE AZABA YUBAHA UNDI

UKWISHONGORA KWA GITUTSI KUBAHUTU KOKO KUZACIKA RYARI MUMATEKA Y'U RWANDA ? KUBONA ABATUTSI MURI IYI MINSI BAVUGA KO BAZI KANDI BEMERA KO HABAYEHO GENOCIDE HUTU ARIKO BAKONGERAHO KO BAZAYITA GUTYO ARI UKO BYEMEJWE NA L'ONU N'INKIKO MURUMVA INGARUKA BIZATERA MUMATEKA Y'U RWANDA? ABAVUGA IBYO BARABIZI KO L'ONU IYOBOWE N'U RWANDA (u Rwanda ni member wa Conseil de securité) KANDI INKIKO ZA GENOCIDES BAKABA BAZIKO ZISHYIRWAHO NA L'ONU N'INZEGO ZAYO, KUBURYO ARI NKO GUSABA KO ARI FPR YISHE ABAHUTU IGOMBA KWEMEZA GENOCIDE HUTU NO GUSHYIRAHO INKIKO. KOKO MURUMVA AKO GASOMBOROTSO N'UBWIRASI BUKORERWA ABAHUTU BICIWE N'ABATUTSI B'INTAGONDWA NA BAMWE MUBASIRIKARE BA FPR !!!! ????

Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe mutuye isi mwese,

Bwana Gasana Gallican, umwe mubakuru b'ishyaka Amahoro People's Congress amaze gutangaza ko yemera ko habayeho double genocide. yasobanuye  ko yemera ko habayeho genocide hutu na genocide Tutsi. Turamushimiye ko avuze uko kuri. Ariko tubabajwe n'amagambo yongeyeho asubira mumagambo Kaballisa Pacifique yakoresheje nawe avuga ko yemera kandi akaba aziko habaye genocide hutu ariko akaba arindiriye kubyta gutyo ari uko l'ONU nk'inkiko zimaze kubyemeza. Iyo migirire rero yo kuba uzi icyo genocide aricyo, ndetse ukaba uziko iyo genocide hutu yabaye ndetse ukabyameza ukurikije ubushakashatsi n'amakuru ufite ko yabaye, ariko warangiza ugasoza wirata kubayikorewe ngo uzabyita gutyo ari uko uwayikoze yayemeye ibyo si ubugome burenze kamere?
Niryari ukwishongora k'umututsi akorera umuhutu kuzashira ? Koko umuntu (Gallican Gasana) aratangaza ko yemera ko habaye double genocide ndetse agasubiramo asobanura neza ko yemera ko habaye genocide hutu na genocide Tutsi, undi nawe (Kabalisa Pacifique) agatangaza ko yakoze anketi agasanga harabaye genocide hutu, maze bombi barangiza bakavuga ko bazabyemeza na l'ONU n'inkiko, ibyo koko si ugushinyagura ugakabya ?
Kandi igitangaje, abo bantu bavuga ko bari mumyanya yagombye kuvugira abanyarwanda bose, Gasana Gallica ari mubayobozi b'ishyaka rya politki Amahoro People's Congress Kabalisa Pacifique nawe ayobora centre yitwa CPH yashinze.
Abo bantu bombi barabizi kandi ko hari abandi nkatwe turimo dusobanurira l'ONu n'isi ko habaye genocide hutu na Tutsi kugirango l'ONU ishyireho za anketi n'inkiko, iyo urebye ibyo bakora koko murumva Atari ubugome kugirango hagende ubutumwa butandukanye kuburyo n'uwagatabaye agwa murujijo?
Murabizi ko iyo byitwa ukundi (massacres, etc) akenshi bitirirwa bihuruza isi ngo irebe ibyabaye kuko bavuga bati ibyo ntaho bitaba. None aba bantu bo barivugira neza ko baziko habaye genocide hutu na Tutsi. icyo Babura n'iki kugirango bahame kukwemeza uko kuri kwa genocide hutu yabaye? Koko ubwo si ubugome n'ubwishongozi kuba uzi ikintu cyabaye ariko ukabuza abandi bagenzi bawe n'abo cyabayeho kukibona gutyo ? Kuki umunyarwanda mumuco we ageza aho akaba umugome?
Nka Kabalisa biriya yabikore iki kandi aziko buri gihe ububirigi aricyo gihugu cyanga kurenganura abahutu kuri genocide yabakorewe. Na buri wese aziko ibyabaye kubatutsi byakomotse mu Bubirigi bikwira ahandi. Ndetse mu Bubirigi ninaho Ibuka yashingiwe genocide Tutsi itaraba. Mu bubirigi kandi niho hagiye haturuka inyito nshyashya zo guhindagura amazina ya genocide Tutsi igihe twarimo tubotsa igitutu dusobanura ko habaye genocide hutu. None n'ubu mu Bubirigi niho hakomeje gufatirwa feri yo kubuza abatutsi gusobanura ko habaye genocide hutu kandi abatutsi biyemera ko bazi neza ko habaye genocide hutu.
Koko kuki umunyarwanda aba umugome kugeza kuri iyi ntera ? Bene ubwite mwe, murabikorera kuba mwaraguzwe n'abateguye izo genocide cyangwa murakorera ubugome bwo kubuza abantu gusobanura ko habayeho genocide hutu? Ni ya système yo kugaba igitero mub'imbere imbere kugirango uzitire abandi kuvuga uko kuri cyangwa ni ukudasobanukirwa ko iyo myifatire yanyu ibabaza abakorewe iyo genocide hutu ?
Mwavuze ukuri mukagarukira kugusobanura ko ibyo muzi byabaye ari genocide hutu. Kongeraho ko muzabyita mutyo ari uko byemejwe n'inkiko ninde wabibasabye kubyongeraho. Ese iyo communication mukora ni bwoko ki yo kwemera ibyabaye mwarangiza mukabipfobya mubibangamira !!!
Nongeye gusaba abatutsi n'abahutu n'abandi hamwe n'abatuye isi b'inyangamugaye z'ukuri guhaguruka bakavuga ukuri bagasobanura ko habayeho genocide Tutu na Tutsi kandi tugasaba n'amahanga na l'ONU guhaguruka. Ndasaba inkiko zihana abakoze genocide Tutsi ko bahana n'abakoze genocide hutu.

Ibyo batangaje wakanda hano hasi ukabikurikira:


Nsabye abanyabwenge n'abandi banyarwanda bose bashoboye, ko bahaguruka bakadufasha iyi ntambara kuko u Rwanda rugeze mumateka no mu ikorosi rikomeye cyane kuburyo bisaba abanyarwanda bose gusunika maze bya feri bamwe bashyiramo by'amayeri muri communication bigacika tukagera ku Rwanda rushyashya rwa bose kandi bose banganyamo amahirwe.
Bitangarijwe I Bruxelles tariki ya 10/01/2014
RUTAYISIRE Boniface
Perezida w'Ishyaka Bqnyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE
Tel (32) 488250305

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Le Samedi 11 janvier 2014 9h54, IKONDERA INFOS <ikonderainfos@gmail.com> a écrit :
http://www.youtube.com/watch?v=tKWT_PouTRU&feature=youtu.be
Urabusohoje kuko mu buzima bwawe waharaniye ubumwe mu bantu. Urupfu rwawe rero, nk'umututsi wavukiye ugakurira mu buhungiro, none ukaba wiyiciwe n'umututsi Kagame amaze  guhusha  Kayumba Nyamwasa kandi mwese mwaratobanye akondo ; ndemeza ko uru rupfu rwawe rugiye kurushaho guhuza abahutu, abatutsi n'abatwa ; kuko twese tubonye ko Perezida Kagame ari umwanzi wa twese.
Ubutumwa bwawe rero kuri iyi si urabusohoje : bwo kuba umuhuza w'abanyarwanda.
 
 Karegeya Patrick, igendere, kandi uruhukire mu mahoro" Gallicani Gasana
 
Uyu Gasana Gallicani yamenyekanye cyane mu myigaragmbyo yakorewe Perezida Kagame i Toronto (CANADA) umwaka ushize w'2013, aho yashoboye gufatanya n'abandi kugaragariza isi ubutegetsi ngo bubi buri mu Rwanda ruyobowe na Perezida Kagame.
Muri ubwo bubi, hakaba ngo harimo iyicwa ry'abanyarwanda rya hato na hato, rikaba ngo rikomeje no kwambuka imipaka y'u Rwanda.
Aha Gallicani yavugaga urupfu rubi ngo Kagame yishe uwabaye inkoramutima ye mu gihe cy'imyaka myinshi, ariwe Koloneli  Karegeya wahotorewe muri Afrika y'epfo, inkuru igasakara mu bantu k'umunsi w'ubunani w'uyu mwaka w'2014.
Gasana Galicani aravuga ko uru rupfu rutamuteye ubwoba ahubwo rumuhaye ingufu nyinshi zo gukomeza nawe umulimo wa politiki yiyemeje.
Uretse iby'uru rupfu rwatumye uyu Gallicani akora inyandiko yise ngo « Mushiki w'akamasa kazamara inka kazivukamo » aho yanenganga amagambo y'agashinyaguro Ministri Mushikiwabo  yavuze kuri Nyakwigendera Karegeya, Gasana Gallicani, aramagana gahunda ya « Ndi umunyarwanda » asaba abanyarwanda bose ko ahubwo iyi  minsi yagenwe na leta y'u Rwanda yo  kwibuka, buri munyarwanda wese yahabwa uburenganzira bwo kwibuka abe bapfuye.
Gasana Gallicani wo mu ishyaka Amahoro People's Congress, arasaba abanyarwanda kumva ko ngo ubu butegetsi bubi bwa Perezida Kagame, ngo n'ubwo busa n'ubugeze k'umuteremuko,  ari abanyarwanda ubwabo  bazabwikuriraho.
 
Ikonderainfos.






http://www.youtube.com/watch?v=tKWT_PouTRU&feature=youtu.be

----------------------------------------------------

On Saturday, January 11, 2014 2:33 PM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 
UBU NI BUMWE MU BURYO  RUTAYISIRE BONIFACE YAKWIRAKWIJE IBITABO BYA RUZIBIZA NA PIERRE PEAN. IKI GIKORWA CYARAKAJE CYANE BIKOMEYE ABAMBARI BA FPR N'ABAZUNGU BABASHYIGIKIYE KUKO BARI BAZIKO NTABURYO IBI BITABO BYARI BUSHOBORE GUHITA BIGERA HOSE KU ISI NO MU RWANDA.  UBU BUTUMWA BWOHEREJWE  AHANTU HOSE KUBURYO  BWAGEZE KUBARENA  ABANTU IBIHUMBI MAKUMYABIRI.  RUTAYISIRE BONIFACE YABIKOZE AKORESHEJE UBURYO BWO GUSHIMIRA ABANDITSI B'IBI BITABO  NDETSE ANABEREKA ZA EXTRAITS ZASHIMISHIJE ABAVICTIMES. KUBERA IBIHE BYARI BIGIKOMEYE, GUKORA GUTYA RUTAYISIRE BONIFACE YABIGEZEHO AMAZE GUSHAKISHA NO GUTEKEREZA CYANE KUGIRANGO HABONEKE  UBURYO BWOSE YAKWIRAKWIZA IBIRI MURI BIRIYA BITABO BYARI BIMAZE GUSOHOKA  ATITERANIJE NA BENEBYO HAMWE  NA ZA MAISONS D'EDITION ZIBICURUZA ZIGAMIJE GUSHAKA AMAFARANGA. ICYAKURIKIYE IGIKORWA CYO GUKWIRAKWIZA UBUTUMWA NI UGUSABA IBISOBANURO ABAVUGWA MURI IBYO BITABO BOSE.
 
 
 
Lu pour vous: 
 
 
De : TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> 
Date : Mardi 28, Février 2006  10:03 
Objet : Tubeho Twese/Extraits livre Pierre Péan: DEMANDE D'EXPLICATION A TOUTES PERSONNES ET INSTITUTIONS CITÉES
 
 
DEMANDE D'EXPLICATION A TOUTES PERSONNES ET INSTITUTIONS CITÉES DANS LE LIVRE DE PIERRE PEAN
Nous demandons l'explication à toutes personnes et institutions citées dans les extraits annexés à la présente (et dans d'autres extraits  non cités ici)  du livre de Pierre Péan intitulé « Noires fureurs, blancs menteurs ».  Pour les institutions qui ont été impliquées dans les évènements du Rwanda,  nous demandons que ses nouveaux représentants puissent reconnaître la faute de leurs prédécesseurs et demander pardon à toutes les victimes rwandaises (hutus, tutsis et les autres).
Il est demandé à toutes personnes impliquées dans les événements rwandais et à chaque personne qui s'intéresse au Rwanda de se positionner dans le sens qui respecte toutes victimes rwandaises (hutus, tutsis et les autres) du génocide hutu et du génocide tutsi. 
Nous remercions Monsieur  Pierre Péan, l'édition « Mille et une nuits »  et d'autres écrivains   qui essayent d'écrire les livres sur l'histoire du génocide hutu et génocide tutsi.
 Fait à Bruxelles, le 27/2/2006
TUBEHO TWESE  ASBL : Association pour les victimes de la haine ethnique massacres et génocide et CIVHE ASBL : E-mail : infotubeho@yahoo.fr,
 
--------------------------------------------------------------
Quelques extraits du livre de Pierre Péan, «  Noires fureurs, blancs menteurs », Editions Mille et une nuit, Paris, novembre 2005 
A la page 61 : «Assuré de la bienveillance du Soir et des milieux libéraux de l'Université Libre de Bruxelles, Kagame a ainsi réussi un beau coup médiatique auprès des milieux catholiques, dont certains intellectuels issus de l'Université catholique de Louvain (UCL) par Libre Belgique interposée.
A la page 69 : La guerre lancée par le FPR s'est jouée autant à Bruxelles que dans les collines rwandaises.  C'est en effet dans la capitale belge qu'ont été installés l'état-major de la propagande et un bureau du FPR.. …Disposant de relais en Allemagne, en France et en Suisse, ceux-ci ont constitué une véritable plaque tournante des actions de désinformation.  Ils se sont d'abord appuyés sur une diaspora tutsie très active, mais ils ont également cherché des Hutus qui, seuls pouvaient rendre crédible un discours universaliste.  Ces hutus ne disposaient d'aucun pouvoir. « Nous n'étions que des paravents », déclare aujourd'hui Jean Barahinyura qui comprit l'imposture dès le milieu de l'année 1991 et quita alors le FPR avec fracas.
A la page 70 : Du coté tutsi, c'est autour de l'association des exilés Isangano et de fonctionnaires du Marché commun européen d'origine tutsie que les actions de lobbying commencent à être ménées.  Les plus actifs, à la fin des années 80, sont Servillien Sebasoni, Jean-Batiste Ndahumba, Immaculée Mugorewicyeza, Nyonga Kaligirwa, James Rwego et surtout Jacques Bihozagara, nommé directeur des relations internationales en Europe, et Gasana Ndoba qui créera le Comité pour le respect des droits de l'homme et de la démocratie au Rwanda (CRDDR).
En 1985, c'est ainsi que Nyonga Kaligirwa, proche de Fred Rwigema rencontre Christian Bavastro, un publiciste belge qui épousera à la fois Nyonga et cause du FPR.  Bavastro va se démener auprès des journalistes et hommes politiques pour populariser ce mouvement de libération » et leur faire rencontrer discrètement des responsables du mouvement rebelle.
Gasana Ndoba, qui a fini ses études à Bruxelles et pris la nationalité belge …réussira à masquer sa casquette du FPR sous celle de défenseur des droits de l'homme.  Cette utilisation des organisations de défense des droits de l'homme à partir de deux organisations créées par le FPR, l'une à Bruxelles, le CRDDR, l'autre à Londres, par Rakiya Omar, African Rights, a été essentiellement dans la stratégie du FPR.
A la page 70-71 : Mail le plus beau coup des militants FPR de Bruxelles a alors été d'amener Jean Gol, président du Parti libéral à soutenir leur cause avec vigueur, entraînant également divers milieux qui gravitaient autour de lui : les libéraux francophones, les francs-maçons, l'Université Libre de Bruxelles et les membres du Centre communautaire laïc juif.
 Jean Gol est un homme politique atypique qui a commencé sa carrière très gauche ; proche du mouvement trotsikiste, il rejoint ensuite le mouvement régionaliste Wallon avant de rallier le courant libéral, c'est-à-dire la droite laïque, et finir à droite.  Jean Gol a milité toute sa vie pour l'Israël et la cause sioniste.  Après avoir été le représentant des étudiants juifs de Belgique, milité à Hashomer-Hatsaïr, il participe plus tard aux assemblées du Congrès juif mondial, est animateur du Centre Communautaire laïque juif, s'intéresse au sort des juifs d'URSS, rencontre Ben Gourion, Shimon Peres, mais aussi Yasser Arafat.
Il est aussi initié le 26novembre 1966 à la loge Delta, à l'Orient de Liège, rattaché au Grand Orient de Belgique.  Quatre ans plus tard, il devient maître.  En rejoignant le parti libéral, il côtoie beaucoup de « frères » qui accompagneront son ascension politique, et notamment Hervé Hasquin qui est alors président de l'ULB –émanation de maçonnerie-et vice président du Parti Réformateur Libéral.  ..  Toujours est-il que plusieurs personnes sont allées vers lui à la fin des années 80, pour le convaincre de la justesse de leur cause, parmi lesquelles Immaculée Mugorewicye, Christian Bavastro et Gasana Ndoba…Tous ont insisté sur le parallélisme entre les Tutsis menacés de génocide et les Juifs qui en furent victimes :les Tutsis devaient être considérés comme les Juifs d'Afrique »
Jean Gol était très sensible au « plus jamais ça ».
A la page 72 :  Mais le franc-maçon n'avait nul besoin d'être poussé très fort pour tomber du coté tutsi, car la maçonnerie belge penchait depuis longtemps de ce coté.  Bref, avant même que les tutsis rwandais ne lui exposent leur cause, Jean Gol a déjà rallié le camp pro-tutsi, entretenant même des liens étroits avec quelques leaders tutsis du Burundi.  Ils étaient fait remarquer en 1987 en visitant le Burundi dans le cadre d'une jumelage entre l'ULB et l'Université de Bujumbura, alors que Bagaza, ancien de l'ULB, avait pris des mesures brutales contre l'Eglise catholique, les missionnaires et leurs écoles, mesures dont les premières victimes étaient des Hutus.  Il avait tréssé des louanges à son frère Bagaza  près que celui-ci eut tenu de violents discours contre la Belgique néocoloniale… Ses oreilles entendirent donc sans déplaisir les Tutsis rwandais lui parler du régime d'Habyarimana comme d'une « dictature cléricale » et d'un régime néocolonial aidé par les démocrates chrétiens belges…
Pour comprendre que va devenir le rôle de Jean Gol, des libéraux, de l'ULB, des Centres de Libre examen et des loges belges dans la guerre rwandaise, il faut avoir en tête le clivage qui existe en Belgique entre laïcs et catholiques, aussi profond au début du XXe siècle, quand se préparaient les lois sur la séparation de l'Eglise et de l'Etat, les libéraux maçons belges sont viscéralement anticléricaux et donc fortement opposés aux démocrates chrétiens qui soutenaient alors Habyarimana.  …l'anticléricalisme va être un des moteurs importants dans le traîtement du dossier du Rwanda par ces milieux-la.  Entre eux, les maçons et libéraux parlaient du Rwanda comme d'une « terre perdu » ou d'une « province CVP »-du nom du Christelijke Volkspartij, ou parti Chrétien-démocrate flamand-, ainsi que des hutus comme des catholiques, et des comme des laïcs.  Mais depuis longtemps, les mîtres de ce courant de pensée avaient manié avec dexterité l'équerre et le compas pour composer un trompe-l'œil sur le Burundi et le Rwanda.  Les libéraux avaient reporté leur affection sur le Burundi qui était resté entre les mains des Tutsis.
A la page 73 : Dès le début de la guerre, il était en effet évident que les exilés tutsis voulaient prendre le pouvoir par la force et l'imposer à la majorité hutu….
A ces raisons profondes d'adhésion de Jean Gol et de sa famille de pensée à la cause du FPR, il faut ajouter des motifs plus conjocturels.  Après une période de gloire où les libéraux, grâce à de bons scores électoraux, étaient devenus des partenaires essentiels des sociaux-chrétiens dirigés par Wilfried Martens, Jean Gol accédant au poste de vice-Premier ministre, ils étaient, depuis mai 1988, retombés dans l'opposition.  A ce reflux général s'ajoutait un « ras-le-Gol » à l'intérieur du PRL.  Jean Gol, le boulimique d'actions politiques, était en pleine traversée du desert, donc à la recherche d'un beau dossier grâce auquel il pourrait se refaire une santé politique et attaquer les sociaux-chrétiens qui l'avaient évincé du gouvernement. 
Ala page 74-75 : Du 16 au 23 septembre 1990, soit quelques jours avant l'attaque des rebelles tutsis, Jean Gol visite le Rwanda à la tête d'une mission parlementaire.  Les thèmes ne sont pas choisis au hasard : démocratisation du pays, problème des réfugiés, questions des droits de l'homme et du multipartisme.  Ala sortie de sa rencontre avec le président Habyarimana, Jean Gol déclare à l'Agence rwandaise de presse que les Belges encourragent les projets du président en ce qui concerne le développement des structures politiques nouvelles, fondées sur un « multipartisme raisonnable », et que la coopération bilatérale pourrait être renforcée.  Mais, en marge de ce voyage officiel, il planche à la frarternelle rencontre, à l'Orient de Kigali, et essaie de faire dire à ses « frères » combien les Tutsis sont maltraités au Rwanda.  Sans succès.  Il contacte également le représentant du syndicat des travailleurs – marié à une Tutsie  - essaie de lui faire cautionner son thème sur la discrimination frappant les Tutsis…
Jean Gol donne l'impression de rechercher des alliés pour une prochaine bataille. 
Wilfried Martens, alors Premier ministre, et Mark Eyskens, ministre des Affaires étrangères, tous deux démocrates chrétiens, avaient envoyé, comme la France, des soldats belges en mission humanitaire au Rwanda après l'attaque des rebelles du FPR, en octobre 1990.  Dès le 6 octobre, devant la commission des Affaires étrangères qui s'est saisie des événements au Rwanda, Jean Gol, qui la préside, sort de la réserve qu'impose sa fonction à la suite d'une accusation lancée par le ministre de la coopération et du Développement qui reproche à Colette Braeckman, la journaliste du Soir, spécialiste de la région des Grands Lacs, sa désinformation à travers les articles qu'elle a rédigés sur les quotas dans les écoles et les administrations.  S'appuyant sur sa récente mission au Rwanda, il vole au secours de la journaliste qui laisse déjà apparaître sa sympathie pour les rebelles, affirmant que  « le régime du Rwanda est caractérisé par l'établissement de quotas ethniques, c'est-à-dire de numerus clausus de type racial et ethnique ». 
A la page 75 : Le jeudi 11 octobre, Jean Gol, président de la Commission des Affaires étrangères du Sénat, cède cette fois la présidence, car il a décidé d'interpeller le Premier ministre et le ministre des affaires étrangères sur le « non-respect des droits de l'homme au Rwanda et l'attitude du gouvernement ».  Le premier intervenant, André Kempinaire, commence par citer longuement un article du Soir daté du 9 octobre, et signé par Véronique Kiesel : « Depuis quelques jours, on parlait beaucoup du stade de Kigali…   Lundi matin, je suis allée jusque-là.  Devant l'entrée principale, des centaines de femmes et d'hommes attendent.  Ils sont venus prendre des nouvelles de leurs proches.  Ils sont venus prendre des nouvelles de leurs proches.  Ils sont très inquiets, car ils sont sans nouvelles.  Et ce ne sont pas les cris et les clameurs qui s'échappent du stade qui vont les rassurer.  Ses prisonniers ont faim et soif.  Certains sont là depuis vendredi et ils n'auraient reçu aucune nourriture.  (…) D'après un habitant des environs, trois prisonniers déjà seraient morts de déshydratation.  Selon un coopérant travaillant pour les Nations Unies, il y a aurait bel et bien eu des exécutions sommaires, ce dont se défend le gouvernement.  Les témoignages en ce sens se multiplient cependant.  Par exemple, cette Rwandaise qui a couru, affolée, à l'ambassade de France : des soldats étaient rentrés chez elle et avaient tué sa famille.  Un militaire français s'est rendu sur place et a en effet découvert deux cadavres. »
Le décor de la réunion est planté avec cette description du Soir et l'écocation d'exécution sommaires.  Jean Gol prend alors la parole et s'appuie sur les propos de Kempinaire qui le dispensent d'entrer dans les détails ».  En vrac, personne ne conteste les ratissages en cours depuis la fin de la semaine dernière, les multiples arrestations – le président du Rwanda reconnaît qu'elle sont de l'ordre de 3000 - , l'existence d'exécution sommaires.  (..) Hier, au cours de la discussion budgétaire, j'ai fait état d'échos qui m'étaitent parvenus selon lesquels on armait à l'arme blanche une partie de la population afin qu'elle exécute les basses œuvres.    
Ala page 76 : Aujourd'hui, la presse est voisins.  L'on évoque des massacres pouvant atteindre 1000 personnes. » Et pour parachever sa description apocalyptique du Rwanda, il se sert du journal La Wallonie qui, dans un article récent, parlait à propos de son régime de « dictature créricale », thème qu'il avait déjà développé les jours précédents. 
Le soir et les libéraux ont raconté n'importe quoi, ainsi que le reconnaître plus tard Colette Braeckman : « Grâce à la réaction rapide de plusieurs ambassadeurs (…), in extrémis le régme renonce à exécuter ses prisoniers. » Il n'y a pas eu de massacres, ni d'éxécution d'un millier de personnes. A partir d'une description de la réalité totalement fausse, Jean Gol et ses amis auront demandé et obtenu rapidement le retrait des paracommandos du Rwanda… et assuré par là un soutien sans faille à Paul Kagame, jusqu'à la victoire finale.
Quelques journalistes se sont aussi engagés totalement dans ce combat au lieu  d'informer avec sérénité leurs lecteurs.  Les discours de Jean Gol et les papiers de Colette Braeckman et Marie France Cros, dans les principaux journaux belges francophones, Le Soir et la Libre Belgique, ont « recréé » pui attisé la haine ethnique », affirme Chris de Beule, un ancien coopérant belge au Rwanda qui dirige aujourd'hui l'Association SOS Rwanda-Burundi. 
L'influence de la presse belge était très forte. »  (...) L'opinion internationale était trompée par le FPR  (…) Même ceux qui n'aimaient pas Habyarimana ne voulaient pas que son régime soit remplacé par celui du FPR dont il n'était pas difficile d'imaginer les conséquences sociopolitiques. (…) Il s'agissait purement et simplement d'une guerre pour le pouvoir.)
A la page 78-79 : Une anecdote concernant cette fois Marie-France Cros, permet d'illustrer le parti pris de maints journalistes belges, qui sera imité un peu plus tard par les journalistes du monde entier, français y compris.  (…) le FPR avait sérieusement intoxiqué l'opinion publique occidentale et avait réussi à diaboliser déjà tous les Rwandais de l'intérieur.
A ce sujet par exemple, je n'oublierai pas l'intervention de Mme Marie-France Cros, de la Labre Belgique, qui affirma, lors de la conférence de presse donnée à l'IPC-Bruxelles, que les Hutus avaient exterminé de rares cadres tutsis présents dans l'administration et dirigeant les grandes entreprises de l'Etat telle la BRD dont le directeur général, Augustin Maharangari, Tutsi, avait été assassiné. 
L'aveuglement subi de la part du FPR et l'acharnement qu'elle venait de concevoir contre les Hutus à la suite de son contact avec ce front, amenèrent Marie-France Cros à ne pas constater qu'elle avait devant elle… Monsieur Augustin Maharangari, bien vivant.  Quand elle constata qu'on a découvert son parti pris en faveur du FPR et contre les Hutus, elle préféra sortir de la salle pour attendre les conférenciers dans le corridor.
A la page 79 : Par cet exemple de Mari-France Cros, on voit que dès les premières attaques du FPR, en 1990, avait déjà été arrêté le plan consistant à désigner par avance les Hutus comme les massacreurs des Tutsis.  Marie-France Cros et les autres comme elle, voilà les journalistes qui ont fait et défait à leur guise l'opinion que le public et même la communauté internationale ont cru devoir suivre à propos du Rwanda ! »
A la page 82 : Dès cette époque, de nombreuses personnalités, aussi bien hutues que tutsies, ont pris conscience que le FPR a mis en marche une machine infernale en rallumant sciement la guerre ethnique.
A la page 131 : Les fables de Jean Carbonare, président de Survie.  L'homme a plus fait pour la prise de pouvoir de Kagame que le général James Kabarebe, son plus proche collaborateur.  Convaincu de la justesse de la cause du FPR par des membres de la diaspora tutsi, il a recouvré d'anicins réflexes, ceux qu'il avait quant il militait pour le FLN et contre la France.  Vieil anticolonialiste protestant, il a réactivé des réseaux autrefois éprouvés, fait vibrer quelques cordes distendues chez d'anciens notables de la gauche, tels Jean Lacouture ou Michel Rocar, et renoué avec quelques personnalités protestantes…  En très peu de temps il est devenu le grand agent d'influence de Paul Kagame en France.  Carbonare a réussi à mobiliser la communauté protestante de France dans son combat.
A la page 144 : Carbonare a hébergé des membres du FPR et a récolté des fonds pour lui.  Jean Barahinyura, commissaire à l'information et la documentation du FPR pour l'Europe en 1990-1991, se souvient très bien que « Carbonare était la personne-clé du FPR en France, qui travaillait en liaison avec immaculée Mukakimanuka ». 
A la page 145 : L'association Survie dont il est alors président est devenue la plateforme du FPR et, dès la prise de pouvoir de Kagame, en juillet 1994, Carbonare est promu conseiller du Pasteur Bizimungu, président de la République ;  Mais,  selon les confidences de Jean Marie Vianney Ndagijimana, minitre des Affaires étrangères du Rwanda de juillet à octobre 1994, il était même bien plus que conseiller : « Carbonare a été l'œil de Kagame auprès de Bizimungu et des membres du gouvernement qui ne faisaient pas partie du premier cercle de Kagame ». 
-------------------------------------------------------------------------------------
Quelques extraits du livre du Lieutenant Abdul Joshua RUZIBIZA, Rwanda l'histoire secrète, éditions du Panana, octobre 2005 :
A la page259 : "Le 12/4/1994 : L'unité Alpha mobile est entrée à Kigali dans l'enceinte du CND.  Les soldats n'avaient rencontré aucune difficulté en cours de route mais des tirs nourris les attendaient à Kigali.  Sur leur parcours, les soldats de l'APR massacraient la population civile de Byumba, tout particulièrement au camp de Nyacyonga où elle avait été planifié et confié au capitaine Gacinya Rubagumya IO (intelligence officer) de l'unité Bravo.  Le haut commandement militaire avait donné aux commandants des différentes unités et  aux agents de renseignement la consigne d'éliminer le plus grand nombre de Hutus possible, surtout si l'on pouvait les trouver  groupés. L'équipe du capitaine Gacinya Rugumya comprenait en outre le lieutenant Rwakasisi, le lieutenant Karemera et le sous lieutenant Jean Baptiste Muhirwa (qui est devenu plus tard préfet de Gisenyi), John Karangwa et Manassé Manzi.  Ils ont été appuyés par des agents de renseignement subalternes et des militaires soigneusement sélectionnés par le Capitaine Gacinya Rugumya. Le camp fut encerclé. Les militaires de l'APR tiraient de tous les cotés pour regrouper les déplacés vers le centre.  Celui qui tentait de fuir était arrêté, ligoté et tué à coups de houe. Lorsqu'un nombre important de déplacés a forcé le dispositif pour sortir du camp, il été fait usage de fusils automatiques pour abattre les fuyards.  Après la destruction du camp, les rescapés du massacre furent sommés de faire retour en arrière et canalisé vers Byumba. 
A la page 260 : Sur le chemin du retour, ils furent pris en embuscade par les militaires de l'APR et tués. L'unité Bravo mobile s'est emparée de la position du mont Jali d'où elle a opéré des massacres dans les localités environnantes comme Rutongo, Mugambazi Gisozi, Kabuye, Gasyata, etc….. L'équipe du Capitaine Gacinya a tué plus de 3000 jeunes gens à Kabuye dans le seul mois d'avril 1994. C'est le lieutenant John Karangwa qui sélectionnait les jeunes à exécuter. 
A la page 262 : le 13/4/1994 : Depuis cette date les unités se  sont partagées les tâches à Kigali.  ….Aucun plan de secours pour les Tutsis n'a été mis en place. Le 3e bataillon était au courant du massacre  des tutsis à l'ETO qui n'était pas loin mais il n'est jamais intervenu.  Des massacres identiques se sont déroulés au centre Christus de Remera, rien n'a été entrepris pour les arrêter.  Pire encore, à Kimihurura, il n'y eut aucune intervention pour sauver les Tutsis massacrés au centre des Frères césariens, tous près des positions des militaires du 3e bataillon de l'APR. 
L'autre tache, accomplie par le 3e bataillon, la DMI et les extrémistes du FPR, a été la sélection et l'enlèvement de Hutus partout où ils étaient faits prisonniers par l'APR dans la ville de Kigali.  Ils étaient raflés pour être liquidés par la suite. Cette tâche a été accomplie par des gens qui connaissaient bien la ville de Kigali et par les politiciens protégés par le FPR. C'est le Capitaine Charles Karamba, le Capitaine Jean Damascène Sekamana, le sergent Deus Kagiraneza et les autres agents de renseignement qui ont établi des listes de Hutus à tuer sous le prétexte qu'ils étaient des hutus instruits. 
A la page 263 : La tâche était facile parce qu'ils prenaient des renseignements auprès des familles tutsies réfugiés au CND ou au stade amahoro à Remera.  Parmi les civils, on peut citer Gatete Polycarpe, Paul Muvunyi, jean Marie Munyankindi, Théoneste Mutsindashyaka et particulièrement Tito Rutaremara du FPR qui avait vécu à Kigali un certain temps, et encore d'autres.
A la page 264 : …La 157e unité mobile et surtout les soldats sous les ordres du major MUbarakh Muganga, du capitaine Willy Bagabe et du Capitaine Rugamba ont massacré les populations hutus et tutsis sans distinctions….à Nyarubuye et ses environs.  Depuis Kiramuruzi, en passant par Rukara, Kiziguro, jusqu'à Kayonza, ces soldats étaient suivis de tueurs sous les ordres du major Wilson Gumisiriza. Ils regroupaient les populations et les massacraient en masse ou les attachaient un à un pour les jeter encore vivant dans le lac Muhazi .  Par la suite, des victimes parfois vivantes étaient jetées dans la rivière Akagera.  
Depuis le 14 avril (1994), le tri était régulièrement effectué au stade Amahoro : tout hutu qui s'y était réfugié a été tué.  On ne posait pas de questions, un Hutu, qui était montré du doigt, était isolé et emmené pour être exécuté.  Cette action était dirigée par le capitaine Charles Karamba, le capitaine Sekamana, le sergent Deus Kagiraneza et les agents de renseignement choisis par ceux-ci.
A la page 265 : Des tutsis qui avaient une physionomie hutu ont également été tués.  Au début, les hommes ont été mis à part et les femmes sont restées seules.  Par la suite, le capitaine Charles Karamba a donné l'ordre de ne plus faire de tri et de tuer tout Hutu….
A la page 272-273 :…Après la prise de Byumba l'APR a systématiquement tué la population civile, sans distinction d'âge ou de sexe. 
…En préparant la reprise de la guerre, Paul Kagame avait également planifié, avec ses services de renseignement, l'élimination massive des Hutus vivant dans les régions conquises par le FPR.  La population civile n'avait pas, dans certaines régions, la possibilité de fuir car l'une des tactiques du FPR consistait à encercler qu préalable la région à attaquer et barrer toutes les issues de sorties.  Ainsi par exemple, dans les pourtours de la ville de Byumba, des unités de l'APR avaient été positionnées de façon que personne ne puisse sortir de la ville sans tomber sur les éléments de l'APR.   Plus à l'intérieur de la préfecture, comme à Rutare, la 21e mobile avait encerclé la région et bloqué toutes les routes.  La population a été ainsi décimée massivement et d'une façon planifiée.  Ce plan visait l'extermination de la population hutue du Nord-Est et de l'Est, à savoir Byumba, Umutara et Kibungo.   Il a été dit plus haut qu'avant le déclenchement de la première attaque, les troupes recevaient une courte visite de Paul Kagame qui s'entretenait sommairement avec ses commandants militaires.  Tout était organisé au plus haut niveau et dans les moindres détails.  Même chacune des unités non combattantes avait sa tâche, comme le High Command, constitué en gros par la garde rapprochée de Kagame, la DMI chargée du renseignement, le département de l'éducation idéologique (Political Departement).  Il s'agissait de tuer le plus grand nombre possible de Hutus et dans la plus grande discrétion. Les stratégies suivantes avaient été mises sur pied : nommer des militaires responsables des massacres pour exécuter le plan et faire disparaître les cadavres.
A la page P274 : ….Les jeunes étaient particulièrement visés par ce stratagème. Ce travail avait été confié au capitaine Dennis Karera.  La population des communes frontalières de la ville de Byumba et des environs, surtout celle de Cyumba, Cyungo, Buyoga, Kibali, Mukarange et la localité de Buhambe, a été prise dans cet engrenage.  Des rassemblements étaient organisés et la population était éliminée à la grenade et à l'arme automatique. 
Des équipes de tueurs professionnels ont été mises sur pied, encadrées par des officiers de renseignement de la DMI et la garde personnelle du général Kagame.  Elles ont été utilisées pour tuer la population civile de Byumba.  A Byumba, il y a eu des tueries dans divers endroits mais c'est dans le stade que fut perpétré le plus gros des massacres.  C'était le 23 avril 1994.  La tâche avait été répartie entre les unités.  Le lieutenant Top Byabagamba, qui dirigeait la garde personnelle de Paul Kagame en remplacement du lieutenant-colonel James Kabarebe, chargé de la supervision des armes lourdes, a reçu l'ordre du général Kagame de choisir des soldats pour massacrer la population.  Le lieutenant Tom Byabagamba a proposé le lieutenant Emmanuel Ntingingwa.  Celui-ci fut convoqué par Paul Kagame qui lui ordonna de rassembler la population dans le stade de Byumba et d'éliminer tout le monde, sans laisser de survivant qui puissent témoigner du massacre.
A la page P275 :….Le lieutenant Emmanuel Ntingingwa à la tête de 110 militaires était épaulé par des membres de la garde du général Kagame, des joueurs d football de l'APR venus de Mulindi où  les ordres du lieutenant Eustache Ngenzi alias sinawubaya, des membres de la police militaire et des cadres du FPR.  Quatre officiers sont dirigés l'opération. Ils ont fait encercler le stade et ordonné à la population de se coucher à plat ventre sur le terrain.  Ils ont voulu tuer les gens en leur fracassant le crâne à coup de houes, mais le nombre était trop élevé, c'est pourquoi ils ont opté pour la mitrailleuse.  Plus ou moins 2500 personnes ont perdu la vie au bout de quelques heures.
Les bâtiments de l'Eglise épiscopale du Rwanda (EER).  Dans l'église, qui se trouve elle aussi dans la ville de Byumba, il ya eu des massacres de civils hutus.  Ces massacres ont été planifiés par le haut commandement de l'APR.  Les personnes qui ne s'étaient pas rendues au stade ont été entassées dans cette église et  massacrées par les membres de l'unité du haut commandement (High Command Unit) de Paul Kagame.  Les massacres ont été supervisés par le lieutenant James Ruzibiza alias Ahimbisibwe, secondé par le sous-lieutenant Steven Mugisha. A Kageyo, Meshero, Mukarange,  Kisaro, à l'école primaire de Kibali ont eu lieu des massacres qui ont fait plus ou moins 6000 victimes.  Ces tueries ont été organisées, à différentes périodes, par les officiers dont les noms suivent : le lieutenant colonel Jackson Rwahama Mutabazi, le lieutenant colonel Augustin Gashayija, le Major Steven Balinda, le Capitaine Dennis Karera, le capitaine Dan Munyuza, le lieutenant Théogène Rutayomba. 
Les militaires qui ont été employés à cette besogne étaient issus de différentes unités mais provenaient spécialement de la DMI, de la police militaire et du High command unit.
A la page 276 : …Dans d'autres régions de Byumba, les massacres ont été organisés et exécutés par des militaires qui y tenaient position.  Les consignes étaient données par le colonel Kayumba Nyamwasa.  C'est le cas notamment dans région de Rutare et de Kinihira.
Les cadavres ont été ensevelis dans les fosses septiques de la minoterie de l'homme d'affaires Félicien Kabuga, sises à Byumba, d'autres ont été transportés pour être brulés dans six bâtiments du camp militaire de Byumba.  Dans d'autres régions, la même tactique de massacrer des civils regroupés prétendument pour des réunions de sécurité ou de distribution de vivres a été utilisée.  Les cadavres étaient transportés par camions et enterrés dans les localités conquises au fur et à mesure par l'APR.  Cette opération de faire disparaître les corps a été supervisée dans toute la région de Byumba par le lieutenant Colonel Jackson Rwahama avec ses officiers subalternes dont le capitaine Dan Munyuza, le capitaine Nelson Rugema, garde du corps du colonel Ndugute, et quelques officiers de la DMI.
Les communes de Byumba entourant le lac Muhazi dont Muhura, Giti, Murambi et d'autres de Kibungo, comme communes Rukara et Muhazi, ont été nettoyée par des militaires triés sur le volet, placés sous les ordres du général major Paul Kagame.   On connaît de nombreux exemples où il a lui-même donné l'ordre aux militaires de sa garde et à la DMI de massacres la population civile hutue. 
A la pageP277 : ..Une fois la région conquise par l'APR, des unités spéciales du renseignement et de la mobilisation politique étaient chargées d'exécuter les populations hutues derrière les lignes de combat. Parmi les officiers de la High Command Unit qui gardait Paul Kagame, il faut signaler le cas du lieutenant Silas Udahemuka, responsable du renseignement.  Au début de la reprise de la guerre en avril 1994, le général Paul Kagame l'a affecté auprès du lieutenant-colonel James Kabarebe pour la supervision de l'emploi des armes lourdes.  Mais, comme il n'avait pas suivi d'école de guerre le lieutenant-colonel James Kabarebe l'a renvoyé et a demandé au général Paul Kagame de lui donner un officier plus expérimenté en matière de combat.  Il fut remplacé par le lieutenant Alex Masumbuko.  Le lieutenant Silas Udahemuka fut alors envoyé au Mutara pour organiser les massacres de la population civile de cette région.  Paul Kagame lui a demandé de se trouver un adjoint expérimenté en massacre de population, ce fut le sergent innocent Gasana, ainsi que d'autres soldats qui avaient été sélectionnés pour nettoyer les communes du Mutara.
A la page P278 : Quand le capitaine Dan Munyuza eut terminé l'organisation de massacres à Byumba et dans ses environs, il fonça sur les communes de Giti et Muhura et fit jonction avec  l'équipe du lieutenant Silas Udahemuka.  En compagnie du Sergent Tharcisse Udahemuka (affecté actuellement à l'auditorat militaire), le capitaine Dan Munyuza est passé par Rutare où  il a laissé une petite équipe chargée de trier les personnes à liquider parmi la population qui avait été forcée de s'y refugier.  Cette petite équipe lui fut donnée par le commandant de la 21e unité commandée par le lieutenant-colonel Martin Nzaramba dans cette région.  L'équipe a fait jonction avec celle de Silas Udahemuka à Rwesero.  Les deux équipes ont rejoint les militaires stationnés dans le camp d'entrainement de Gabiro.  Le responsable du renseignement de ce camp, le lieutenant Wellars Gahizi, se joignit à l'équipe.  Tous ces soldats furent réorganisés et groupés en six compagnies confiées au lieutenant-colonel Patrick Nyamvumba par le  général Paul Kagame.  Le stratagème de convoquer les gens à de prétendues réunions afin de les massacrer une fois regroupés avait été inventé par le capitaine John Zigira, placé sous les ordres du lieutenant-colonel Nyamvumba.  La réorganisation des compagnies répondait à la nécessité de mieux organiser les massacres et d'élargir la zone d'opération.  Non seulement cette zone comprenait toutes les communes du Mutura mais également une partie des communes de Kibungo.  L'unité prit le nom de Simba Mobile.  Ils se sont déployés en petites équipes dans presque toutes les communes de la région dont Murambi, Rukara, Muhura, Muhazi, Giti.  Ils ont systématiquement massacré les Hutus de la région, l'objectif ultime étant de les exterminer totalement afin de créer des zones de peuplement pour d'anciens  réfugiés tutsis en provenance d'Ouganda.
A la page 279 : L'opération était supervisé par le lieutenant-colonel Nyamvumba Patrick mais, sur le terrain, ce sont les capitaines Dan Munyuza et John Zigira, le lieutenant Silas Udahemuka ainsi que le lieutenant Wellars Gahizi qui organisaient tout, non seulement les massacres en masse mais également l'incinération des cadavres ou leur ensevelissement dans des fosses communes.  Parmi les militaires qui faisaent partie de cette unité, basée à Karama dans la Commune Muvumba, on peut citer le Major Jean-Baptiste Ngiruwonsanga, le major Aloys Muganga, le capitaine Tindamanyire, le capitaine Steven Gashegu, le sous-lieutenant Assouman, les sous-lieutenants  Nkusi, le sous-lieutenant Kirikiri, etc.
Le Simba Mobile a semé la désolation dans la région du Mutara et dans une partie de Kibungo. Ses soldats ont circulé partout, dans les moindres recoins dans communes Murambi, Rukara, Muhura, Muhazi, Giti et d'autres localités pour éliminer la population locale.  Ces crimes ne peuvent pas être considérés simplement comme des massacres mais comme des actes de génocide.
Dans plusieurs autres endroits, des massacres ont été organisés et exécutés par le général Paul Kagame et sa garde personnelle.  Voici quelques exemples précis.
A la page 280 : Vers le début mai, les combats se sont déplacés dans la région de Musha en commune de Bicumbi.  La chasse aux populations hutus a continué.  Les hommes de Kagame parcouraient des régions conquises à la recherche d'endroits où les gens qui fuyaient les combats s'étaient entassés, afin de les massacrer. 
A la page 281 : Dans la plus part des cas, lorsque c'était possible, les cadavres étaient ensevelis dans des fosses communes, ou alors ils étaient transportés à gabiro pour y être brulés.  Là où on trouvait des cadavres de Tutsis, notamment dans des églises, des écoles ou des fosses communes, on y ajoutait des cadavres de Hutus massacrés. 
A la page 334 : L'APR a commis un génocide contre les hutus
Les massacres perpétrés par l'APR étaient toujours planifiés».  
 
Fait à Bruxelles, le 11/02/2006
TUBEHO TWESE ASBL et CIVHE ASBL
 e-mail : infotubeho@yahoo.fr,
La Référence du livre : Lieutenant Abdul Joshua RUZIBIZA, Rwanda l'histoire secrète, éditions du Panana, octobre 2005,
 

----------------------------------------------------------
On Sunday, January 5, 2014 2:29 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:




ITARIKI YA 6 NA 7 MATA NI IMINSI Y'IKINYOMA:ITSEMBABANYAPOLITIKI, ITSEMBANKOTANYI, ITSEMBABATUTSI n'ITSEMBA BAHUTU

 


ITANGAZO : ITSEMBABANYAPOLITIKI, ITSEMBANKOTANYI, ITSEMBABATUTSI n'ITSEMBA BAHUTU
Banyarwanda, Banyarwandakazi, namwe Nshuti z'u Rwanda n'Abanyarwanda ;
Buri mwaka mugihe cy'icyunamo, ikibazo cy'itariki yo kwibukiraho ikwiriye abanyarwanda bose gikunze kugaruka kandi kikagarukana ubukana bukomeye.
Nk'uko twabibamenyesheje mu itangazo ribamenyesha gahunda y'icyunamo cy'uyu mwaka wa 2013, itariki ya gatandatu, iya karindwi n'iya munani n'iya cyenda twabihariye gutekereza , kwibuka no kwibukiranya ndetse no gusobanukirwa inkomoko y'akaga ka genocide hutu na genocide tutsi n'uburyo byakozwemo kugirango haboneke umuti wa burundu ntibizongere kubaho.
Kubijyanye n'inyito cyangwa isura baha itariki ya gatandatu mata n'iya karindwi mata, turasaba buri munyarwanda wese n'abatuye isi gusobanukirwa ko iyo minsi yombi atariyo amateka y'u Rwanda aheraho kwibuka ndetse nta n'ubwo aribyo amateka ahiniyeho kuko itariki ya gatandatu mata na karindwi adahuje n'ukuri kw'abavictimes bose hutu na tutsi bishwe bazizwa icyo baricyo.
Itariki ya gatandatu n'iya karindwi nta sano nini afitanye n'impamvu yo kwibuka abavictimes hutu na tutsi bazize genocide hutu na tutsi.
I.IBIREBA ITARIKI YA GATANDATU MATA YA BURI MWAKA
Nk'uko twabikozeho iperereza rihagije kandi n'ubu tukaba tukirikomeza, turamenyesha abanyarwanda n'abatuye isi bose ko tutigeze tubona abavictime bishwe ku itariki ya gatandatu mata 1994 guhera mugitondo kugeza saa sita z'ijoro bazira ubwoko bwabo. Abibuka tariki ya gatandatu ntabwo ari itariki ikwiriye kwibukirwaho abavictimes bose bazize genocide Hutu cyangwa Tutsi kuko nta n'umututsi wishwe iryo joro azira ubututsi bwe.
Ahubwo iyo ukurikiranye neza usanga ibikorwa bya genocide hutu na genocide tutsi byahitanye abantu basanzwe byaratangiye mbere FPR ikimara gutera u Rwanda, Kagame Paul amaze kujya ku buyobozi bwa FPR kuko muminsi yakurikiye aribwo abahutu batangiye kwicwa kubwinshi ndetse n'abatutsi basangaga FPR mu ishyamba nabo barishwe kubwinshi bahorwa iyo bakomoka n'ururimi bavugaga. Abatutsi mugihugu nabo hari abishwe mbere ya 1994 bazizwa ko ari abatutsi, buri wese aribuka ibyabereye mu Bugesera, Kibirira n'ahandi.
Kuvuga ko rero genocide hutu na tutsi byatangiye tariki ya gatandatu Habyarimana juvenal yicwa kuburyo ariwo munsi ukwiriye gushingirwaho bibuka abavictimes bose ibyo byaba ari ikinyoma ndetse byaba ari no gusuzugura abandi banyarwanda bishwe mbere ya 1994 igihe Habyarimana Juvénal yari akiriho. Ibikorwa bya genocide hutu byatangiye mbere ya 1994 bikomeza muri 1994 na nyuma yaho mu Rwanda ndetse bigera no muri Congo (RDC).
II.IBIREBA ITARIKI YA KARINDWI MATA
Nk'uko twabikurikiranye mu iperereza twakoze kandi n'ubu tugikomeza gukora, tariki ya karindwi mata 1994, ahenshi mu Rwanda rwo muri 1994, ni umunsi wiriwe ari umunsi w'urujijo kubanyarwanda bose. Ni umunsi kandi abasirikare n'abayobozi ba leta na MRND bisheho abantu benshi bazira kuba bari muri opposition ihanganye na MRND na CDR, abandi bishwe baregwa gukorana n'ishyaka FPR Inkotanyi. Abandi bishwe bakekwaho kuba muri opposition no gukorana na FPR kandi hari n'abandi bagiye babigerekwaho kungufu bakicwa. Ndetse hari n'abantu bishwe ari ikivunge cy'abantu nta kuvangura byitirirwa uburakari bwo guhorera Habyarimana Juvénal.
Kuvuga ko rero abibuka tariki ya karindwi mata buri mwaka bibuka abazize genocide tutsi ni ikinyoma cyambaye ubusa kuko ntabwo abishwe icyo gihe tariki ya karindwi mata 1994 bishwe bazira ubwoko bwabo. Ahubwo kwibuka ku itariki ya karindwi mata ni ukwibuka inkotanyi za FPR hamwe n'abishwe bazizizwa. Iyo FPR irimo ihatira kwibuka tariki ya karindwi iba irimo gukora amakosa yo guhatira kwibuka amateka yayo. Kwitiranya tariki ya karindwi mata na genocide tutsi ni ukubakira kukinyoma kidahuje n'ukuri k'uko ibintu byagenze. Ndetse kwibuka tariki ya Karindwi mata harimo no gupfobya genocide tutsi kuko ari ukuvanga ibya FPR n'iby'abatutsi kandi hari abo muri FPR batsembye abatutsi abandi bakaba baratumye abatutsi batsembwa. Kuvanga iby'itariki ya karindwi mata rero ni ukuvanga iby'abicanyi ba FPR n'abavictimes b'abatutsi kandi bidakwiriye gukorwa igihe abantu batagamije gupfobya iyicwa ry'abatutsi.
III.DORE UKO UBWICANYI BWABAYE MURI 1994 BWAKURIKIRANYE NK'UKO TUBIKESHA IPEREREZA TWAKOZE: ITSEMBABANYAPOLITIKI BADAHUJE IBITEKEREZO NA MRND NA CDR, ITSEMBANKOTANYI RY'ABABIZWIHO N'ABAKEKWAHO UBUKOTANYI, ITSEMBABATUTSI N'IGISA NABO CYOSE N'ITSEMBABAHUTU
Nk'uko twabibonye mu iperereza kandi tugikomeje, uko ibintu bivugwa ku itsembabatutsi n'itsembabahutu ntabwo ariko biri.
Mubisubizo twagezeho, twasanze icyo leta ya FPR yita itsembabatutsi muri iki gihe atariko ibintu byagenze kuva mu ntangiro.
A.ITSEMBABANYAPOLITIKI BADAHUJE IBITEKEREZO NA MRND NA CDR
Mu masaha yakurikiye iyicwa rya Habyarimana Juvenal muri 1994, ubwicanyi bwabaye mu duce tw'u Rwanda bwari itsembabanyapolitiki badahuje ibitekerezo na EX-FAR na MRND na CDR. Baba abahutu baba abatutsi n'abandi barishwe mu ikubitiro.
B.ITSEMBANKOTANYI KUBAZWIHO UBUKOTANYI N'ABABIKEKWAHO CYANGWA ABABYEGETSWEHO
Muri 1994, ubwicanyi bw'itsembabanyapolitiki mumasaha yakurikiye muturere tumwe no muminsi yakurikiye byahinduye isura noneho bihinduka guhiga inkotanyi n'abazwiho gukorana nazo cyangwa gushyuha mubyazo, abandi nabo bageretsweho iby'ubukotanyi kungufu kugirango bicwe n'abari babarwaye. Iyi ntambwe y'uko itsembanyapolitiki ryahindutse itsembankotanyi ntabwo byafashe igihe kimwe muturere twose. Hari aho byihuse muguhindura isura hari n'aho byagenze buhoro bitewe n'impamvu zinyuranye.
Kuri iyi ntambwe y'itsembankotanyi buri wese agomba kwemera ukuri ko muturere twinshi abahutu n'abatutsi bishyize hamwe kugiti cyabo abandi barangajwe imbere n'abategetsi babo cyangwa babisabwe maze bahiga inkotanyi abandi barara amarondo yo kuzikumira. Ndetse by'umwihariko hari uturere twinshi abahutu n'abatutsi bashyize hamwe kugirango birarire kandi banahige interahamwe ze kwica abantu. Hari aho abahutu n'abatutsi bashyize hamwe kugirango bahige kandi barwanye interahamwe n'inkotanyi. Ukurikije uko ibintu byagenze buri wese agomba gusobanukirwa ko kuri iyi ntambwe abahutu n'abatutsi bashyize hamwe baririnda barara n'amarondo bagamije kurwanya umwicanyi wese yaba inkotanyi cyangwa interahamwe. Muturere tumwe tw'u Rwanda iyi ntambwe yamaze iminsi myinshi cyane nta mututsi wari wicwa azizwa ubututsi bwe ahandi naho iyi ntambwe ntabwo yamaze igihe. Ibi ariko ntibivuga ko abatutsi n'abahutu banganyaga ubwoba cyangwa babonaga byose kimwe.
Kubera gutinda kuri iyi ntambwe y'itsembankotanyi muturere tumwe twanze itsembabatutsi, byabaye ngombwa ko abayobozi ba MRND na CDR na EX-FAR n'interahamwe batera muri utwo turere (cyane cyane nka Gitarama, Butare n'ahandi ) kugirango batangize ubwicanyi kandi banabutegeke ku ngufu. Ubwo bumwe rero bwari bwaravutse hagati y'abahutu n'abatutsi bwo kurwanya no kwirinda inkotanyi bwahise buhinduka ubusa maze ubwicanyi bwibasira abatutsi bugera hose.
Iyi ntambwe kandi ikwiriye kwereka abatuye isi bose ko ubumwe bw'abanyarwanda bushoboka igihe babonye leta nzima itari FPR. Mwibuke ko iyi ntambwe leta ya FPR iyirengagiza igamije guhindura umututsi umwanzi w'abahutu. Kuki FPR ihisha kandi ntiyemere ko abatutsi bafatanije n'abahutu kwirinda no kurwanya inkotanyi n'interahamwe ? Kuki FPR itemera uko ibintu byakurikiranye muri 1994 guhera ku itsembabanyapolitiki ba opposition ukazamuka ukajya ku itsembankotanyi ugakomeza ku itsembatutsi n'itsembabahutu? Abakunda ukuri mushyire uku kuri imbere kuko kuzafasha abanyarwanda bose kandi bizatuma isi yose yumva neza isura y'ibyabaye i Rwanda.
C. ITSEMBABATUTSI N' IGISA NABO CYOSE NDETSE N'IGIFITANYE ISANO NABO
Intambwe y'itsembankotanyi n'abandi bose babikekaho cyangwa babyegekaho, byahinduye isura mumasaha yakurikiye ahandi byahinduye isura muminsi yakurikiye maze itsembabankotanyi rihinduka itsembabatutsi n'igisa nabo cyose.
Buri mututsi aho ari hose yarahizwe bikomeye n'ucitse bakamwirukaho bigeza naho bahigisha imbwa. Kuba yarabaye muri MRND cyangwa kuba yari afatanije urugamba n'abahutu rwo kwirinda inkotanyi ntacyo byari bikivuze.
None se iyo leta ya FPR ihisemo kwibuka tariki ya karindwi abatutsi bose bishwe bazira genocide tutsi iba ikurikije n'ukuhe kuri ko abatutsi bishwe na mbere ndetse by'umwihariko tariki ya karindwi bikaba atari nako byagenze, iyo bibuka tariki ya 7 biba bihuje n'ukuhe kuri ? Ubwo se leta ishimangira ikinyoma kandi indi minsi yo kwibukiraho ihuje n'ukuri itabuze ubwo si ubuhemu n'ubugiranabi buba bukomeje? Ubwo se u Rwanda rwubakiye kukinyoma ubundi rwari bumare kangahe ?
D. ITSEMBABAHUTU
Kubirebana n'itsembabahutu ryo ryatangiye FPR igitera kuko baje bafite mumitwe yabo ko hari uturere bazagira indiri yabo nk'uko na Furuma Alphonse yabitangaje avuga ko Kagame yabategetse kugabanya umubare w'abahutu b'I Burasirazuba bw'u Rwanda kugirango bahatuze abatutsi.
Ibyo rero byarabaye mbere ya 1994, FPR yica abahutu bari muturere yari yarigaruriye. Muri 1994, FPR (abasirikare bayo n'abakada bayo hamwe n'abaturage bamwe b'abatutsi babishowemo) barishe muturere twose FPR yagiye yigarurira. Guhera Byumba, Umutara, Kibungo, Kigali ngari, Amayaga, n'ahandi, abatutsi baho bagiye bicwa n'abasirikare ba EXFAR. Abahutu nabo (hamwe n'abatutsi bamwe ) bagiye bicwa na FPR ihageze, ikabatwika ari bazima imaze kubaboha, abandi ikabakubita udufuni igatwika, abandi ikabarasa, n'ibindi n'ibindi. FPR ikimara gufata akarere muri 1994 yashyiragaho abo yise Local Defense force b'abaturage bahabwaga imbunda kugirango baherekeze abaturage b'abatutsi kujya guhiga abahutu mubihuru aho bihishe bahunga FPR.
Ahantu hose hari isoko, ivuriro cyangwa ikindi cyafasha umuturage, hashyizwe ikigo cy'abasirikare hamwe n'ikizu (camps) kigamije kurundwamo abahutu barindiriye guhambirwa ngo bajyanwe gutwikwa. Iyo migirire ninayo yakoreshejwe kubayahudi bagendaga batoragurwa hirya no hino mubihugu barindiriye kujyanwa AUSCHWITZ. Ibyabaye kubayahudi rero nibyo byabaye no kubahutu cyane cyane mu Burasirazuba bw'u Rwanda (Byumba, Kibungo, Umutara, Kigali Ngari, Amayaga n'ahandi). Ibyabaye kubahutu ni genocide hutu yujuje ibigomba byose kugirango yitwe gutyo. Abumva barindiriye kubyemezwa n'inkiko cyangwa l'ONU ntaho bataniye n'ababishe kuko iyo uzi ukuri urakwemera kandi ukakwemeza.
Ubundi buryo bwakoreshejwe mukwica abahutu muburasirazuba bw'u Rwanda, ni uburyo bwo kubahindira mumashyamba cyane cyane muri Parc y'Akagera no mubishanga n'ibihuru kugirango bahere iyo maze bahure n'imibereho mibi bapfe ari benshi kandi vuba abasirikare batiriwe babiruka inyuma bapfusha ubusa amasasu. Muri 1994, hashyizweho n'uburyo bwo gutsindagira iyo gahunda kuko hashyizweho systeme yo kohereza abatutsi bavuye mumakambi baherekejwe n'aba local defense force bari barashyizweho kugirango bajye mumago y'abahutu kureba niba ntawagarutse kugirango bamwicire aho cyangwa bamufate bamujyane mubajya gutwikwa mumatwikiro y'imirambo y'abahutu yari yarashyizweho hirya no hino (Gabiro, Ryamanyoni, Parc y'Akagera, Nasho, Nyungwe n'ahandi).
Umuhutu bafataga yagarutse mubye bamwicaga urubozo kugirango inkuru igere kubandi bahutu basigaye mubigunda n'amashyamba bakihishe kugirango barusheho gukangarana no kujya kure kugirango bapfireyo. Iyi mikorere ya genocide iri no mubisobanuro bikoreshwa na ONU mukureba niba ibikorwa byakozwe ari genocide. Guca abaturage b'ubwoko bumwe b'abahutu ugamije kuberekeza kubibatsemba, ibyo kandi ukabikora ubahoye icyo baricyo ni genocide hutu kandi iyi migirire yishe abaturage benshi cyane batashoboye guhingira FPR mumahanga kuko biciwe aho bayihungiye bavuye mumago yabo kubera gahunda yakoreshejwe na FPR ngo bashire vuba.
Indi gahunda yo gutsemba abahutu yakozwe na FPR yabaye iyo gufunga buri wese hatagombeye kureba niba ari umunyacyaha cyangwa umwere. Benshi biciwe muri ayo magereza, abandi bamara kubora ntacyo bakimariye bakarekurwa; ingo zabo n'imiryango yabo igasenyuka, kandi na none mubakagombye kurokoka bakaba bari barindiriwe na gacaca ngo bacirwe imanza n'abashatse kubica babafungishije, etc. Ubundi buryo burimo bukoreshwa muri iki gihe ni ugukenesha abahutu, kubakona no kubafungira imbyaro ngo umubare wabo ugabanuke, etc.
NB: Iyo bavuze ko hari uturere tumwe ubwicanyi bw'abahutu bwakabije, ntabwo ari ukwibagirwa ko muturere twose hishweyo abahutu kandi bazira ko ari abahutu. Ahubwo iyo usobanuye aho byabaye cyane bituma byerekana ko n'ubundi bwicanyi bwabaye ahandi bwakozwe n'abantu bamwe bafite gahunda zimwe n'ubwo umubare w'abishwe utabaye umwe hose mu Rwanda.
IV. Umwanzuro
Kubijyanye n'umunsi wo kwibukiraho igihe abanyarwanda bose batarawumvikanaho, twe muri TUBEHO TWESE mu gushishoza twagize hamwe n'inama twagishije abanyarwanda bose b'amoko yose, twasanze ukwezi kwa kane kose gukwiriye guharirwa kwibuka kugirango bifashe buri wese gutegura igikorwa cyo kwibuka. Ni gutyo tubigenza buri gihe. Ibyo kandi ntibibuza ko hari ibikorwa bimwe bitegurwa na nyuma y'ukwezi kwa Kane bitewe n'impamvu.
Muri make rero kuvuga ko itariki ya 6 mata cyangwa iya karindwi mata ari itariki zo kwibuka abavictimes bose (hutu tutsi bishwe bazizwa icyo baricyo) ni ikinyoma kiba gikomeje gutsindagirwa abanyarwanda kuko ibintu sigutyo byagenze. Umunsi wa gatandatu ni umunsi wo kwibuka wa MRND naho tariki ya 7 mata ni umunsi wo kwibuka w'inkotanyi. Kwibuka MRND n'amateka yayo cyangwa FPR inkotanyi n'amateka yayo ntabwo bivuze kwibuka abahutu n'abatutsi bishwe bazizwa ibyo baribyo.
Abifuza rero ko habaho u Rwanda rwa bose kandi kwibuka bikaba iby'abanyarwanda bose, buri wese agerageze kwibuka kuyindi minsi cyangwa niba hari n'umubare w'abantu bamwe baba bagiye mubya tariki ya gatandatu na karindwi mata bumve ko ari ukwifatanya na bagenzi babo kumateka yabo ariko bikaba bitavuze ko iyo minsi ariyo kwibuka abavictimes bose. Na none buri wese yumve ko iyo abanyarwanda bashaka impinduka batagomba kubakira ku nkingi z'ikinyoma. Ikindi kandi iyo ushaka impinduka ugomba kubanza kuvanaho symboles cyangwa inkingi zacyo. Niba itariki ya gatandatu ari umunsi abahoze muri MRND bakururiraho abandi kugirango babatsindagire amateka yabo kungufu, cyangwa abo muri FPR bagafata tariki ya 7 bakaba ariyo bazirikaho abanyarwanda bose kandi iyo tariki ya karindwi idahuje n'ukuri ibyo bigomba kwirindwa kandi ibintu bigahinduka. Buri wese agomba gusobanukirwa ko impinduka ari ngombwa kuri izo ngingo maze abo bantu bakava munguni zabo bagasanga abandi banyarwanda bakanumvikana n'abanyarwanda umunsi bahuriraho bakibuka bose.
Nsabye abasobanukiwe n'intambara y'ukuri turimo kunshyigigikira barushaho gutanga ibisobanuro , ubuhamya n'ibindi bihagije muri iki cyerekezo.
Bitangarijwe I Bruxelles tariki ya 07/04/2013
RUTAYISIRE Boniface
Président w'association y'abavictimes (Hutu,Tutsi n'abandi) TUBEHO TWESE na CIVHEMG akaba na President w'Ishyaka Banyarwanda
TEL (32) 488250305
-----------------------

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------


On Wednesday, January 1, 2014 7:25 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:

 
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe nshuti, 
Uku kunyifuriza umwaka mwiza kwa Nyakubahwa Premier Ministre w'u Bubirigi, Elio Di Rupo angejejeho muri iki gitondo cya le 31/12/2013,  mukungereze kubanyarwanda bose mvugira, hamwe n'abo mpagarariye n'abandi bose.  Muzamfashe kandi kumwibutsa hamwe no kwibutsa ababirigi bose ahagarariye kugirango ubu butumwa atugejejeho buzabe ingiro.  Ndabatumiye kandi  mumfashe natwe tumugezeho indamukanyo zacu z'umwaka wa 2014 kandi tuzigeze no kubakuru b'ibindi bihugu bitwumva neza byose.
Bruxelles tariki ya 31/12/2013 
Rutayisire Boniface 
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association TUBEHO TWESE ASBL
Tel (32) 488250305
-----------------------------------------------------------



From Elio Di Rupo Tue Dec 31 09:21:11 2013, Elio Di Rupo <elio.dirupo@by.emailr.com> a écrit :
Re : Bonne année 2014 ! Gelukkig nieuwjaar 2014 !



alt alt
alt alt
alt alt
alt alt
alt alt
alt


On Tuesday, December 31, 2013 8:14 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 


 
MURI 2014 NIMUREKE ABANYARWANDA TWESE DUHAGURUKE DUSABE KO HAJYAHO INKIKO ZIHANA ABAKOZE GENOCIDE HUTU NK'UKO HABAYEHO INKIKO ZIHANA ABAKOZE GENOCIDE TUTSI; DUSHIMIRE KANDI ABATUTSI, ABAHUTU  N'ABANDI BANYARWANDA BOSE BEMERA KUVUGA UKURI KWA GENOCIDE HUTU NDETSE TUBAFATE NK'INTWARI KUGIRANGO BABERE ABANDI URUGERO (Ba Major Furuma Alphonse, Kabalisa pacifique, Docteur Twahirwa alias Semakweli n'eabandi banyarwanda, dusenge imana barusheho kwiyongera kandi bagire imbaraga zo gusohora ijambo mukanwa rya genocide hutu bemeza ko yabaye.




Ba nyarwanda  muganira kuri iyi ngingo ya genocide hutu, nk'uko bigaragara abanyarwanda bazi cyangwa bakorewe iyo genocide hutu nibo bagomba kuyivuga cyane bakayisobanura mumagambo yayo noneho inkiko na l'ONU bigakanguka bigakora amaperereza bikayemeza  bigahana n'abayikoze. Ntabwo abanyarwanda abantu bagomba gucurika imvugo bavuga ko bazasohora ijambo genocide hutu mu kanwa ari uko byemejwe na l'ONU n'inkiko. Ahubwo l'ONU izitabira gukora anketi abanyarwanda n'abavictimes nibarushaho gutaka bakanatabaza cyane basobanura uko genocide hutu yakozwe kandi igikorwa.
Twizere ko umwaka wa 2013 urangiranye n'abatinyaga kuyivuga ndetse n'abayivugaga babebera bakoresheje amagambo menshi atarimo ijambo genocide hutu. 
Dushimire kandi aba batutsi nka Kabalisa, Docteur Twahirwa alias Semakweri, Major Furuma n'abandi  bemera kuvuga kumugaragaro ko habayeho genocide hutu. 
By'umwihariko, umwaka wa 2014 uzabe umwaka kubanyarwanda bose wo kuvuga ukuri gesesuye kubya genocide hutu na tutsi mumateka y'u Rwanda kuva rubayeho kugeza ubu. Uzabe umwaka w'ubutabera buzima kubanyarwanda bose kandi uzabe umwaka wa demokarasi y'ukuri no gusangira igihugu kubanyarwanda bose nta n'umwe uhejwe cyangwa ngo bamwe basumbishwe abandi.
RUTAYISIRE Boniface 
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na president w'association y'abavictimes Hutus Tutsis n'abandi TUBEHO TWESE ASBL
Tel (32) 488250305


-----------------------------------------------------------------------------------------

Dans fondationbanyarwanda@yahoogroupes.fr, Mukandori Mukandori <m_uk_andori55@...> a écrit :

Abanyarwanda b'amoko yose, Abahutu , abatutsi n'Abatwa nibahagurukira icyarimwe
bagamije guca burundu ikinyoma i Rwanda, amahoro azahite asakara hose.

Iyi ntambwe irimo iterwa yo guharanira ukuri , abahutu nabo bakabonwa n'isi yose nk'abantu aho guhabwa akato nk'ibisimba, bizatuma hashyirwaho urwo rukiko ruzakurikirana ababishe urubozo n'ubu bagikomeza imigambi yabo mu buryo bwinshi butaziguye. Kwemeza ko uwishe umuhutu ahanwa ni ukwemera ko umuhutu nawe ari umuntu. Iki nicyo abanyapolitiki bacu b'ukuri bamaze imyaka baharanira ko n'umuhutu yabaho adakebaguza, akemererwa ubumuntu yagenewe n'Imana ye yamuremye ari uwo ari we.

Muhuze ibitekerezo kuri iyi ntambwe kandi abitangira uku kuri bamenye ko tukibashima rwose.

Mukandori



Le Lundi 30 décembre 2013 8h50, Michel Niyibizi <niyimike@yahoo.fr> a écrit :
 
Kabalisa ati : « Ubu intambara tugomba kurwana ni iyo gusaba ko hajyaho urukiko rwakwemeza génocide yakorewe abahutu, kuko  nabo bishwe bazira ko ari abahutu ».
On Sunday, December 29, 2013 8:15 AM, IKONDERA <ikonderainfos@yahoo.com> wrote:
 
« ABAHUTU BISHWE N'ABASILIKARE B'INKOTANYI » Pacifique Kabalisa.

Kabalisa ati :
- I Rwinkwavu muri Kayonza, abahutu bajugunywe mu  byobo byacukurwagamo amabuye y'agaciro,
- Mu Gatsata mu urusengero rw' i Karuruma, haba hariciwe abahutu bagera kuri 300
- Hariya ku Kabutare i save, banyeretse  ibyobo ngo  byajugunywemo abahutu batagira ingano
- I Gitarama, iyo uvuze inama y'I Gitwe, byibutsa abahutu bahatikiriye kubera abasilikare b'inkotanyi babahamagaye ngo baze mu nama. Abitabiriye iyo nama bose bitabye Imana.
- N'ibindi, n'ahandi............
Kabalisa Pacifique uba mu bubiligi guhera mu mwaka w'2003, ayobora Ikigo giharanira gukumira ibyaha byibasira inyokomuntu (Centre pour la Prévention des Crimes Contre l'Humanité, CPCH : http://www.cpch.eu/) yashinze mu mwaka w'2009. Intego yacyo ikaba ngo ari  uguharanira ko ibyabaye bitazibagirana kandi ko byafasha mu kwirinda ko byazongera. 
Uyu Pacifique Kabalisa yararusimbutse  muri 1994. Yashoboye guhungira  i Burundi, aza kugaruka mu Rwanda mu mpera z'uwo mwaka. Ubwo yahise yunvira umutimanama we wamusabaga guharanira ukuri n'ubutabera kuko yumvaga ari wo muganda ukomeye u Rwanda rwa nyuma ya jenoside rwari rukeneye, kandi yumvaga ari nabwo buryo buboneye , bwo guha icyubahiro abishwe bose, maze bakibukwa bose.

Pacifique yakoze mu miryango iharanira uburenganzira bw'ikiremwamuntu mu Rwanda, ashinzwe gukusanya amakuru ku bwicanyi bwakorewe abatutsi.
Mu gihe yakoraga amaperereza ku bwicanyi bwibasiye abatutsi, aho yageraga hose, ari mu baturage ku mirenge, ari mu bari mu buroko, ari mu nsengero, baramubwiraga bati n'ubwo tukubwiye iby'urupfu rw'abatutsi, ujye utubaza n'urupfu rw'abahutu tukubwire.
Ibyo Pacifique yabwiwe n'abatangabuhamya bizewe, byatumye  atemeranywa n'abavuga  ko inkotanyi zicaga abahutu  kubera kwihorera ku ubwicanyi bwakorewe abatutsi kuko atanga ingero agira ati : « Dufate nko muri Komini Giti ho muri Byumba. Aho muri Giti nta mututsi n'umwe wigeze yicwa. Ati ariko Inkotanyi zarahageze ku itariki ya 15 mata 1994, zirara mu bahutu zirarimbura ; abihayimana ku Rwesero zirararika, abarimu zirica, ati ubwo se bahoraga nde ? 
Kabalisa ati : « Ubu intambara tugomba kurwana ni iyo gusaba ko hajyaho urukiko rwakwemeza génocide yakorewe abahutu, kuko  nabo bishwe bazira ko ari abahutu ».
Naho kuri gahunda ya « ndi umunyarwanda », Pacifique asanga iyo gahunda ifite ubusembwa nibura butatu : Ibuze ukuri, ibuze ubutabera, ibuze ubwisanzure.
Pacifique akaba abona igihugu kigeze habi, aho umwana asabwa gusaba imbabazi z'ibyo ababyeyi bakoze. Ati ubundi abanyrwanda nyabo baragiraga bati « amatako y'umubyeyi acumura yicaye » ; ati none biracuramye ,  sinigeze numva ko « amatako y'umwana acumura yicaye » !
Pacifique aremeza ko u Rwanda rukeneye ubwisanzure, abatavuga rumwe n'ubutegetsi bagafungurwa, bagahabwa ijambo, maze  abanyarwanda bagahurira mu biganiro byatuma babwizanya ukuri, bakunvikana  ku miyoborere y'igihugu.
Kabalisa Pacifique yahunze u Rwanda mu kwezi kwa Werurwe 2003 nyuma yo kugirana ibibazo n'inzego zishinzwe iperereza rya gisilikare za leta y'u Rwanda (DMI) biturutse ku kunenga imikorere mibi y'inkiko Gacaca zari zimaze gutangira zavugirwagamo n'inzego za perizidanse ya Repubulika. Pacifique akaba na n'ubu avuga ko akomeje kandi atazahwema guharanira uburenganzira bw'ikiremwa-muntu.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

On Sunday, December 29, 2013 10:14 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:

KALISA PACIFIQUE ATUBWIYE UKURI ARIKO ADUSHYIRIYEMO N'AGATEGO KA RUGONDIHENE KA GITUTSI. NJYE RERO NTAWE UNTEGA NGO ANSHOBORE AHUBWO TURAGANIRA TUKUNGURANA INAMA TUKEMERANYWA KUKURI AHASIGAYE TUGAKOMEZANYA URUGENDO

Kabalisa Pacifique atubwiye amagambo y'ukuri ko abahutu bishwe ndetse yongeraho ati "
Anketi nyinshi nasomye zivuga ko ubwicanyi bwakorewe abahutu bwakwitwa genocide buramutse bugejejwe imbere y'inkiko/Par Kabalisa Pacifique

Bwana Kabalisa Pacifique, urabizi ko tuziranye kandi sinshimira gusa  ko uri mubatutsi bake bagerageza kuvuga n'akarengane abahutu bakorewe, nshimira n'ubutwari bwawe wisanganiwe bwo kwemera ukuri iyo uguhawe cyangwa ugusobanuriwe.

Ariko aha uvuze muri iki kiganiro cyawe n'ikondera  ko ubwicanyi bwakorewe abahutu wabwita genocide ari uko byemejwe  n'imiryango mpuzamahanga na l'ONu n'inkiko, ndagirango twemeranye ko ari agatego ka rugondihene ka gitutsi udushyiriyemo. Ntabwo bubaka inzu bahereye kugasongero ahubwo buka inzu bahereye kuri fondation. Mukibazo cya genocide, fondation ni umuntu wabaye victime hamwe n'ubutumwa atanze asobanura ibyamubayeho. Niyo mpamvu kagame yimanaga abatangabuhamya TPIR igahagarara.  Iyo Viictime avuga ibyamubayeho rero cyangwa wowe ukaba ushaka kumuvugira, niwowe ubwira abakora anketi n'iyo miryango mpuzamahanga na l'ONU, maze ukababwira ibyo wabonye uko byitwa. Ni ukuvuga ko ari abavictimes hamwe n'ababashyigikiye bagomba kubwira isi ibyababayeho ibyo aribyo n'uko byitwa, maze noneho uwumva ashatse kubumva cyangwa kubafasha no kubatabara akaza akora anketi akibonera koko ko ibyababayeho ari genocide hutu. Kuriya uvuga ko genocide yemezwa na l'ONU n'inkiko, ni intambwe ya nyuma

Ntabwo ibintu bihera kugushyiraho inkiko ahubwo habanza imenyekana ry'amakuru, hakamenyekana ubuhamya buvuga iyo genocide uko irimo kuba ndetse bikavugwa na media noneho imiryango na za leta n'abandi bagahaguruka bagakora anketi ngo basuzume ko koko ayo makuru ariyo.  urukiko rufata inyito bakurikije amakuru bafite n'ubuhamya bafite.  Kuvuga ko runaka adashobora kubyita genocide ni umutego watezwe abahutu kuva FPR imaze kubona ko biyirangiranye genocide hutu yakoze dutangiye kuyivuga kumugaragaro. Nk'uko rero bizwi ko ONU ari ikintu cyamunzwe na corruption kuburyo kidashobora gushyiraho izo nzego zitabara abahutu kandi abateguye ibyo mu Rwanda bakaba bafite ijambo muri l'ONU niyo mpamvu bavuze ngo izitwa genocide hutu ari uko yemejwe na l'ONU kuko baziko abo ubisaba ari nabo babiteguye bagashyigikira n'ababikoze.
Ndetse uziko ibi bihugu by'ibihangange by'i Burayi n'Amerika ari ibihugu byamunzwe na ruswa n'ubwoba kunzego z'ubuyobozi bw'ibyo bibihugu kuburyo bidashobora gushyiraho izo nkiko zirenganura abahutu hatabaye impinduka. Kuvuga ko rero genocide izemerwa ari uko yemejwe n'inkiko na l'ONU ni complot international ishatse kuvuga ko genocide hutu izemerwa ari uko FPR iyemeye.
Iyo mikorere yo kuvuga ko genocide hutu izemerwa ari uko yemejwe na l'ONU n'inkiko, ninayo yagumye ikoreshwa mugutinyisha abahutu bamwe ngo be gusohora iryo jambo mukanwa kuko abazanye iyo mvugo baziko abahutu benshi ari abanyabwenge buke n'iyo baba barize bikoreye bya diplomes umurundo.
Bwana Kabalisa, nk'uko wasohoye iryo jambo mukanwa rya genocide hutu, emera uze twijandike
tuvuge ukuri ko habayeho genocide hutu maze ayo maringushyo y'uko uzabyemezwa na l'ONU n'inkiko ubishingukemo. Niwowe ugombwa kubwira l'ONU ugatanga n'ubuhamya n'ubuhamya ko habayeho genocide hutu kuko uziko abahutu bishwe bazizwa icyo baricyo. Ntabwo ari l'ONu izafata icyemezo ihereye kubusa nonone ngo ubone kuyibwira uko kuri.

Rwose ndakwinginze, mvanaho iyo siyasa ya gitutsi cya FPR gifite icyo kirega. Wowe vuga ukuri kwambaye ubusa usobonure ko uziko abahutu bakorewe genocide. Niba utakuzi ubwire Kalisa Placide akunganire nziko nawe ahambiriye ashaka kuvuga ukuri. Uwo munyamakuru cyangwa undi wabishobora azongere akumbarize ibyo wavuze kuri ibi bintu nkubwiye. Nibikorwa icyo gihe ikiganiro cyawe kizaba cyuzuye. Kandi uko nkuzi nziko uzashyigikira uku kuri nkubwiye. Ntabwo ari l'ONU imenya ibibera ahantu hiherereye hatagera na camera n'itangazamakuru ryigenga rikaba ritabaho mu Rwanda. Ndetse uranabizi ko ahagiye habera iyo genocide hutu, FPR yagiye ibuza abanyamahanga kuhagera igihe batarazimiza ibimenyetso byose. Ni ukuvuga kore ababibonye cyangwa ababizi nibo babwira itangazamakuru na rubanda, ndetse n'abavictimes bagataka cyane basobanura icyo bazize kandi bakavuga ikibabayeho ko ari genocide hutu noneho ONU na za Anketi mpuzamahanga zigahurura. Kubwira umuhutu ngo ye kuvuga ko yakorewe genocide hutu ni ukumwica kabiri kuko niwe uzi icyamubayeho ko ari genocide hutu bamuziza icyo aricyo nk'uko nawe wabyemeje. Nawe rero aho kumusonga umunokesha Onu n'inkiko, ahubwo mutabare umufashe musobanurire amahanga ko habaye genocide hutu.
Bruxelles, le 29/12/2013
RUTAYISIRE BONIFACE
President w'Ishyaka Banyarwand akaba na President wa Tubeho Twese


-----------------------------------------------------------------------------------------

On Sunday, December 29, 2013 7:30 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 

TWUBAKE SYSTEME ESHATU MURI OPPOSITION: SYSTEME Y'ABATAGIZE AHO BABOGAMIYE, SYSTEME Y'ABANYUZE MUMATEKA YA MRND, SYSTEME Y'ABANYUZE MUMATEKA YA FPR, abazashaka bazongereho izindi ariko izo eshatu ni incontournable niba abanyarwanda bagomba kubana neza na opposition igakora neza


Nzinink,

Ndagirango tuguhe igisubizo cyuzuye ukuri. Ibi umaze kuvuga hano hasi nta kuri kurimo kuko ntabwo ari abantu bumvako ikidakozwe bakiri hejuru aba atari igikorwa. Ahubwo ibikorwa byinshi amashyaka n'amashyirahamwe yo muri opposition ukora, usanga bahunga abantu babizobereyemo cyangwa babizi neza cyangwa bumvwa n'amahanga maze bagashyira imbere abo bita ababo. Ibyo bikorwa mumashyaka bikongera bigakorwa no muri médias za opposition. Impamvu uvuze kuriya turabyumva impamvu kuko umuriro waratse muri oppositon kubatavuga ukuri ndetse no kubarenganya abo batari mumurongo umwe wa politiki.

Iyo mikorere iranga systme ya MRND na FPR muri opposition yo guceha bamwe usanga icamo ibice abanyarwanda barwanira kwibohoza. Reka nguhe ingero za hafi. Kera Rutayisire Boniface atarashinga ishyaka, Tubeho Twese yakirwaga mukazu ka EX MRND cyane kuko bari bazi ko ngo umunsi umwe bazabyigarurira bakabiha uwabo ahasigaye urubanza rukaba rurangiye.

Abatutsi bari muri opposition nyarwanda ariko usanga bahora hafi ya FPR ndetse bakanyuzamo bagakorana, nabo, bajyaga babwira Rutayisire Boniface ngo bashyigikiye ukuri avuga ariko ye kuzashinga ishyaka kuko batashakaga ikintu kiza hagati y'abahutu n'abatutsi cyane cyane ko abatutsi bumvaga byose ari ibyabo bagafata abandi bahutu nk'ibicucu. Ntabwo bashakaga ikintu muri politiki cyaza kwitambika hagati y'abahutu n'abatutsi kuko kibabuza kuguma guhonyora no kurindagiza abahutu. Ayo ni amakuru y'impamo tuguhaye.

Rutayisire Boniface rero bamaze kumubonana ubwenge burenze ubw'abo batutsi bishyiraga hejuru byatumye bamusaba noneho kuba neutre ariko bakanga ko ashinga ishyaka bigatuma umurongo wa politiki ye wagira ubwigenge nimbaraga.
Muri icyo cyerekezo, ibyo byifuzo by'abatutsi bihuza n'iby'ababirigi kuko ububirigi officiellement butarahindura gahunda yo gushyigikira FPR.
Muri iyo mikorere yo guca intege umurongo wa politiki utari MRND na FPR niho usanga nka Matata yaragiye ashyirwa imbere ngo akurikirane byose kandi bimwe adafite ubushobozi n'amakuru ahagije, ibindi nabyo bikamubana byinshi kuburyo atashobora kwita kuri byose. Nka Matata Joseph yamaze amezi make mugihugu kiyobowe na FPR kuburyo atazi byose. Kandi murabizi ko FPR yamaze imyaka yica ikora n'ibibi byose.

Nka Rutayisire Boniface, we u Rwanda yarubayemo imyaka myinshi nyuma ya 1994 arwana intambara rwihishwa n'ubu arimo arwana yo kurengera abanyarwanda. Icyo gihe yahuruzaga za Minuar, za droit de l'homme, za ambassades, agashyigikira n'itangazamakuru n'ibindi bikomeye. Ndetse Rutayisire Boniface yakoraga n'iperereza kuburyo yazengurutse uturere twose agamije kumenya uko byagenze. Ninayo mpamvu abantu bose bo muri opposition bagiye bahindura indimi ariko we akaguma atajegajega kuko azi ukuri guhagije.


Iyo rero ufashe Rutayisire Boniface ukamwigizayo kandi ari we wakwita Numero 1 mukumenya uko kuri muri ibi bihe, maze ugashyira imbere Matata Joseph cyangwa abandi kuko bo bemeye gufatanya na systeme ya MRND, ukongera ugashyira imbere abatutsi kuko abahutu bamenyereye guterera ivi abatutsi no muri opposition, icyo gihe uba wangirije abanyarwanda.
Uzarebe nko mubitangazamakuru byegamiye kuri système ya MRND uzasanga bitajya byikoza na rimwe Rutayisire Boniface. Urugero: Wari wumva interview y'ikondera yakozwe na Rutayisire Boniface mu ikondera? Reka da. Anyesi Mukarugomwa ntahora akubitana imitego na Rutayisire Boniface se ? Ndetse uzanabaze Anyesi azakubwira ko nk'igihe aha interview Padiri Nahimana, Rutayisire Boniface yabanyuzeho barimo bayikora.
Na none uzabaze nk'ikinyamakuru Jambo News kegamiye kubabirigi bo mu mwijima n'abanyarwarwanda. Cyatangaje amakuru kangahe ya Rutayisire Boniface? Ariko uzarebe uzasanga mirongo irindwi ku ijana bivuga ingabire kubintu Rutayisire Boniface nawe avugaho.

Tujye kuby'abatutsi, hari ubwo wari wumva radio itahuka yaganiriye na Rutayisire Boniface ? Nta na rimwe., etc.

Iryo vangura rero rishyigikirwa na FPR rwihiswa ifatanije services secrets z'amacuti ya FPR ryabayeho ndetse niryo ryazambije opposition riranayikereza kuko intego ya FPR n'uko uyititiza cyane bakoresha uko bashoboye akabangamirwa n'abandi biyita ba opposants. Ndetse iryo vangura ryahoze kubutegetsi bwa Habyarimana na FPR hanyuma rigakomereza muri opposition nyarwanda hanze y'igihugu niryo ryashenye igihugu kandi ninaryo rizongera rikagisenya.
Umututsi uvangura azi aho aganisha igihugu kuko yifuza gutsemba abahutu akamaraho kandi ibyo bikagerwaho abanje kwikiza abo yita bamubangamira muri iyo gahunda bavuga ukuri kwamutesha atarabigeraho.

umuhutu nawe uvangura abandi ba opposant azi icyo agamije kuko yifuza ubutegetsi yihariye noneho agatsemba abatutsi niba abusubiranye. Nigutyo Rutayisire Boniface yagiye yigizwayo ariko akanga akababera ibamba agakoresha ubundi buryo akiyumvikanisha mubanyarwana no mumahanga kubarusha ndetse n'amahanga akamwumva kurusha abashyirwa imbere bose.

Umubirigi nawe iyo abonye muvangura gutyo, aravuga ati iyaba mwakomezaga mukamarana. Ngirango ababirigi bigisha ubumwe bw'abanyarwanda nibake niba banabaho.
Nzinink rero niba mushaka ko opposition itsinda intambara, nimureke ivangura no kujijisha. Nimureke kwishyira hejuru ahubwo musabane n'abanyarwanda bose.
Nka buriya mbere Rutayisire Boniface yajyaga atumira Matata Joseph bakajya gutanga isomo (séminaire) mu ishami ry'amateka muri licence (master) muri université libre de Bruxelles, noneho abanyeshuri bakabikoraho za analyses n'ibizami kubireba iyicwa ry'abatutsi n'abahutu, ariko système ya MRND yabineyemo muri ibi bihe iyo mikoranire ya Matata na Rutayisire Boniface itangira gucumbagira.
Ahubwo iyo abantu nka ba Rutayisire Boniface batahagoboka n'ubu abahutu baba bakibarindagiza kurwego mpuzamahanga ntawe uzi n'akababaro kabo. Ngirango muribuka ko ikibazo cy'abavictimes bose kitaratangira kuvugwa, abatutsi babwiraga abahutu ngo na none bazongera babahake imyaka magana ane irenga. Ubu se kuva aho Rutayisire Boniface azamuriye ijwi asobanura ko n'abahutu bakorewe genocide hutu maze ibintu bigatangira guhinduka buhoro buhoro, iyo myaka magana ane hari umututsi ukiyirota?
Ikibazo n'uko ibyiza mubibangamira.

Nzinink, nimureke duteze imbere umurongo w'ubwubahane no kuvuga ukuri tuzahita dutsinda mu gihe gito cyane.
Nimureke twubake opposition isanganywe uwo murongo wanyu ufite amateka ya MRND kuko muyakomeyeho, hanyuma hubakwe n'uwo murongo w'abahoze mugikotanyi FPR kuko bakomeye kumateka yabo, ariko natwe mutureke twubake umurongo wa gatatu wacu utagize aho uhuriye n'ayo mateka ya MRND na FPR kugirango n'ababaye abavictimes ba FPR na MRND babone aho bakorera politiki igashoboka. Iyo mirongo yombi nimubyemera ahasigaye yose izasabwe kuvuga ukuri kwa genocide hutu na tutsi hakoreshejwe amagambo yabyo bwite nta kurimanganya.
Ibintu nibigenda gutyo ukwibohoza kuzahita kugerwaho. Nibitagenda gutyo hazakomeza intambara kandi abazayihomberamo ni abahoze mumateka ya MRND na FPR.
C'est à vous de vous choisir la libéreté ou la guerre pacifique contre vous et contre le FPR. Turabizi mwatigise hirya no hino ariko niko bigomba kugenda kugirango twubake u Rwanda rwa bose. Iyi ntambara tubahoraho namwe ibafitiye akamaro kuko muzahita mwibohoza vuba mutarashirira hanze musaza. Kandi mwibuke ko abari mugihugu abo muhuje imyumvire nibake.
29/12/2013
TUBEHO TWESE

Nzinink <nzinink@yahoo.com> a écrit






















"Abo banyapolitiki bishingikiriza ba mpatsibihugu niba koko aribo badutobera kuki tutabaha akato ngo twikomereze? Habuze iki?", IngMah.



@IngMah:



Njye mbona ikibazo kitari mu banyapolitiki gusa. Ikibazo kiri no muri societe civile (civil rights movements) aho usanga abantu bagombye kuturangaza imbere basa n'aho batitaye ku bufatanye n'abandi (dans leur diversite), bakumvako igikorwa/ igitekerezo iki n'iki kigamije kubohora uRda niba ataribo bagikoze cg bakiri kw'isonga, icyo gikorwa/gitekerezo kigomba gutegereza cg se kibagiranwa. 


Birababaje kandi binateye agahinda ariko nta gucika intege kuberako Imana akenshi ikiriza mu kwiheba: Kugera kure siko gupfa.


Umwaka Mushya Muhire wa 2014!

On Dec 27, 2013, at 12:21, IngMah <mrmuke05@yahoo.fr> wrote:



 












"Rusesabagina akiza mubya politiki bose baramuhururiye kuko yaje avuga ko yahawe igihembo na Bush. Mu minsi yakurikiye ariko byagiye biyoyoka asigara nta n'umwitayeho na gato, ni gutyo abanyarwana bakora. Ba Rudasingwa nabo bakiza ni gutyo byagenze barabahururiye, ariko uko ibihe bikomeza kwicuma ubu noneho basigaye babatera imijugujugu y'amagambo kuburyo nibakomeza ahubwo bazageza aho baterwa amabuye nyamabuye", Tubeho Twese.



Bwana Tubeho Twese, ibyo uvuga ni ukuri rwose.
Gusa njye aho ntemeranya nawe ni hariya ugira uti:
 
"Amahanga agomba kwitondera u Rwanda kuko abanyarwanda si abantu basanzwe. Ibyo kubaragira ubabeshya ngo uyu n'uyu azaba iki n'iki ni imikino basuzugura cyane nk'uko kuri ubu mubashyizwe imbere bose mubihe bishize aribo ba Rukokoma na Rusesabagina, usigaye ubavuga ahubwo benshi mubanyarwanda bagasesemukwa kandi mbere barabahuriraga ugasanga kumbuga za internet barabavugaga buri munsi icyumweru kigashira amezi agashira".
 
Icyo nzi ni uko abanyarwanda bari mu gihirahiro. Bakeneye byihutirwa umuleader bibonamo bose. Kubera ko bababaye bihagije, bakaba kandi basonzeye impinduka byihutirwa, abenshi muri bo ntibashaka kwongera kwishora mu bintu babona ntaho bizabageza. Niyo mpamvu ubona abenshi muri bo ari indorerezi aho kuba abogezi cg abakinnyi.
Abenshi muri bo bararekereje bucece bategereje kuzasimbukira ku nsinzi aho izava hose peu importe uwo izaba iturutseho kabone n'iyo baba nta ruhare na rumwe bazaba baragize muri iyo mpinduka. Niyo mpamvu abenshi mu banyarwanda babona umuntu ukurikirana ibya politiki y'iwacu umunota kuwundi bakamubaza ngo muzaducyura ryari? Ninayo mpamvu abanyarwanda benshi bavuga ko nta shyaka barimo ariko mu kwinubira ko nta gikorwa ngo duhashye iriya ngoma bakaba aba mbere.


On Sunday, December 29, 2013 5:49 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:

IYICWA RY'ABATUTSI N'ABAHUTU MURI 1963 na Mbere y'aho na nyuma y'aho (Ndolimana, Gasana, Mukamugema, Semakweli, n'abandi)
Nyakubahwa Gasana Anastase

Nyakubahwa Gasana
Ushatse wabaza Miheto Ndolimana impamvu FPR ihisemo kuzamura ikibazo cy'abatutsi bishwe muri
1963 kandi imyaka cumi n'indi kubutegetsi. Ubu se nibwo FPR yibutse kugira impuhwe cyangwa isigaye ntacyo igihaha mugucuruza genocide yo muri 1994 !!!!
Ese iyo ba Ndolimana bavuga ibyabaye gusa muri 1963 bakavuga abatutsi bonyine bumva ari bihagije kandi harapfuye n'abahutu benshi? Cyangwa baratinya kuvugamo abahutu kugirango bidahindura inyito y'icyo bazize?
Ese abahutu n'abatutsi bapfuye mbere ya 1963 na nyuuma yaho babaye abande ?
Nyakubahwa Ndolimana, muramutse mwemeye tugahera ruhande tukavuga abanyarwanda bishwe guhera ku Rucunshu meme na mbere yaho noneho tugakomeza mumyaka ya za 1950 na 1963 tugakomeza kugeza ubu, maze buri kiciro cy'abavctimes tukagiha inyito ikwiye sibwo twaba dufashije u Rwanda n'abanyarwanda bose ?
Uko gukomeza kuroboramo agapande k'abavictimes FPR igamije kugahahisha murumva bitazatera ingaruka kumpande nyinshi ?
None se iyo mufashe ibya 1994 mukabivana na 1963 ese koko byakozwe kimwe muburyo bumwe n'abantu bamwe ? Tubwize ukuri. Iyo ufashe inyandiko ya Madame Uwimbabazi Marie Rose ivuga ko abishwe barashwe n'ababirigi, nawe ukaza ukemeza ko ibyawe, urumva mwembi nk'abatutsi muvuga rumwe ? Kuki wowe utinya abazungu kandi Kayibanda icyo gihe ntacyo yategekaga kidasanzwe? None se ubwo urumva uvuga rumwe na Semakweli usobanura ko byose byakozwe na puissance étrangère aribo bari ababirigi. Na none se urumva na Madame Mukamugema Claire umukobwa wa Mbonyumutwa nawe watangaje ukuri kuri ayo mateka yo mu myaka ya za 1960 asobanura uko intambara y'abahutu n'abatutsi yari yifashe kugeza no mubanyeshuri n'ababikira?
Nizereko uri bwemere kuganira kuri aya mateka na Gasana Anastase n'abandi banyarubuga kugirango haboneke umucyo ukwiriye.
Bruxelles le 29/12/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President wa TUBEHO TWESE
Tel (32) 488250305

----------------------------------------------------------------------------------------------------------
  • tatienndolimana miheto <tatien2miheto@yahoo.fr> wrote:

  • Gasana,

    Wagiye uvuga ibyo uzi wahagazeho cyangwa watohoje bihagije? cyangwa urabeshya uzi neza ko ubeshya? niba ariko biri (niba ubeshya), menya ko utazi ubwenge ashima ubwe, abatutsi twarishwe ntituzongera kwicwa kuko abanyarwanda twese twiyemeje ko bitazongera dore ko n'abahutu basogongeye ku ngaruka za genocide bamwe mu bahutu bakoze none baba abatutsi (batifuriza abahutu kugubwaho n'ishyano rya genocide nk'iryahitanye abatutsi), baba abahutu (babonye ko nta musaruro uba mu cyaha cya genocide), twese turimo gutahiriza umugozi umwe ngo Urwanda n'abanyarwanda tutazongera gupfa ukundi tuzize ubwicanyi hagati yacu.

    Nta soni, uratinyuka ugatangaza ko abana, abasore n'inkumi, abagabo n'abagore, abacecuru n'abasaza bishwe ku misozi yose y'uBufundu n'uBunyambilili guhera kuwa 24/12/1963 bazira kuba abatutsi ngo wowe uzi ko bazize ko ari abanyapolitiki kandi ababirokotse n'ababitohoje bose/twese bazi neza/tuzi neza ko baziraga/twaziraga kuba abatutsi.

    Ko inyenzi zateye i Bugesera mu kwezi kwa decembre 1963  maze mu Bufundu na Bunyamblili byari bituwe n'abaturage +/-120.000 abatutsi  bagera +/- 20.000 bacicwa mu by'umweru bibiri gusa muri kariya karere, uragirango byitwe iki kindi kitari genocide mu gihe twese tuzi ko  bamaze kwicwa, Kayibanda yatangaje ko inyenzi ziramutse zikomeje ibyo zarimo, abatutsi bari mu Rwanda bose zizasanga nta n'uwo kubara inkuru ukiriho, nyuma ye Makuza Anastase wari President w'inteko ishinga amategeko nawe akungamo ubwo yari i Bruxelles agira ati le vrai peuple rwandais ntabwo yakoze genocide ahubwo yarwanaga kubyo yagejejweho na revolisiyo. Waba se urimo gushimangira imvugo ya Kayibanda na Makuza? waba se utazi neza ko muri 1994 "bombe atomique" ya ba Kayibanda, Makuza n'abandi ba parmehutu yakoreshejwe kuri noheri y'amaraso yo muri 1963 ariyo abakoze genocide muri 1994 bakoresheje? genocide yo muri 1963 isa nk'intobo n'iyo muri 1994.
    --------------------------------------------------------------------------------
































Anastase Gasana <gasana31@gmail.com> a écrit :
  • Banyarubuga,
------------------------------------------------------------------------------
On Sunday, December 29, 2013 3:48 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:



UGUTSINDWA KWA FPR KUYIGEJEJE MURI 1963 IGENDA IKINYUMANYUMA. AHASIGAYE ISHIGAJE KUGENDA NO KURUCUNSHU NGO Piiiiiiii IBYAYO BIKABA BIRARANGIYE

Umusogongero: UGUTSINDWA KWA FPF MUNTAMBARA Y'AMAHORO TURWANA NAYO KWATUMYE ITANGIRA KUGENDA IKINYUMANYUMA ISUBIRA INYUMA NONE MURI IYI MINSI IGEZE KU BYABAYE MURI 1963 KUGIRANGO IBIHINDURE INTWARO IYIGUMISHA KUBUTEGETSI YIFASHISHIJE GUSENYA IGIHUGU IHINDURA ABAHUTU RUVUMWA N'ABACAKARA.
NDASABA ABATUTSI N'ABAHUTU N'ABANDI BANYARWANDA BASHYIRA MUGACIRO KUTAGWA MURI UYU MUTEGO, AHUBWO MWESE NIMUHAGURUKE TURWANE INTAMBARA YO KURWEGO RWO HEJURU RURENZE IBY'AMASHYAKA N'AMASHYIRAHAMWE ABA MURI OPPOSITION NYARWANDA, MAZE TWONGERE DUTSIMBURE FPR MURI IBYO BIRINDIRO TUYIGEJEJEMO TUYIRUKANKANA. MUHUMURE KANDI URU RUGAMBA TUZARUTSINDA NTA SHITI KUKO NTA NA RIMWE SYSTEME YISHE ABANTU YIGEZE ITSINDA
Banyarwanda, Banyarwandakazi, namwe Nshuti z'u Rwanda, nk'uko bigaragara muri ibi bihe tugezmo, abatutsi bakomeye kubututsi bwabo bibumbiye muri FPR bakomeje kugenda batsindwa bakagenda ikinyumanyuma (basubira inyuma) kuva dutangiye kumvikanisha ko bamwe muri abo batutsi nabo bakoze genocide hutu nk'uko interahamwe n'abahutu bamwe bakoze genocide Tutsi.
Nk'uko mubyibuka mubihe bishize, kuva dutangaje ko n'abahutu bakorewe genocide hutu, abatutsi na FPR bahise babona ko batsinzwe n'ukuri birangiye kuko bamwe muribo hamwe n'amacuti yabo bavuze ko urukuta ruguye igihe nari maze gushinga association y'abavictimes hutu na tutsi n'abandi banyarwanda ndi umunyeshuri kuri Université Libre de Bruxelles mu Bubirigi. Kuva icyo gihe batangiye uburyo bushya bwo kurwana n'amateka basubira inyuma bagerageza no gusisibiranya bakoresheje amaco y'inda. Muri uko gusubira inyuma batangiye bahindagura amazina ya genocide tutsi buri mwaka. Amazina menshi ya genocide tutsi yagiye abanza gucishwa muri conférence ikunze gutegurwa na Ibuka ikabera kuri Université Libre de Bruxelles aho nigaga. Iyo conference iba buri mwaka mbere y'uko icyunamo gitangira kuba mu Rwanda. Abakurikira amateka muzasuzume muzasanga uko iyo conférence yagiye isohora inyandiko ari nako uwo mwaka bahitaga bita izina genocide yakorewe abatutsi kuburyo buhuje n'inyiko yakoreshejwe mugutegura iyo conférence.
Kuba iryo hindura ry'amazina ya genocide ryaragiye rituruka mu Bubirigi aho IBUKA yavukiye genocide tutsi itaraba nk'uko amakuru amwe abyemeza, buri wese agomba gusobanukirwa icyo kintu kuko twakivuzeho mubihe bishize.
Muri uko kugenda ikinyumanyuma uko tugenda tubasatira dukoresheje ukuri, byatumye mubihe bishize bafata gahunda yacu yo kwigisha ubunyarwanda butavangura ishyizwe imbere n'Ishyaka Banyarwanda hamwe n'abo dusangiye uwo mumurongo noneho babyita "Ndi umunyarwanda" kugirango barusheho gushwanyaguza ubumwe bw'abanyarwanda n'amateka yabo batsindagira ko umuhutu ari umuntu mubi, umuhutu ari umwicanyi kugirango bagere kuntego yabo y'uko umuhutu yahinduka umucakara uhora uterera ivi abatutsi igihe cyose, bityo FPR ikaba iteranije abanyarwanda ubuziraherezo.
Iyo migirire rero ya Ndi umunyarwanda murabona ko ivuye mumezi ashize aho bari barimo kuyikoresha basubiramo gacaca abahutu basaba imbabazi na none. Kuri ubu iyo Ndi umunyarwanda igeze mumwaka wa 1963 aho bavuga ko ingoma ya Kayibanda yakoze genocide yindi y'abatutsi.
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe nshuti z'u Rwanda,
Nk'uko mubibona, abanyarwanda dushyira mugaciro turimo turakomeza gutsinda intambara y'amahoro turwana na FPR, kuko intwaro yacu ari ukuri no gusaba abanyarwanda b'amoko yose gushyira mugaciro tukumva ko umunyarwanda areshya n'undi kandi abagize nabi bose bagahanwa.
Nk'uko rero nsanzwe mbasaba mukanyemerera, ndagirango abashyigikiye iyi nzira y'intambara y'amahoro twongere twisuganye twese (abahutu abatutsi n'abandi banyarwanda bose n'inshuti) maze twongere dukubite hasi FPR n'abahezanguni bayihishemo.
Ndifuza ko buri muntu wese wabaye muri ariya mateka abo muri FPR bagezemo ya 1963 na nyuma yaho na mbere yaho yahaguruka agafata ijambo akatubwira ukuri kandi akakuvuga munzira yo gufasha abanyarwanda bose n'isi kumenya ukuri.
Singirango hagire uhishira umwicanyi ariko ningombwa ko ukuri kose kumenyekana maze ntihagire ushobora kukugoramisha nk'uko FPR ikunze kubigenza kugirango igume kubutegetsi.
Umuntu wabaye victimes akaba yariciwe n'abantu basanzwe cyangwa abanyepolitiki nagire ubutwari yigaragaze kandi avuge ukuri kuko azaba afashije amateka.
Buri wese ushoboye kuvuga ukuri yaba yarabibonye cyangwa yarabyumvise, nabikore birakenewe. Iyi gahunda yo kuvuga ukuri kuzahoraho igihe cyose irenze amashyaka n'amashyirahamwe abanyarwanda barimo muri opposition nyarwanda. Abavuga ukuri muhaguruke dusabane twunganirane amoko yose hutu tutsi n'abandi banyarwanda bose batabarirwa muby'amoko.
Buri wese natubwire amakuru yaba azi y'uburyo abanyarwanda hutu na tutsi n'abandi bishwe mbere ya 1963 no muri 1963 na nyuma yaho bazizwa ibyo baribyo maze bose tuzabone uko tujya tubibuka nta n'umwe usigaye inyuma cyangwa ngo yibagirane.
Ndabizi neza ko nituramuka tubatsimbuye hariya noneho baziruka basubira inyuma bashwanyaguza amateka ya za Rucunshu na mbere yaho maze naho tugatahukana intsinzi izahanaguraho imico y'ubwicanyi mu Rwanda rushyashya ruzabaho ubuziraherezo.
Twese hamwe duharuguruke tuzatsinda.
Bitangarijwe I Bruxelles tariki ya 28/12/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE ASLB
Tel (32) 488250305


-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

On Saturday, December 28, 2013 8:37 PM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:


URASANIRA ABAHUTU BAGUSEKA, UKARASANIRA ABATUTSI BAGUSEKERA



URASANIRA ABAHUTU BAGUSEKA, WAKWIKANGA GUSARURA BAKAKURYA ISATABURENGE BITEGURA GUTERA IVI.
Banyarwanda, Banyarwandakazi,
Muri iyi ntambara y'amahoro turimo duhanganye na système ya FPR, hari abajya bishuka ngo bahagurutsa abahutu bose cyangwa abatutsi bose bagafatanya intambara. Ibyo rwose mubyivanemo. Njye mukwitegereza cyane nagize kwa buri munsi muri iyi myaka maze, hari isomo navanyemo. Kubantu bemera ko ari abahutu babikomeyeho buhoro cyangwa cyane, benshi muribo bafite imyitwarire nashoboye guhina mu ijambo rikurikira: URASANIRA ABAHUTU BAGUSEKA, WAKWIKANGA GUSARURA BAKAKURYA ISATABURENGE BITEGURA GUTERA IVI.

Ntabwo bakurya isataburenge bagerageza kugufasha. Ibi simvuze ko bireba bose ariko biri muri bimwe usanga urugamba rwarafashe imyaka myinshi rutagombaga gufata. Ndacyakomeza kwitegereza neza. Uwanyunganira yaba agize neza kuko bishobora gufasha kumenya n'aho uhera ukangura bose.
Niba uri muntambara yo gusobanura cause y'abahutu, ntuzatungurwe n'abo ushobora kubona bakugaya ari benshi cyangwa bake. Ni gutyo benshi bateye niko nabibonye kuva nkitangira batarumva cause y'abavictimes bose turwanira kugeza imaze no kumvikana. Urindiriye ngo bose bazayumva kubera ari cause yabo maze bagushyigikire, wategereza amaso agahera mukirere. Aho ninaho usanga bamwe birebera ubutunzi bwabo, amazu, amamodoka n'ibindi. Ntabwo batazi ko bakeneye igihugu. Ariko kubera ari gutyo bateye bituma bifata uko ubabona ndetse bamwe bakabihererekanya n'abana babo.

URASANIRA ABATUTSI BAGUSEKERA

Ibireba kubakomera kubututsi bwabo, muntambara yo kurwanya FPR, iyo bemera cause urwanira, abatarahagurukanye nawe kurugamba usanga ABATUTSI UBARASANIRA BAGUSEKERA. Uko bigenda nyuma ndacyasuzuma neza kuko ntabwo bari baba benshi cyane bacuka kuri système ya FPR. Ariko icyo nabonye mu iherezo ry'intambara yabo hagati yabo n'uko IYO BIKANZE GUTSINDA BARANIGANA nk'uko byabaye muri FPR.
Bruxelles tariki ya 28/12/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na Presdent w'association y'abavictimes Hutus Tutsi n'abandi "Tubeho Twese ASBL"
Tel (32) 488250305
--------------------------------------------------------------------

On Saturday, December 28, 2013 2:41 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 


ECOLE DU BURUNDI KU BY'INTAMBARA ARIKO IBYO KUGABANA HUTU TUTSI BIGUMANIRE





Ba  Nyakubahwa na ba Nyakubahwa kazi Bikino, IngM, Murebwayire Kamaliza n'abandi benshi mwakoze réaction mwakoze reaction kunyandiko zinyuranye mperutse, ndagirango nsubize mbumbiye hamwe ariko nimbona akanya nzaguruka kunyandiko ya buri wese.


Ndagirango mare impungenge Christian Bikino ko Tubeho Twese itarwanya umuntu runaka kugiti cye ahubwo tureba ibikorwa by'umuntu byaba bitanoze tukabikosora. Niyo mpamvu twabayeho dukora Rusesabagina kuko kuva akiza ntakintu na kimwe yavugiraho abahutu. Uko twagiye tumukosora dufatanije n'abandi yagiye yikubita agashyi ariko ikibazo ahora ahindagura cyangwa yasubiye inyuma. Na Rukokoma n'uko. Rukokoma ntabwo byaba ari bibi. Ndagijimana JMV we muri iyi minsi asa nuwikosoye ariko twizere ko atazasubira inyuma. Amashyaka nayo atavuga genocide hutu yo ntituyatindaho arata igihe kandi abayagize barishora kuntamba izahoraho iteka ryose abanyarwanda n'isi bibazo impamvu batinyaga gusohora ijambo mu kanwa genocide hutu na tutsi. 


Kubijyanye n'abavuga ngo kwishyira hamwe, ndangirango baterere amaso kukwibohoza kw'abarundi njye nita Ecole du Burundi. I Burundi kugirango bibohoze ntabwo bagombeye kwibumbira mugishyaka kimwe. Ahubwo buri shyaka  ryakoze ibyo rigomba gukora hanyuma bahuriza hamwe. Icyo bumvikanagaho cyimwe n'uko bumvaga kimwe akababaro abahutu bahuye nako. Ibyo nibyo byabuze mubanyarwanda kuko usanga ibyabaye kubahut, u bamwe mubanyapolitiki bashaka kubikinisha babyita uko bashaka( kugirango bubahirize amabwiriza ya FPR) aho kubyita genocide hutu. 
Abaririmba rero gushyira hamwe mubitondere kuko benshi ari ntacyo baba bakora. Abatabizi ko gushyira hamwe guhari nibamenye ko guhari muri opposition. Aberekeza hamwe bari kumwe. Niba muvuga ibyo gushyira hamwe mubeshyana nimwijyanire.
Kamaliza yavuze iby'uturere kurubuga rwa http://fr.groups.yahoo.com/group/fondationbanyarwanda. Ngirango arabizi ko Rutayisire Boniface nta karere na mwe abogamiyeho kuko atuvugira twose ndetse n'ishyaka ririmo abantu bava muturere twose. Iby'uturere ariko sicyo kibazo kuko buri shyaka rigira aho ribona amajwi menshi n'aho ribona make. Ndetse n'umudepite yiyamamaza afite aho aturutse avuka cyangwa atuye. ikibazo ahubwo kiri ni ukwitwaza aho uvuka cyangwa utuye ugashaka gukandagira abandi cyangwa kubiziza abandi nk'uko byabaye mugihe cya MRND n'ubu hakaba bamwe bashaka kubikomeza muri opposition. Ibyo rero bigomba gucika kuko byagaragaye ko nka groupe ya MRNDcyangwa FPR  atarizo ubwazo bwite zibwiriza ibyo zigomba gukora. Nigutyo Ingabire yoherejwe i Kigali kandi ishyaka rye ryari rimaze ibyumweru ritangaje ko ritazajya mumatora. kandi iyo migirire yashenye FDU hamwe na RNC yaje irisonga.  Ibi se hari ubihakana ?
Na none iyo abanyacyangugu bishyize hamwe muri politiki  nk'uko bamenyereye gutura hamwe nka za Kimicanga, ibyo ntacyo bitwaye abanyarwanda. Ariko iyo ako ka groupe kabo gahindutse ingorofani yo gusindagiza système ya FPR ntabwo wabura kubakangura. None se urabihakana ko kugeza kuri iyi tariki abanyangugu bakoreshwaga na services secrets za Kagame n'inshuti ze barangiza bagashyira imbere Rukokoma ?  Ibyo rero gusaba ko bihinduka ntabwo ari ukuronda akarere ahubwo ni ukumva uri responsable y'intambara y'amahoro turwana kuburyo ukangura ushatse kuyikereza wese yitwaje akarere cyangwa ibindi. Ahubwo unyibukije inshuti yanjye Padiri Murengerantwari twemeranije ko nidutsinda iyi ntambara nzamuha amahoro akicara akaruhuka akinywera urwagwa rw'iwabo I Bukunzi. Mbese ko atagikoma byagenze bite ?
Impamvu mbikora nkakangura bose ntatinye kuvuga ibyo bihisha inyuma n'uko numva niyizeye neza ko nta bwoko cyangwa akarere narenganya. Ibyo nabirahiriye  Imana namwe mwese . 
Kuri Bikino wavuze ko nakwisunga Matata kukumenya ukuri, ndagirango mubwire ko nkorana na Matata guhera kera. Ariko kubijyanye no kumenya ibyabaye kubahutu n'abatutsi mu Rwanda, Matata murusha amakuru menshi kuko jye narubayemo mbere na nyuma ya 1994 imyaka myinshi cyane nkora iyi ntambara rwihishwa kandi nkora ubushashatsi. 
Matata kandi domaine ye yabayemo spécialiste cyane ni droit de l'homme n'ubwo système ya MRND isigaye imutsindagira mubya memoire. Kuri jye rero spécialité yanjye ni ibireba memoire (kwibuka n'ibindi). Ninabyo nigeze kumvikana na Matata muri ka texte kagufi twasinye twembi hagati yacu muri 2004 tuvuye mukamana twari twagiranye kuri centre Amani I Bruxelles.
Ikibazo wenda aho cyagiye kivukira n'uko Matata, le public ye yabaye cyane cyane abo muri système ya MRND yari amenyereye gukorana nabo nyuma ya 1994 igihe nari ntarahunga igihugu. Iyo mvuze systeme ntabwo mvuze abahoze mubutegetsi bonyine yagiye anyuzamo akavugira cyane mumatangazo menshi, ahubwo ugomba kongeraho n'abo mumwijima b'abanyamahanga n'abanyarwanda batari kure y'iyo système.
Njye rero nje hanze nasobanuye ko ntagamije kugarura système ya MRND cyangwa kugumishaho FPR. Ahubwo nasobanuye ko ndiho nubaka système nshyashya y'abanyarwanda bose. Aho ninaho ushobora gusanga hari nk'igihe Matata yakorerwaga publicité cyangwa kujya mubintu runaka nkahezwa kuko bamwe bakekagako kumuzamura cyane byampanaguraho. Njye rero aho kugirango nkurikire iyo nzira yo gushaka kuduhanganisha kandi tunavuka hamwe, ahubwo nahisemo kunganirana nawe ndetse dufatanya intambara. Ndetse Matata yabaye umuntu wa mbere wabwiye rubanda kumugaragaro ko irangamuntu ye ari Hutsi. Ariko ibyakurikiye n'uko abatutsi n'abahutu b'intagondwa bari muri opposition ndetse n'abari mumashyaka amwe barushijeho kumwiyegereza kugirango ataguma guteza imbere uwo murongo wa Hutsi akabacika.
Matata rero dufitanye ubumwe muri politiki burenze ubwo abandi bose bafitanye nawe.
Kubijyanye n'inzira Nyakubahwa Bamara avuga, ntabwo nari nakazisomye ariko niba adashyiramo kurwanya abakoze genocide hutu na tutsi kandi ukabikora ukoresheje amagambo yabyo bwite, icyo gihe nakubwira ko ibisubizo yatanga byose bitatanga umuti urenze icumi ku ijana mubibazo u Rwanda rufite. Ikibazo gikomeye si uko abanyarwanda badakora politiki, ikibazo bafite si uko batazi kwishyira hamwe, ikibazo bafite ni ikibazo cy'ubuzima (Kubaho). Abanyarwanda ubarinze ubwicanyi no kubakangisha ubwicanyi barara bakubise hasi Kagame nk'uko byagenze muri Tuniziya n'ahandi.
Iyi nyandiko nzayigarukaho
Le 28/12/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na Presdent wa Tubeho Twese
Tel (32) 488250305


-------------------------------------------------------------------------------------


  • Dans Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, IngMah <mrmuke05@...> a écrit :

  • "Rusesabagina akiza mubya politiki bose baramuhururiye kuko yaje avuga ko yahawe igihembo na Bush. Mu minsi yakurikiye ariko byagiye biyoyoka asigara nta n'umwitayeho na gato, ni gutyo abanyarwana bakora. Ba Rudasingwa nabo bakiza ni gutyo byagenze barabahururiye, ariko uko ibihe bikomeza kwicuma ubu noneho basigaye babatera imijugujugu y'amagambo kuburyo nibakomeza ahubwo bazageza aho baterwa amabuye nyamabuye", Tubeho Twese.

    Bwana Tubeho Twese, ibyo uvuga ni ukuri rwose.
    Gusa njye aho ntemeranya nawe ni hariya ugira uti:
     
    "Amahanga agomba kwitondera u Rwanda kuko abanyarwanda si abantu basanzwe. Ibyo kubaragira ubabeshya ngo uyu n'uyu azaba iki n'iki ni imikino basuzugura cyane nk'uko kuri ubu mubashyizwe imbere bose mubihe bishize aribo ba Rukokoma na Rusesabagina, usigaye ubavuga ahubwo benshi mubanyarwanda bagasesemukwa kandi mbere barabahuriraga ugasanga kumbuga za internet barabavugaga buri munsi icyumweru kigashira amezi agashira".
     
    Icyo nzi ni uko abanyarwanda bari mu gihirahiro. Bakeneye byihutirwa umuleader bibonamo bose. Kubera ko bababaye bihagije, bakaba kandi basonzeye impinduka byihutirwa, abenshi muri bo ntibashaka kwongera kwishora mu bintu babona ntaho bizabageza. Niyo mpamvu ubona abenshi muri bo ari indorerezi aho kuba abogezi cg abakinnyi.
    Abenshi muri bo bararekereje bucece bategereje kuzasimbukira ku nsinzi aho izava hose peu importe uwo izaba iturutseho kabone n'iyo baba nta ruhare na rumwe bazaba baragize muri iyo mpinduka. Niyo mpamvu abenshi mu banyarwanda babona umuntu ukurikirana ibya politiki y'iwacu umunota kuwundi bakamubaza ngo muzaducyura ryari? Ninayo mpamvu abanyarwanda benshi bavuga ko nta shyaka barimo ariko mu kwinubira ko nta gikorwa ngo duhashye iriya ngoma bakaba aba mbere.

    Iyi myumvire n'imikorere ikocamye y'abanyamewanda niyo ikomeje gutinza iyo mpinduka abanyarwanda twese dusonzeye. Si amahanga ( services secrets) aduheje mu gihirahiro nk'uko ubivuga. Nitwe ubwacu tutazi icyo dushaka n'uburyo twakireraho.
    Et pourant abanyarwanda baramutse bashyize hamwe iriyo ngoma mpotozi ntiyamara kabiri. Abo banyapolitiki bishingikiriza ba mpatsibihugu niba koko aribo badutobera kuki tutabaha akato ngo twikomereze? Habuze iki?
     
    Ubwo Mme Ingabire yatahaga hari benshi babyakiye neza abandi bakomeza guseta ibirenge bati ntawamenya niba ataraguzwe!
    Aho amariye gufungwa (2010) abenshi baradohotse, abandi bati dushyigikiye intwari Ingabire ariko ntidushyigikiye ishyaka rye, FDU-Inkingi!

    Ntegereje kumenya gahunda z'aba bantu bavuga ko bashyigikiye Mme Ingabire ariko ko badashyigikiye ishyaka rye, kandi ariryo ryonyine akesha statut politique afite ubu kandi akaba akirikeneye ubu kurusha uko yari arikeneye mu minsi yashize mbere y'ikatirwa rye, ngo rikomeze rimufashe iyi nkundura yatangije kandi idateze guhagarara.

    None se ko gushyira hamwe kw'abanyapolitiki bacu bikiri kure nk'ukwezi twavuga ko nta nsinzi abanyarwanda bazigera bageraho mu minsi iri imbere?

    Oya. Impinduka yo nta kizatubuza kuyigeraho. Ishobora kuzanyura muri imwe muri izi nzira uko ari enye:
     
    Inzira enye z'irangira ry'ingoma y'igitugu ya Kagame na FPR-Inkotanyi
    Parution: Tuesday 17 December 2013, 18:16
    Par:Prosper Bamara

On Saturday, December 28, 2013 1:00 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 


  FPR NO HASI NGO Piiii  : GASANA ANASTASE MUMUHE AMAHORO

Ariko koko, iyo abo muri MRND na FPR bakomeza guharanira kuyobora igihugu bumva ari bazima ? Utagize isoni we ntamwara ? Iyo wubatse système y'ubutegetsi noneho igahirima yarangiza igatsemba n''abenegihuguza za miliyoni na miliyoni, ese abayihozemo iyo bongeye gushaka kugarura ibyo bintu bumva ari bazima mumutwe? Nimureke twibaze rwose. Ariko murumva isura mumutwe y'umuntu uharanira kugarura MRND cyangwa FPR ? Muri make ibyabaye kubahutu n'abatutsi ntacyo bibwiye bamwe !!!! Ninayo mpamvu usanga umuntu witwa umunyapolitiki ashidikanya kuvuga genocide hutu na tutsi byabaye amanywa ava!!!! MUrumva iryo shyano u Rwanda n'isi byagushije kugira abantu bateye batyo ?  Kuba hari abumva bagarura izo système no kumva ko hari abantu bashobora gukora politiki batamagana ibyo izo systèmes zakoze mumagambo yabyo bwite aribyo genocide hutu na genocide tutsi. Njye ndifuza kuzareba analyse zizakorwa nyuma y'imyaka mirongo ingahe cyangwa magana angahe igihe umunyeshuri cyangwa umushakashatsi azajya afata inyandiko y'ishyaka runaka cyangwa y'umuntu runaka maze agasesengura igituma atinya gusohora ijambo mukanwa rya genocide hutu na tutsi. Abihisha inyuma ya  genocide Rwandais  nabo bamenye ko iyo batongeyeho ko genocide Rwandais igizwe na genocide hutu na tutsi nabo baba bavuga ukuri kw' icyuka kuko ntawishwe azizwa ubunyarwanda.
Buri wese nagire ubutwari avuge genocide hutu na genocide tutsi kandi duharanire ko système z'ubutegetsi zabikoze zivaho burundu hakubakwa amateka mashya. Tuvuze système kuko harimo abanyarwanda n'abanyamahanga, hakabamo abari mu Rwanda no hanze yarwo, hakabamo abari kubutegetsi n'abari muri opposition, etc. Abashinga amashyaka mashya kandi mugire umwete mubanguke muze dufatanye kuvuga ukuri nyakuri  kuko asanzweho agomba gukuburwaho kuko yananiwe kuvugira abazize genocide hutu na genocide tutsi mumagambo yabyo bwite.  Umunyapolitiki udashoboye kurengera ubuzima mumagambo yabyo bwite ntabwo aba akwiriye no gufata ijambo mumateka y'abanyarwanda bababaye. Mwibuke ko FPR ihora ibwira abahutu ngo "muzavuge ko abahutu bishwe ariko ntimuzabyite genocide". Uwo niwo mutego rero amashyaka yose yaguyeme uretse Ishyaka Banyarwanda ryatangije icyo kintu hamwe n'ishyaka MRP Abasangizi. Abandi batarasobanura iyo mvugo bagire vuba kuko nibidakunda ntabwo bazacana ngo wake kuko tugiye gukangura abaturage babashikagure bidasanzwe. Ntabwo wavuga gute ko urwanya  FPR kandi iguha amabwiriza ukayemera ku ijambo ugomba gusohora n'iryo utangomba gusohora ?.  Abo byabayeho kugeza kuri iyi tariki mumenyeko bizahora ikimwaro kizajya gihora kigaruka kuri mwe mumateka y'imyaka myinshi.  Abavuga ibikorwa bya politiki (imyigaragambyo, amaradiyo, n'ibindi) ibyo byose ntacyo bimaze idihe udafite ukuri wubakiraho. Buri wese ukora politiki niyerure asohore ijambo mukanwa avuga genocide hutu na genocide tutsi. utabikoze mumuhe akato kandi mumubuze amahoro twe gukomeza guta igihe. 
28/12/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association Tubeho Twese
Tel (32) 488250305
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Le Jeudi 26 décembre 2013 12h45, Ismaïl Mbonigaba <ismail.mbonigaba@...> a écrit :
 
"...Ces extremistes de deux cotes babonye igihe gihagije cyo kuyobora igihugu baragitobatoba none bakigize ishingwe..." (Gasana Anastase)
Ariko rero, ngira ngo byaba byiza uwitwa wese ko yigeze kwicara ku ntebe y'ubutegetsi mu Rwanda agiye ku ruhandepolitique tukayiharira abarimo kuvuka! Bwana Anastase Gasana, ati "igihugu cyatobatobwe n'aba extrémistes", we agahinduka umucamanza wa bo. Kuki Gasana adashobora kumva ko nawe hari uruhare yagize muri uko "guhindura u Rwanda ishingwe"? Nibuka neza ko muri ya muyaga y'abacengezi 1997-1998 ari bwo abantu bo mu muryango wanjye bafashwe  bagafungwa (Twizeyumuremyi Cyrille na Habumugisha Raphaël) bashinjwa kuba ibyitso by'abacengezi ngo kuko "bavuze igifaransa bari ku irondo". Hashize igihe gito umuntu wabagemuriraga kuri gereza ya Byumba abwirwa ko abo banyururu bimuriwe ahandi na n'ubu hakaba hataramenyekana. Icyo gihe nagejeje impungenge umuryango wanjye wari ufite ku wari ahagarariye ishami ry'umuryango w'abibumbye ryita ku burenganzira bw'ikiremwa muntu (HCDH) witwa José-Louis Herrero, atangiye kubikurikirana uwari ministiri w'ububanyi n'amahanga icyo gihe (Anastase Gasana) atanga amasaha 48 ngo uwo munyamahanga abe yavuye mu Rwanda. Ndibaza niba imyaka itari munsi ya 20 (1993-2003) Gasana yamaze mu butegetsi ashobora kwihanukira ngo acire abandi urubanza mu byo bakoraga abafashije. Ibyemezo byo kwirukana abanyamahanga badutabarizaga yabifashe abishyizweho ingufu na nde? 
Gasana mwifurije Noheli nziza, ariko ku bwanjye amfitiye ideni ryo kunsobanurira uburyo abantu bo mu muryango wanjye bishwe.
Ismaïl Mbonigaba   


On Wednesday, December 25, 2013 1:38 PM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:



 

GASANA ANASTASE MUMUHE AMAHORO ARI MUMURONGO W'ISHYAKA BANYARWANDA. MUMATEKA YE, GASANA ANASTASE ABO YAGIYE ASANGA NIBO BAGIYE BATSINDA INTAMBARA KANDI MURABIBONA KO UMURONGO W'ISHYAKA BANYARWANDA NIWO WONYINE WABAYEHO UTAJEGAJEGA MURI OPPOSITION NYARWANDA KANDI NINAWO WAZAMUYE CAUSE TWESE TURWANIRA KUGEZA UBU ITARIGEZE IGORAMA. MUMUCO WA GASANA ANASTASE KANDI IYO AVUYE MUBUTEGETSI BW'INGOMA RUNAKA NTABWO AJYA ASUBIRAYO BIBA BIRANGIYE KUGEZA IYO NGOMA IHIRIMYE. NINDE MUNYAPOLITIKI UTEYE ATYO MUBANYARWANDA KO BENSHI BAVA MUNGOMA BAGASIGARA BAYIKORERA HANZE CYANGWA BAGASHYUGUMBWA BASHAKA KUYISUBIRAMO BYARIMBA BAYITERERA IVI !!!!! GASANA ANASTASE YABAYE MUBANTU BAKE BIZE BARAMINUZA (Docteur) MUBIHE BISHIZE. NTIYARI BUSHOBORE KWISHYIRA KURUHANDE KUKO BOSE BARAMWITABAZAGA NK'UMUNTU WISE ARIKO NANONE NTA NGOMA YIMINURIYEMO CYANE N'IKIBIGARAGAZA N'UKO KURI UBU YABAYE IMPUNZI KANDI BYARASHOBOKAGA KUYIGUMAMO


Abantu mwikoma Gasana Anastase ngo yakoranye n'ishyaka rya MRND na MDR na FPR mumufashe hasi. Ibisobanuro yagiye atanga twagiye tubikurikirana kuburyo buhagije kandi twakuyemo ikintu kizima. Gasana Anaastase yabaye umwe mubanyabwenge bake bize baraminuza ariko agira ibyago byo kudahuza n'amateka namwe yakwisangamo ngo ayite aye. Ibyo yagiyemo byose bigaragara ko byabaga ari ibya benebyo bakabimuhagamagaramo ariko agakoresha uko ashoboye ntabihunge kandi nanone ntabyinjiremo cyane. Ntiyashoboraga kubihunga kuko yari muri bake bize kandi b'abahanga bitari byabindi by'icyitiriro. Na none ntiyagiye ashobora kubyinjiramo ngo abyiminuriremo burundu kuko yabonaga atari ibye ndetse yabona ibyiza byamuha ubuhumekero akaba aribyo yisangira.

Kubyo kuba umuhanga, Gasana ni umuhanga kuko we ni umwubatsi muri politiki kandi agakora ikintu amaze kukigaho niba koko kizabyara umusaruro. Nigutyo uruhande yagiye yegamira cyangwa yisangamo rwagiye rutsinda. Na none kandi aho avuye ntajya ahasubira iyo wihaye kujora neza amateka ye. Imikorere ye ya politiki itandukanye cyane n'iya Twagiramungu Faustin. Sinzi amashuri Twagiramungu Faustin yize ariko bararutana cyaneeee kuko ubona ko Twagiramungu Faustin akora politiki atatekerejeho ni ukuvuga politiki y'uko bukeye n'uko bwije asanze ku isoko mugitondo. Ntabwo Twagiramungu Faustin akora politiki ireba kure ngo ube wamubaza geste akoze icyo izatanga mumyaka runaka. Ninayo mpamvu akunze gutaba munama abo bari kumwe kuko iyo abonye inyungu z'ako kanya mwese abata mu rwobo akisimbukira wenyine kuko aba atazi icyo akoze ako kanya icyo kizatanga muminsi izaza. Iyo mikorere niyo yazambije amateka y'u Rwanda
Gasana Anastase we siko akora politiki. Gasana Anastase areba kure kandi ni umwubatsi wemera gufatanya na bagenzi be bagahera kubusa kugeza bageze kuntsinyi. Ndetse Gasana Anastase ni penseur kandi ntakorera kukuvuga ko atiiteranya. Aho niho bigaragara ko adakorera inda ye. Gasana Anastase kandi arangwa no kubaha.
Muri ibi bihe ntawareka guhamya ko Gasana Anastase yabonye umurongo we umukwiriye ariwo uyu wacu wubatswe n'ishyaka Banyarwanda. Ndetse Gasana kubera umuco we wo kuvuga ukuri kumuri k'umutima niyo mpamvu yawinjiyemo ashima Ishyaka Banyarwanda n'ukwitanga kwa Rutayisire Boniface.

Gasana Anastase abashaka kumurwanya ntabwo muzamushobora kuko noneho yavuye muri politiki yo kwihonga no gutera ivi byaranze ingoma zose zabayeho. Ntimuzamushobora kandi kuko noneho Gasana bitakiri ngombwa ko akarere akomokamo katerera ivi utundi turere nk'uko byabagaho kera.
Ndetse ninayo mpamvu Gasana Anastase afitanye utubazo n'aba nord akongera akagira critiques zo mumatamatama z'abanyacyangugu kuko barimo biyuka nk'uko abakiga babigenje kera. Abantu babayeho bakurura bajyana iwabo niyo mpamvu bafitanye ibibazo na Gasana Anastase kuko atihakana akarere ke ngo aterere ivi utundi turere. Kuba ababwira ko ari uwo muri Est y'u Rwanda isangiye ubunyanduga n'abandi bitwaga gutyo hari abo bishotora hari n'abo bishimisha ko adatinya guhangana n'ingoma yabayeho ibakandamiza no muri opposition.

Uturere twose turareshya ndetse hari n'abasigaye ngo babona ko noneho icyicaro cy'u Rwanda rw'ubu n'ejo hazaza ari kariya karere Gasana Anastase akomokamo, ibyo aho babikura ntitubizi kuko tutaba muntambara z'uturere ariko biravugwa cyaneeee.
Gasana Anastase ntimuzamushobora kuko ari mumurongo umwe n'ishyaka Banyarwanda kandi umurongo wacu ngirango murawuzi ko ntakijya kiwutitiza.
N'amashyaka ashatse kuwuhunga ahubwo niyo ahababarira cyangwa agacika intege bitari ngombwa. Nk'iyo RNC iza kuba ireba kure ntiyari buhunge uriya murongo. Ariko aba RNC bakiza bagize amakuru make cyangwa bararangaye maze bahitamo byinshi bituma ibyiza bibaca iruhande kuburyo bagize intege nke cyane kugeza ubwo intambara yabo ihinduka intambara y'amayobera itumvikana.
Abiha kwikoma Gasana Anastase rero mumuhe amahoro. Gasana Anastase afite uburenganzira bwo kuvuga icyo ashatse kandi ibintu avuga birakenewe kuko bitegura imitego yagiye ikoreshwa kera. Abamurega ibibazo by'uturere musigeho nta shingiro bifite kuko ahubwo arabwira amafuti abarondakarere bagiye bakora kugirango bitazongera kubaho. Ibyo ababwira ni ukuri. Kuvuga ko Nord y'u Rwanda yirondaga kera kuri ubu bikaba bigomba gucika ni ukuri. Kuvuga ko abatavuka muri Nord bose bitwa abanyanduga ahubwo bakaba baragiye bacibwa intege no kudashyira hamwe kuko ku isonga ryabo habagamo ba Twagiramungu Faustin batareba kure kandi bakoreshwa n'abazungu bazanye akaga mubanyarwanda ibyo ni ukuri niko byabayeho.
Icyo dusaba Gasana Anastase kwitondera ni uko yakomeza ibiganiro n'ishyaka Banyarwanda ntazatatire na rimwe uwo murongo wa politiki nk'uko yawizanyemo ariwe ubyibwirije amaze gushishoza no gusesengura bihagije. Ikindi Gasana azakora ni ukwirinda gupfa gukora za alliances n'amashyaka yo muyindi mirongo kuko niwo mutego bamwe bakunze gukoresha. Iyo bagututse nka kuriya ukabananira noneho bakoresha uko bashoboye bakagukurura mubintu bya runaka bafitanye isiri hanyuma runaka bamushyiriye bakamukoresha uko bashatse mwetse mukagwira rimwe cyangwa ukabaho utazi ibyo urimo nka biriya bya RNC na FDU.
MRP Abasangizi iri mumurongo umwe n'ishyaka Banyarwanda kandi abari muri uwo murongo ntabwo aribo bakururuka bihoma kubandi batabashaka ahubwo abandi nibo babasanga mubwubahane kuko niho amateka yubatse. Ishyaka rya Gasana Anastase kandi ryafashe gahunda y'ishyaka Banyarwanda riyishyira no mumahame yabo ya MRP Abasangizi rirongera rifata n'izina kuko Insangizamahoro z'ishyaka Banyarwanda n' Abasangizi ariyo MRP Abasangizi buri wese arabibona.
Ibyo ntacyo byabangamiyeho ishyaka Banyarwanda kuko politiki y'ishyaka Banyarwanda ni iy'abanyarwanda bose, icyangombwa ni ukuyubaha nk'uko Gasana Anastase yinjiye mukibuga cya politiki ya opposition abigaragaza.

Gasana Anastase rero atandukanye na FDU Inkingi yafashe politiki y'abavictimes ya Rutayisire Boniface maze FDU ikananirwa kuyikomeza uko yari yayakiriye Ingabire agihari ndetse bikananira na FDU kugirana ibiganiro na Rutayisire Boniface wazamuye iyo politiki. Ahubwo muri FDU kugirango bajijishe nibwo batangiye guhatira Matata Joseph kuva mumurongo yabayemo wa droit de l'homme bagamije kugirango ahinduke association y'abavictimes yita kubya memoire kandi atari bimwe. Hari n'amasezerano Matata Joseph yagiranye na Rutayisire Boniface muri 2004 avuga ko Matata yita kuri coté ya droit de l'homme y'icyo kibazo cy'abavictimes noneho Rutayisire Boniface agokomeza kwita kuri coté ya memoire (ni ukuvuga kwibuka n'ibindi). Ariko kubera ubusambo bwa système ya EX-MRND ikoreshwa n'akavuyo n'inda nini buri gihe, Matata joseph nta mahoro yigeze ahabwa yo gukomeza gutyo yumvikanye na Rutayisire Boniface, ndetse n'ibikorwa bafatanije byagiye bigabanuka kubera iyo pression ya ba EX-MRND barimo bamwe bakoreshwa n'abazungu bahanuye indege y'umukuru wabo. Ubundi buri mwaka Matata na Rutayisire Boniface bateguraga hamwe ibikorwa byinshi birimo conférence n'ibindi.

Gasana Anastase rero mumuhe amahoro kuko afite aho abarizwa hatari muri politiki y'ingoma zahozeho. Gasana Anastase abarizwa murongo wa politiki w'ingoma nshyashya izajyaho FPR imaze guhirima. Kandi ingoma nshyashya izajyaho, byaramenyekanye ko atari MRND izasubiraho cyangwa FPR izagumaho. Nyamara mubihe bishize hari abigeze kuvuga ko bamwe amateka abacira amarenga y'aho bakwiriye guherera ubanza baravugaga ukuri kugenda kwigaragaza muri ibi bihe. Ingoma nshyashya izajyaho ni iyacu abanyarwanda twese rwose ibyo ntakubishidikanyaho, ubihakana amateka azabimwereka. Uwumva yumve maze Gasana mumuhe amahoro kuko azi inzira yanyuze kandi kuri ubu azi iyo yerekeza.
25/12/2013
TUBEHO TWESE  

-----------------------------------------------------------
  • From: BALI Ady <atippo15@...>
    Reply-To: BALI Ady <atippo15@...>
    Subject: Re: *DHR* Uko Milita porofeseri Gasana Anastase acabiranya kugira ngo abone amaramuko



    Baremera ga ! Baremera ga! =C2=A0 AGAHU kavuye ku .... uyu GASANA a.=
    k.a RUSISIBIRANYA ibyo arimo muri iyi minsi biri muri gahunda ya Afandi agomba kubanza gutanga UMUGANDA wo kurimaganya hano kuri murandazi nuk
     "yamanuka i Kigali, RUCAGU agapfa"!
Le Mercredi 25 décembre 2013 20h30, SHEMA <shimamungu@gmail.com> a écrit :
 


Ikiganiro Porofeseri Gasana Anastase yagiranye na Bamwanga wa Radio Rwanda (21/10/1990):

-------------------------------------------------------------------

On Wednesday, December 25, 2013 2:25 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:



ESE MUMATEKA  Y'U RWANDA HABAYEHO ABABIRIGI BIGISHA UBUMWE BW'ABANYARWANDA ?  ITANGAZO KURI BA RWAGASANA MICHEL NA BAGENZI BE BICIWE I NYAMAGUMBA

 
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe nshuti z'u Rwanda;

Mbere na mbere ndagirango nifurize abanyarwanda n'inshuti mwese Noheri nziza n'umwaka muhire wa 2014.
Nk'uko nkunze kubigenza mumikorere yo gutambuka intambwe kuyindi, iyi nyandiko iri hasi yanditswe na Madamu Uwimbabazi Marie Rose y'amateka ya ba Nyakubahwa ba Rwagasana Michel na bagenzi be nifuje kuyivugaho muntambwe ebyiri.

Intambwe ya mbere nifuje kubaza abantu baba bafite amakuru yisumbuyeho kuri aya mateka cyane cyane kubijyanye n'uburyo ibyemezo bya gouvernement irimo abazungu b'ababirigi byafatwaga kera. Ese Kayibanda yari afite ububasha bwose bwo gufata ibyemezo ashatse abazungu bakabyubahiriza uko byakabaye cyangwa ni abazungu bategekaga Kayibanda ibyo akora ? Kayibanda yari afite ubushobozi bwo kunyuranya n'abazungu kubyo bashatse gushyira mubikorwa ?
Bamwe babaye muri aya mateka cyangwa abayazi kurushaho baba bakiriho barushaho kuyaduha muburyo busobanuye.

Na none kukibazo kijyanye n'ubumwe bw'abanyarwanda, nabayeho nibaza buri gihe kuki umuntu wese uzamuye ubumwe bw'abanyarwanda haba kera cyangwa kuri ubu ku babirigi arebwa nabi cyane ndetse akabuzwa uburyo byaba ngombwa akicwa nk'uko byagendekeye Rwagasana Michel ? Impamvu mbajije icyo kibazo ni uko nanjye nkitangira intambara ya politiki mububirigi kuri Université Libre de Bruxelles natangiriye kukibazo cyo gusobanura ko abanyarwanda hutu tutsi ari abavandimwe ndetse nkatanga n'urugero rw'uko abahutsi ari ikimenyetso cyerekana urukundo hagati y'abahutu n'abatutsi.
Icyo gihe nandikiye na Université, ubuyobozi bukuru bunansubiza igisubizo kiri munzira nziza.

Ariko kurundi ruhande rwa leta n'inzego, mu ikubitiro nahise mbona amakuru y'impamo mpawe n'abashakashatsi bambwira ko ngomba kwitonda kuko bamwe mubabirigi badashaka kumva icyo kintu cy'ubumwe no kubana neza hagati y'abanyarwanda. Ndetse by'umwihariko bambwiye ko metissage yababayeho kubera ubwo bumwe badashaka kuyumva kuko inyuranya na politiki na gahunda zihishe (confidentiel mbirigi).
Ntabwo ari amakuru adafite inkomoko kuko umwe mubayampaye ari docteur wazobereye muri anthropologie ndetse ansubiriramo inshuro nyinshi anambwira ngo mbyitondere.
Mubihe byakurikiye nashinze n'association y'abanyeshuri bo muri université b'abanyarwanda n'inshuti zabo (Cercle des étudiants Rwanda de Belgique et leurs amis) kuri Université Libre de Bruxelles ariko nkabona amakuru avuga ko abahutu n'abatutsi bashyirwamo imbaraga nyinshi cyane za services secrets kugirango bategerana. Kandi koko bamwe barabinyibwiriraga.
Ibyo ariko ntibyambujije gukomeza guteza imbere izo associations n'ibikorwa bishingiye kukubana kw'amoko yose y'abanyarwanda ntegura za conférence, ibiganiro, n'ibindi.
Muri iyi myaka ishize aho maze gushyiraho ishyaka rya politiki kumugaragaro ryigisha ubunyarwanda, nanone nagiye mbona amakuru avuga ko hari projet yo kugabana ubutegetsi mu Rwanda hagati y'amoko kuburyo projet ihuza abanyarwanda ibangamira iyo yo kubacamo ibice, kuburyo iyo ije ibahuza bamwe bayica intege. Ibyo nabyo ariko ntantege byanciye kuko nziko ubumwe bw'abanyarwanda aribwo buzatsinda kandi abagamije gucamo ibice abanyarwanda basa n'abatsinzwe n'amateka. Kandi kuba politiki yo kubakira kumoko mu Rwanda itazakunda birimo biranagenda birushaho kwigaragaza I Burundi kuko noneho na byabindi byo kubagana ubutegetsi I Burundi byatangiye gushwanyuka bikaba byerekana ko utakubakira kuri hutu tutsi ngo bifate ubuziraherezo. Ikibazo gikomeye nibiriya bya FPR byadutse byo gushaka kwigisha ubunyarwanda ariko bakabigoreka babihindura abahutu basaba imbabazi abatutsi.

Kumwanzuro w'iri tangazo ndibaza niba ntababirigi bariho mumateka y'u Rwanda bagiye baharanira ubumwe bw'abanyarwanda ? Ese hari uwaba abazi ko kuganira nabo no kubaha uruhare mumateka bikenewe cyane ? Kuki ababirigi bigaragaza cyane ari abagamije gucamo ibice abanyarwanda ?

Ikindi kibazo nibaza ni ikinyanye n'uburyo andi mashyaka yahoze mu Rwanda yazimiye kungoma ya Kayibanda. Ese byabaye icyifuzo cye n'igikorwa cye cyangwa yarabitegetswe?
Bitangarijwe I Bruxelles tariki ya 24/12/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes Tubeho Twese
Tel (32) 488250305
-----------------------------------------------------

On Tuesday, December 24, 2013 2:34 PM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:

Imyaka 50 irashize Rwagasana Michel na bagenzi be biciwe Nyamagumba : Byari Jenoside

Gahunda ya "Ndi Umunyarwanda" yatumye abatari bake bagaragaza ibikomere batewe n'amateka. Hari abandi badakunze kubivuga mu ruhame nyamara bafite ibikomere bamaranye imyaka 50 bibashengura umutima.

Ukwezi k'Ukuboza 1963, by'umwihariko hagati ya tariki ya 21 na 24 Ukuboza 1963, mu Rwanda habaye ubwicanyi bwibasiye Abatutsi n'abayobozi b'amashyaka ataravugaga rumwe na PARMEHUTU.

Ku wa 23 Ukuboza 1963, nibwo Rwagasana Michel wari Umunyamabanga Mukuru wa UNAR (Ishyaka ryitwaga iry'Umwami) na bagenzi be 27 bafatiwe i Kigali bajyanwa mu Ruhengeri muri Ecole de Police. Iryo joro baraye bakorerwa iyicarubozo.
Nk'uko byatangajwe mu Imvaho Nshya No 1608 yo kuwa 04-10/10/2006, abo ni ba Rutsindintwarane Joseph, Mpirikanyi Thaddée, Ndahiro Louis, Afrika Etienne, Burabyo Denis, Rwendeye Etienne, Biniga Tharcisse, Kabibi Edouard, Rugambwabiri Ignace, Zali Ramazani, Shabani Abdallah, Musa Djuma, Ntaganda Azarias, Mugabo Deogratias, Bwanakweli Prosper, Ndazaro Lazare, Kalinda Callixte, Ngezamaguru D., Nyangezi n'abandi

Amakuru atangwa n'ababibonye barimo uwitwa R.R. wari atuye hafi ya Nyamagumba, avuga ko bukeye mu gitondo tariki ya 24 Ukuboza 1963, hagati ya saa kumi n'ebyiri na saa moya za mu gitondo, babajyanye ahitwa Nyakiriba munsi y'umusozi wa Nyamagumba barabarasa ariko bari babaye intere kubera kurara bakubitwa.

Mu kiganiro Michel Kayihura yagiranye n'ikinyamakuru Jeune Afrique cyo ku wa 17 Gashyantare 1964, avuga ko barashwe n'ababiligi TURPIN wari Directeur wa Securite, PIRATE wari Inspecteur de Police n'uwitwa DURIEUX. Abo bose icyo gihe bakoreraga Guverinoma ya KAYIBANDA wari Perezida wa MDR PARMEHUTU.
Abarashwe bose bajyanywe mu irimbi rya Nyamagumba babajugunya mu byobo rusange byari byacukuwe n'abari bafungiye muri gereza ya Ruhengeri.

Kwicwa kw'abo banyapolitiki byabaye intango yo gukora ubundi bwicanyi bwibasiye abatutsi mu duce twinshi tw'igihugu nk'uko byagenze muri Mata 1994 Jenoside itangira. Ahishwe abantu benshi cyane muri iyo minsi ine ni mu Bufundu, muri Nyaruguru, n'ahahoze ari Perefegitura ya Byumba na Kibungo.

Noheli y'uwo mwaka w'i 1963 yabaye hari imiryango itabarika yari mu cyunamo cyangwa ibundabunda, abandi bari mu nzira bahunga ubwicanyi bwari hirya no hino mu gihugu. Ubwo bwicanyi bwarakomeje kugeza muri Gashyantare 1964.
Ibinyamakuru byinshi byo hirya no hino ku Isi byamenyekanishije iby'ubwo bwicanyi

Bimwe byareruye bivuga ko ari "Jenoside" yakorerwaga Abatutsi. Tribune de Lausanne ya 12/2/1964 yabyise "Véritable génocide au Rwanda". Jeune Afrique ya 17/2/1964 yo ibyita "L'immense pogrom du Rwanda", Le Figaro 25-26/1/1964 igira iti : "7% de la population rwandaise massacrés", New York Times ya 22/1/1964 yo iti : "8.000 Watutsis killed", Washington Post tyo kuwa 6/2/1964 iti : "10.000 slain in few weeks...", n'ibindi binyamakuru byinshi.

Ibikomere by'abiciwe ababyeyi n'abavandimwe biterwa ahanini no kuba ababiciye batarigeze bakurikiranwa, ntawigeze abisabira imbabazi, ahubwo habayeho itegeko ritanga "amnistie" kugirango hatazagira ukurikiranwa.
Bamwe mu bahunze ubwo bwicanyi barimo umubyeyi wanjye, ariwe mama, baguye ishyanga. Abagarutse mu Rwanda nyuma y'ubwo bwicanyi, nanjye ndimo, babayeho badafite uburenganzira ubwo aribwo bwose harimo ubwo kubaza iby'urupfu rw'ababyeyi babo.


Abagumye mu mahanga kugeza 1994, ubwo habaga indi Jenoside, bagarutse mu rwababyaye, ariko kugeza n'ubu bahorana intimba yo kutamenya aho ababyeyi babo bajugunywe kugirango bashobore nabo kubashyingura mu cyubahiro no kujya babibuka.
Rwagasana Michel, ni umwe mu ntwari z'u Rwanda (Mu rwego rw'Imena) zibukwa buri ya 1 Gashyantare, aho azirikanwa nk'umwe mu bazize guharanira ubumwe bw'Abanyarwanda.
Kuri Noheri ya 2013 hazaba hashize imyaka 50 bishwe. TURABIBUKA !


Uwimbabazi Rose-Marie, umwe mu bo umubyeyi we yiciwe Nyamagumba


------------------------------------------------------------------------------
On Sunday, December 22, 2013 10:16 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:




:
ITANGAZO : ARUSHA Y'I BURUNDI ISANDAYE ITAMAZE KABIRI:Le projet de modification de la constitution du Burundi soulève des inquiétudes

Abakomeje gutsindagirwa n'abahezanguni hutu tutsi b'abanebwe muritegereze iby'i Burundi ko bitangiye gushwanyuka bitaramara kabiri. Kubakira kuri hutu tutsi ntibishoboka ku muntu ushaka guteza imbere igihugu cye. Abanyarwanda hutu na tutsi bashukwa n'abazungu gushyira imbere iyo turufu bamenye ko barimo kugwa mumutego w'ibihugu bifite ibibazo bikomeye byo kuba byazimangatanga mubihe bitaha  nk'ububirigi n'ibindi kubera amacakubiri ashingiye kumoko abituye.
FPR nayo iguma gutegekera rwihishwa kuri hutu tutsi hamwe  no kuzamura icyo kibazo cya hutu tutsi yihisha inyuma ya Ndi umunyarwanda y'ikinyoma niyitegereze imenye ko kubakira kuri hutu tutsi bitarama.  Ishyaka Banyarwanda ngirango buri wese arabona ko abarishinze barebye kure n'ubwo FPR itangiye kuryigana bikanayinanira kuko isaba abahutu gupfukamira abatutsi kandi ubundi buri munyarwanda areshya n'undi.
22/12/2013
Rutayisire Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'Association y'abavictimes TUBEHO TWESE
Tel (32)  488250305

-----------------------------------------------------------------------------------

On Sunday, December 22, 2013 9:49 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
Le projet de modification de la constitution du Burundi soulève des
inquiétudes

BUJUMBURA, 22 décembre 2013 (IRIN) - Le projet du gouvernement burundais de
réviser la constitution agite le monde politique, dans un pays qui s'efforce
de surmonter les conséquences d'une guerre civile qui a fait rage de 1993 à
2005.

Les partis de l'opposition accusent le gouvernement de faire unilatéralement
pression en faveur de modifications qui renforceraient l'exécutif et
menaceraient l'équilibre des pouvoirs - entre la majorité hutu et la
minorité tutsi du pays. Cet équilibre a été consacré par l'Accord d'Arusha
pour la paix et la réconciliation au Burundi signé en 2000. (Le dernier
groupe rebelle du pays a déposé les armes seulement cinq ans après.)

Un membre clé de l'opposition, l'ancien vice-président Frédéric
Bamvuginyumvira, du parti Front pour la Démocratie au Burundi (Frodebu), a
été arrêté le 5 décembre, quelques jours avant la date programmée d'une
manifestation pour protester contre les amendements. Les accusations
initiales d'adultère et de rébellion ont été abandonnées, mais celle de
tentative de corruption a été maintenue.

La manifestation a été annulée à la dernière minute, mais sans que l'on
puisse en connaître la véritable raison avec certitude. Officiellement,
c'est à cause de l'hommage à l'ancien président sud-africain récemment
décédé et médiateur des pourparlers de l'accord de paix d'Arusha, Nelson
Mandela. Mais peut-être est-ce parce que la police a clairement indiqué
qu'elle réprimerait sévèrement ce qu'elle considère comme une menace à
l'ordre public.

Dans le même temps, la Conférence épiscopale du Burundi - à majorité
catholique - a lancé un appel pour dénoncer l'actuel « climat politique
surchauffé ». Dans un communiqué, les évêques déclarent qu'une «
Constitution qui serait adoptée sans dialogue ni consensus risquerait de
compromettre notre processus de paix et de réconciliation ».

Les évêques ont demandé à ce que la plupart des modifications proposées
soient reportées après la tenue des élections en 2015. L'opposition avait
boycotté les élections présidentielles et législatives de 2010, après avoir
accusé le gouvernement de fraude lors des élections locales précédentes.

Modification de l'équilibre des pouvoirs

Parmi les dizaines d'amendements proposés, les plus importants sont : le
remplacement des deux postes de vice-présidents ethniquement équilibrés et
aux pouvoirs égaux par un poste de vice-président, en grande partie
honorifique, et un poste de premier ministre qui aurait beaucoup de pouvoir
; le passage de la majorité des deux tiers à une simple majorité pour les
votes du parlement ; l'interdiction aux juges et au personnel de défense et
de sécurité de former des syndicats et de faire grève ; la candidature aux
élections présidentielles réservée aux personnes diplômées ; et la
représentation parlementaire réservée aux partis ayant obtenu au moins cinq
pour cent de la totalité des suffrages exprimés.

M. Bamvuginyumvira a déclaré à IRIN fin novembre que les modifications
concernant le statut de vice-président pourraient « détruire l'esprit de
l'accord d'Arusha ». « Nous devons partager le pouvoir au sein de toutes les
différentes administrations ; le gouvernement, le parlement et les unités
territoriales », a-t-il expliqué.

L'accord d'Arusha, qui a été signé par presque tous les acteurs politiques,
déclarait que les causes de la guerre civile, qui a fait près de 200 000
morts, étaient « essentiellement politiques, avec des dimensions ethniques
extrêmement importantes » résultant « des difficultés de la classe politique
à accéder et à se maintenir au pouvoir ».

François Bizimana, porte-parole du parti du Conseil National pour la Défense
de la Démocratie (CNDD), a déclaré à IRIN : « Le parlement exige
[actuellement] la majorité des deux tiers pour adopter des lois, mais dans
le projet, ce serait remplacé par une majorité de 50 pour cent des voix plus
une ; les Hutus pourraient alors seuls faire adopter une décision ».

L'opposition a rejeté la proposition de débattre de ce désaccord sur la
constitution à l'Assemblée nationale, déclarant que la chambre basse du
parlement devrait se contenter de voter des projets de loi et n'était pas un
cadre adapté pour décider la forme qu'un amendement à la constitution devait
prendre.

Climat de méfiance

Les représentants de l'opposition et de la société civile affirment
également que le président Pierre Nkurunziza, chef du parti du Conseil
national pour la défense de la démocratie-Forces pour la défense de la
démocratie (CNDD-FDD), envisage de briguer un troisième mandat en 2015, ce
qui dépasse la limite des deux mandats inscrite dans la constitution.

« Aucun amendement de ce type n'a été proposé », a insisté Evariste
Sabiyumva, ministre adjoint de l'Intérieur du Burundi.

« Mais cela ne signifie pas que le chef de l'État ne peut pas briguer un
troisième mandat. La constitution prévoit deux mandats obtenus au suffrage
universel. Le premier mandat n'était pas un vote direct [M. Nkurunziza avait
été désigné par le parlement en 2005]. C'est une question d'interprétation
de la constitution. »

Selon les dispositions envisagées, les candidats à la présidentielle devront
être titulaires d'un diplôme universitaire, ce qui exclurait Agathon Rwasa,
l'un des chefs du parti divisé des Forces nationales de libération.

Cela pourrait « compliquer les choses, car il a beaucoup de jeunes
sympathisants », a ajouté Pacifique Nininahazwe, politologue et représentant
de la société civile.

Selon M. Bamvuginyumvira, le CNDD-FDD berne les citoyens pour leur faire
accepter ces propositions d'amendements. « Ils demandent partout aux gens :
'voulez-vous des soins médicaux gratuits ?' S'ils disent oui, c'est
considéré comme une acceptation de réviser la constitution de façon
indirecte. »

Le boycott de 2010 a conduit à « une domination des institutions par un seul
parti. Le retrait lors des élections a été désastreux pour le pays.
Ensemble, ils [les partis de l'opposition] rassemblaient environ 40 pour
cent des suffrages. ils auraient eu des quotas dans le gouvernement », a
déclaré M. Nininahazwe.

« Il y a un manque de confiance envers les institutions en charge
d'organiser les élections et, par conséquent, une méfiance à l'égard des
résultats des élections. Il n'y a pas de confiance envers la police ou le
système judiciaire, qui est supposé régler tous les problèmes inhérents aux
élections », a souligné Julien Nimbubona, professeur de sciences politiques
à l'université du Burundi.

M. Nimbubona a ajouté que le gouvernement, pour sa part, méprisait, non
seulement les partis de l'opposition, mais aussi la société civile, qui est
très dynamique au Burundi et inclut des centaines d'organisations
différentes.

« Le gouvernement ne fait pas confiance à la société civile, qui serait au
service des intérêts de la communauté internationale. Le gouvernement se
montre hostile envers les autres partenaires à cause d'une alliance supposée
entre eux et la société civile, ainsi que les médias », a ajouté M.
Nimbubona. Le gouvernement du Burundi a récemment approuvé une loi sur les
médias interdisant de diffuser des informations susceptibles de fragiliser
la sécurité nationale, l'ordre public ou l'économie.

Étapes suivantes

« Le défi pour l'avenir du Burundi sera qu'en 2015, tous les partenaires
arrivent enfin à se mettre d'accord sur le résultat des élections », a
déclaré à la Radio des Nations Unies Parfait Onanga Anyanga, représentant
spécial du secrétaire général des Nations Unies au Burundi [BNUB].

Il a déclaré à IRIN : « On peut faire plus. pour s'assurer que les gens
bénéficient de plus grandes libertés et mettre également un terme à la
tendance inquiétante de la violence politique et des tentatives de
manipulation de la jeunesse pour qu'elle harcèle les opposants politiques ».


Les jeunesses armées du CNDD-FDD, les Imbonerakure (qui signifie « ceux qui
voient loin » en kirundi) continuent d'attaquer et de perturber les réunions
des partis de l'opposition, récoltant condamnations et contre-attaques.

Sur cette question, les évêques de la Conférence épiscopale se sont insurgés
contre « cette logique de confrontation entre les acteurs politiques qui est
en train de s'installer, que ce soit au sein de la classe politique ou dans
ligues des jeunes affiliés aux partis ». Ils ont ainsi déclaré : « Nous
recommandons une fois de plus aux acteurs politiques de privilégier toujours
la voie de la non-violence pour ne pas faire chavirer le pays dans de
nouvelles violences ».

« Ne perdons jamais de vue d'où nous venons, les cicatrices de la guerre
chez la plupart sont encore fraiches », ont-ils ajouté.

La Conférence épiscopale a également exprimé son soutien au Bureau des
Nations Unies au Burundi (BNUB) - que le gouvernement a dit vouloir voir
fermé au motif que le pays était maintenant en paix - en soulignant qu'il
avait joué un rôle clé en facilitant le dialogue entre les différents
acteurs politiques.

En effet, sous l'égide du BNUB, les partis politiques et la société civile
avaient signé, en mars 2013, une feuille de route visant à instaurer un
climat serein avant le scrutin de 2015.

« Jusqu'ici, nous avons obtenu de bons résultats », a déclaré M.
Onanga-Anyanga. « Depuis mars, nous sommes très satisfaits de voir que la
majorité des hommes politiques de l'opposition qui étaient partis en exil
sont revenus. Et surtout, je crois que l'on peut dire, d'une façon générale,
que la situation s'est améliorée. Les chefs de l'opposition peuvent circuler
librement dans le pays. »

Il a ajouté que les acteurs clé s'étaient mis d'accord pour se réunir tous
les trois mois, « afin d'avoir un cadre pour poser des questions, soulever
des problèmes. et également pour faire le point sur leurs engagements de
renoncer à la violence afin que, d'ici mai-juin 2015, nous ayons un climat
propice à la tenue d'élections libres, justes et transparentes au Burundi ».


aw/jb/am/rz-fc/amz
[FIN]

Cet article en ligne:
http://www.irinnews.org/reportfrench.aspx?reportID=99377

--------------------------------------------------------------------------------



On Tuesday, November 26, 2013 11:00 PM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 
:




 
jbmbera, 

Turagushimiye cyane iyi link (lien) ya http://us-mg42.mail.yahoo.com/neo/launch?.rand=8kh7aptrraje3   usubijeho hano kurubuga. Dushimiye kandi na proprietaire w'iriya website hamwe n'izindi zikora akazi neza gutyo ko kubika ibintu byose bifite akamaro.
Abatarakurikiye uburyo Rutayisire Boniface yafatanije n'uriya munyamakuru wa VOA  muguhangana na Marie Goreti wasigaga icyaha abahutu bose azenguruka amagereza yo mu Rwanda, bashobora kongera bagakanda kuri iri jambo:  http://us-mg42.mail.yahoo.com/neo/launch?.rand=8kh7aptrraje3    bakumva.

Nibyiza kandi ko uriya muntu uvumbuye ko yahinduye imvugo ubu akaba asigaye yarafashe ikindi cyerekezo. 
Ibi birerekana ko aka kazi ko gusobanurira n'abanyarwanda bifite akamaro. Ningombwa gukomeza gushyira ho umwete. 
Ababitse andi majwi bose bajye bayasubizaho biragaragara ko bifasha abanyarwana n'amateka. 

Abanyarwanda twese duhagurukire ibi bintu kuko ni amateka akomeye. Tugeze mubihe bigoye bisaba buri wese guhaguruka.
TUBEHO TWESE
----------------------------------------


Dans fondationbanyarwanda@yahoogroupes.fr, <jbmbera@...> a écrit :

Hanyuma se muri 2005, uyu siwe wigishaga ibi ?


 Masquer l'historique des mails

---Dans fondationbanyarwanda@yahoogroups.com, <psj_survivors@...> a écrit :

Abo bose bali batazi aho abali ni aho bajya:
Abashobora kubagira inama,
Mwiyumire aho ukuli kuli:



------------------------------------------------------

On Tuesday, November 26, 2013 1:39 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 



GAHUNDA YA NDI UMUNYARWANDA IDAFITE AHO IHURIYE N'UBUNYARWANDA KUKO IGEREKA ICYAHA KUBAHUTU BOSE IGAMIJE KUBAHINDURA  BABI, NIBA IDAHAGAZE CYANGWA NGO IKOSORWE,  ABANYARWANDA N'ABATUYE ISI BOSE BAMENYE KO IYO GAHUNDA IRIMO ITEGURA IRINDI TSEMBAHUTU N'ITSEMBABATUTSI BIRAGARAGARA KANDI BIRAHUZA N'AMAKURU ARIHO. DUTABAJE ABANYARWANDA BOSE N'ISI YOSE KUMUGARAGARO.



Permalien de l'image     intégrée
 Photo Rutayisire Boniface


Banyarwanda Banyarwandakazi, ibiri kubera mugihugu by'abahutu basaba imbabazi kubyaha batakoze cyangwa bakoze ariko bakabikora mu izina ry'abahutu bose,  icyo bihatse mukitegure. Ibintu abahutu barimo bakora baba abavuga ukuri cyangwa ibinyoma  hanyuma bakiyitiranya n'ubwoko  bw'abahutu bakanasaba imbabazi mu izina ry'abahutu bose biraha système ya Kagame kuzabatsemba amahanga arebera ntihagire utabara.  

Nyamara biriya birimo gukorwa byo kwanduza abahutu bose bitwaje système ya Ndumunyarwanda idafite aho ihuriye n'ubunyarwanda,  barimo barakora nk'ibyo abanazi bakoreraga abayahudi bategura genocide y'abayahudi  kuko babanje kubahindura babi.

Buri muntu yitondere biriya bintu birimo gukorwa kuko bigamije guhindura umuhutu wese inyamaswa kuburyo systeme ya Kagame niyongera  kubatsemba buri mwicanyi wese na buri munyarwanda wagombye kutazabyitabira  ashobora gukoreshwa n'iyi sura barimo babiba mubanyarwanda no mu isi yo kumvikanisha  ko umuhutu wese ari mubi. 
Isi yose nimenye iyi migirire irimo isa nishushanya kandi inategura itsembwa ry'abahutu bose kuko bose barimo barahindurwa babi.
Ababirebera  baba abanyarwanda b'amoko yose  n'abanyamahanga bamenye ko nihagira ikizaba bazabiryozwa. Abari muri iyo gahunda nabo yo kwiyitiranya n'abahutu bose bazabiryozwa. 

Uwakoze icyaha mumateka y'u Rwanda kera cyangwa kuru ubu, aho gusaba imbabazi niyishyikirize ubutabera nibwo azaba agaragaje koko ikintu kizima.  Gusaba imbabazi ntibihanaguraho icyaha, ubutabera nibwo buhanagura icyaha iyo buhannye nyiracyo cyangwa bugasanga kidafashije.  Abasaba imbabazi bizera ko bigize abere baribeshya kuko ubwiye rubanda cyangwa akabwira abo yakoreye icyaha, abo bose babyumvise (baba abategetsi cyangwa abantu basanzwe)  ntibafite  uburenganzira bwo kukiguhanaguraho. Kwishyikiriza ubutabera nibyo byonyine byabahanaguraho icyaha kandi bagomba kumenya ko icyaha ari gatozi kumuntu wagikoze. 
Abantu basa n'abibireye muri business yabo  yo gusaba imbabazi nibazisabe  kugiti cyabo birinde  ijambo Hutu  kuko nta nama rusange rusange y'abahutu b'igihugu cyose yigeze iterana ngo itume abahutu gukora ibyaha mubihe binyuranye.

Abavuga ko basaba imbabazi mu izina ry'abahutu bamenyeko bacukurira urwobo abanyarwanda bose kuko biriya bizashuka intagondwa z'abatutsi zigatsemba abahutu zibita abanzi, ibisimba cyangwa abantu babi  hanyuma n'abatutsi nabo ntibazabura gutsembana noneho igihugu cyose cyorame burundu. 

Abakwibeshya bakavuga ikibi cyaba kubahutu cyasiba abatutsi ni abatazi u Rwanda n'ibibazo biri mubanyarwanda. Buri wese azirikane ko hagati y'abatutsi ubwabo nabo harimo umuriro ndetse ntiwatinya kuvuga ko harimo guerre froide kuburyo ndetse hari abatutsi bafitiye urwango abandi batutsi kurusha uko barufitiye abahutu. Mubutegetsi bwa FPR kuva yabaho kugeza ubu hari abatutsi bagiriye nabi cyane abandi batutsi. Hari abatutsi batsembye abandi batutsi FPR iki m  ishyamba. 
Hari inzika n'inzigo hagati y'abanyaginya n'abega,etc. 

Système ya Kagame yashenye u Rwanda ifatanije n'interahamwe ariko noneho barimo barerekeza munzira yo kuruhamba burundu. 
Twe turatabaje kumugaragaro kuko igihugu kirimo kirorama.
Bitangarijwe i Bruxelles tariki ya 25/11/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'abavictimes TUBEHO TWESE
Tel (32) 488250305




---------------------------------------------------------------------------


On Sunday, November 24, 2013 7:05 PM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:




 

 Kuri Nyakubahwa Madamu MUKABALISA Donatilla, Perezida w'Inteko Ishinga Amategeko y'u Rwanda, Umutwe w'Abadepite,


Nyakubahwa,

Nk'uko turi ishyaka rya opposition ridahuje ibitekerezo na leta y'u Rwanda mubereye umwe mubayobozi, ariko tukaba dushyize imbere amahoro n'ibiganiro bya politiki, tubandikiye tubamenyesha kandi tubasaba kumugaragaragaro ko twifuza kugirana namwe ibiganiro bya politiki kuri gahunda twumvise mwashyize ahagarara muri iyi minsi yitwa Ndi umunyarwanda kubera tutayivugaho rumwe namwe. Ibiganiro dusaba biri mu rwego rwa leta na opposition nyarwanda mukaba muri umwe muntumwa zayo kuko muri n'umwe mubayobozi bakuru bayo. Muri urwo rwego, inzego nkuru z'igihugu zose n'iz'amashyaka akorera mu Rwanda twazigeneye copie y'iyi baruwa kugirango izibishinzwe zose zibibahere uburenganzira.
Dore bimwe mubibazo byazaganirwaho:
-Ubunyarwanda butavangura kandi bwunga abanyarwanda bose,
-Kuganira kubunyarwanda butanga ubwisanzure kubanyarwanda bose no gusangira ibyiza byose by'igihugu haba muri politiki n'ibindi,
-Kuganira kubunyarwanda bwubaha abavictimes bose kandi bugakanda ibikomere abanyarwanda bose bagize ariko buri kababaro kagafatwa murwego rw'ako abagahuje ibibazo bagafatwa kimwe,  
-Etc
Nk'uko mubizi, twebwe twitwa Ishyaka Banyarwanda tukaba twigisha ubunyarwanda butavangura kandi ntibugire uwo buheza kubintu byose bireba u Rwanda.  
Nk'uko mubihe bishize byigeze kubaho, twagerageje guha umuti abanyarwanda na leta y'u Rwanda, irimo kubibazo byose u Rwanda rufite.
Kubibazo by'intambara u Rwanda rubamo, twifuze ko habaho gukemura ibibazo mumahoro n'ibiganiro bya politiki.
Kukibazo cy'abantu bishwe baba abahutu n'abatutsi, twagerageje gushakira hamwe umuti ndetse tugirana ibiganiro na Nyakubahwa Rutayisire Antoine, Vice President wa Commission y'ubumwe n'ubwiyunge mubihe bishize kandi ibyo biganiro n'ubwo bidaherutse muri iyi minsi ariko twari twateye intambwe y'uko Antoine yatangaje ko muri komisiyo bagiye kureba uburyo bahambisha mucyubahiro n'abahutu bishwe kandi ibiganiro bigakomeza hagati y'abavictimes hutu na tutsi n'abandi.

Kukibazo cy'amoko, muziko mu mwaka w'ibihumbi bibiri na kabiri, nafashe ijambo kuri radio na television (en direct) nsobanura ko iyo abanyarwanda bamwe bakomeje gutsimbarara kuri hutu tutsi hari abandi banyarwanda twiyumvamo ubunyarwanda bwonyine tutibonamo kuko tudashoboye kandi tutanakeneye gushyira imbere ubuhutu n'ubututsi ngo dukunde tubeho. Muri urwo rwego nkaba nibutsako u Rwanda rutuwe n'abanyarwanda bamwe biyumvamo ubunyarwanda bwonyine nkatwe guhera kera. Hari kandi abanyarwanda biyumvamo ubuhutu, ubututsi, ubuhutsi, n'ubutwa ndetse hakaba n'aba naturalisé bahabwa ubwenegihugu bw'u Rwanda. Kuri abo bose hiyongeraho n'abanyamahanga biyemeza gutura u Rwanda bakagumana n'ubwenegihugu bwabo. Abo bose bagize u Rwanda kandi barufitiye akamaro, icyangombwa ni ukubana neza bagahana amahoro bagasangira igihugu kandi ntihagire urenganya undi amuziza ko batiyumva kimwe icyo bari cyo.

Nk'uko mubyibuka mu bihumbi bibiri na kabiri munama y'ubumwe n'ubwiyunge nafashe ijambo kuri radio na television y'u Rwanda nkoresheje telephone ndi kuri université libre de bruxelles nabwiye abanyarwanda bose ko umurongo wacu dushyize imbere ari ubunyarwanda kandi n'abari bari muri leta y'icyo gihe ndetse n'uhagarariye ubumwe n'ubwiyunge munama baradushyigikiye bavugaga ko abashyize ubunyarwanda imbere ntacyo wabanganya nacyo.

Nk'uko mubibona rero Nyakubahwa, ubunyarwanda mushaka gutangira kwigisha, twebwe tubumazemo igihe kandi twabikoreye ahantu hose hahurirwa n'abantu b'ingeri zose haba mu rwego rw'amashyaka, haba murwego rwa za universités , haba no mubuzima busanzwe ndetse ibyo byaduhaye n'imbaraga zo kubonana no kuganira n'abantu bahagarariye leta yanyu kandi tutari duhuje ibitekerezo bya politiki.
Ndetse n'imikurire yacu n'imibereho yose twagize byarushijeho kuducengezamo ubunyarwanda kuva tukiri bato ninayo mpamvu twabigize gahunda yacu ya buri munsi tumaze gukura. Twe n'abandi banyarwanda dusanzwe turi abanyarwanda ninayo mpamvu twahereye kera tubyigisha gahunda yanyu itaranabaho. Ahubwo mwebwe niba mufite abantu benshi mugice cyanyu batiyumvamo ubunyarwanda nimubigishe ubunyarwanda buzima kandi mubasabe bihute kuko abandi twageze kure kuko dusanzwe turibo bwaratwuzuye guhera tukivuka.

Kubera rero dusanzwe twiyumvamo ubunyarwanda ndetse tukaba tumaze n'igihe mubikorwa bibwigisha, byatumye tugira experience ihanitse kuri iyo ngingo kuburyo twaha buri wese ibitekerezo cyangwa tukamugira inama. Nkaburiya uburyo tubona murimo kubitangira bitangiye kuzamo ingorane zikomeye zo kubigoramisha bigahinduka ubwoko bumwe bupfukamira ubundi kandi ubundi abanyarwanda bose bareshya kuburyo ntawagombye gupfukamira undi kubyaha atakoze. Ubunyarwanda rero busaba abahutu gusaba imbabazi kubyaha batakoze biranyuranya n'amategeko kandi birerekeza kubintu bishobora gusenya igihugu mubihe bizaza na leta ya FPR itakiriho.

Nk'uko buri munyarwanda mu isi agomba kubahirwa ibikorwa bye kandi akubahirwa imbaraga ze igihe yitanze, natwe turabinginze (mwebwe bo muri leta iyobowe na FPR n'amacuti yanyu ) ngo mutwubahe mwe guterura ibikorwa byacu by'ubunyarwanda n'ibindi ngo byangirike tutabivuganyeho. Ibi bikorwa by'ubunyarwanda byaratuvunnye twabitayemo imbaraga nyinshi n'ubuto bwacu kuburyo niba muje nka leta mugaterura ngo n'uko muturusha imbaraga muzaba mutagize neza mumateka y'u Rwanda azabaho igihe cyose. Twe turi abantu b'amahoro bitangira abanyarwanda n'igihugu kandi ntawe twangira kwifashisha ibikorwa byacu, icyangombwa ni ukubiganiraho.

Muzabaze no mumashyaka ya opposition nyarwanda, hari ibintu byinshi amashyaka yose atwubahira kuko twabyitangiye kandi natwe tukarahirira abanyarwanda bose n'imana ko tutazabigoramisha na rimwe. Namwe rero nka leta rwose turabinginze ngo niba muteruye ingingo zacu twateje imbere nibura nimugire ubutwari bwo kuganira natwe. Nimugaragaze ko umunyarwanda yubaha undi kandi buri wese akubaha ubwitange bw'undi. Nk'uko nabagejejeho ubutwari bwa Pasteur Rutayisire Antoine wiciwe ise mumyaka ya za mirongo itandatu ndetse akongera akicirwa no muri 1994 ariko akarenga akagira ubutwari bwo kuganira nanjye tugakorana n'ama conférence kukibazo cy'abahutu nabo biciwe, rwose mwitatira uwo muco mwiza w'abanyarwanda b'ababavictimes b'impande zombi bemera kuganira. Dusabye amadini yose n'abantu bose bashyira mugaciro gushyigikira uyu muco ndetse n'abo muri leta y'u Rwanda bashyira mugaciro bagakora kuburyo ibi biganiro dusabye byabaho kuko biri muri urwo rwego rw'ibiganiro hagati y'abavictimes abanyarwanda bashyira mugaciro tumazemo igihe tugerageza kandi bigakunda. Leta y'u Rwanda rero ntiyagombye kubera gusubiza inyuma ibiganiro hagati y'abanyarwanda ahubwo yagombye kubiteza imbere kunzego zose no kubibazo byose.

Ndetse nimusuzuma neza murasanga twarasabye na Minisiteri y'ubutegetsi bw'igihugu kutwemerera gukorera mu Rwanda twigisha ubunyarwanda. Minisiteri yaradushubije mu ibaruwa mbere y'uko mu Rwanda hatangira kuvugwa n'ibikorwa by'ivuka ry'amashyaka atavuga rumwe na leta. Mu kudusubiza Ministeri yari yatwemereye ko ari gahunda nziza ariko banashyizeho amananiza menshi cyane atuma gahunda itarashoboye gukomeza uko twabyifuzaga.

Ubunyarwanda rero ni ikintu twashyize imbere guhera kera ndetse tubimenyesha leta n'ubwo tubona ubu aribwo leta ibihagurukiye izana Ndi umunyarwanda kandi twe dusanzwe turibo ahubwo tukaba tumaze igihe tubyigisha abandi.

Twe ntawe duheza kubikorwa twitangiye cyangwa twashyize imbere kuko akenshi twagiye tuba intango na fondation y'ibikorwa byinshi bya politiki. Icyo dusaba iyo habayeho buri wese ufashe ibikorwa byacu n'uko nibura yagirana ibiganiro natwe kugirango nibura tubwire runaka ingorane zibamo he kugira icyangirika.

Kubireba ubunyarwanda, n'ubwo tutavuga rumwe namwe muri politiki ariko buri wese agomba kumenya ko Ubunyarwanda ari ikintu kizahoraho igihe cyose u Rwanda ruzabaho. Niyo mpamvu ari byiza ko habaho ibiganiro hagati y'abasanzwe muri iyo gahunda nkatwe hamwe n'abashatse gushyira imbere iyo gahunda nk'uko mubitangiye.

Bitangarijwe i Bruxelles, tariki ya 24/11/2013
RUTAYISIRE Boniface
Président w'ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE NA CIVHEMG
Tel (32) 488250305


-Bimenyeshejwe inzego nkuru z'igihugu (zose)
-Bimenyeshejwe Abahagariye ibihugu byabo mu Rwanda (bose)
-Bimenyeshejwe Amadini n'indi miryango itegamiye kuri leta (bose)
-Bimenyeshejwe ibihugu by'inshuti z'u Rwanda
-Bimenyeshejwe inama Ishinzwe amahoro ku isi n'izindi nzego za l'ONU
- Bimenyeshejwe ibitangazamakuru byose imbere mugihugu no hanze (ibinyamakuru, radio n'ibindi)






--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 
 
alt VISITES : 4878 COMMENTS: 4 
Ivyaranze ubuzima bwa Ndadaye Melchior incungu ya demokarasi
Yanditswe taliki ya 20-10-2013 - isaha 06:36' na Egide Nduwimana

Imyaka mirongo ibiri Uburundi bubuze umukuru w'igihugu wa mbere yari yitorewe n'abanyagihugu agandaguwe izorumana neza ku munsi w'ejo igenekerezo rya 21 Gitugutu 2013. Iyo myaka nyene niyo izoba iheze abarundi isinzi bagandaguwe, akandi barangazwa bivuye ku bwicanyi n'intambara vyakurikiye urupfu rwa Ndadaye Melchior, incungu ya demokarasi (intwaro rusangi). Mu gihe mu mugambwe Sahwanya FRODEBU no mu gihugu cos bazokwibuka iyo myaka ku munsi w'ejo, twashimye kugaruka ku buzima bwiwe n'ivyaranze ingwano ya politike yashikanye umugambwe FRODEBU ku ntsinzi yo mu matora yo mu mwaka w'1993.
Melchior Ndadaye yavukiye mu ntara ya Muramvya i Murama, kw'igenekerezo rya 28 Ntwarante 1953. Abavyeyi biwe ni Piyo Ndadaye na Thérèse Bandushubwenge. Melchior Ndadaye ni imfura mu bana cumi. Umupfasoni wiwe ni Laurence Nininahazwe, bavyaranye abana batatu Guéva, Tika na Libertas. Inyuma y'amashure matomato (1960 - 1966), yaciye abandaniriza ayisumbuye i Gitega. Mu ntureka yo mu mwaka w'1972, yaciye aja kubandaniriza amashure mu gihugu c'Urwanda kuri Groupe Scolaire de Butare (Rwanda). Hagati y'imwaka w'1975 n'uw'1980, niho yaronka impamyabushobozi muvy'indero kuri Institut Pédagogique National du Rwanda. Agarutse mu gihugumu mwaka w'1983, yarakurikiranye inyigisho muvy'ubutunzi.
Melchior Ndadaye yahavuye atangura ibikorwa vya politike aho ku genekerezo rya 3 Nzero 1976 yatanguza umurwi w'abanyeshure b'abarundi biga mu Rwanda (Mouvement des Étudiants Progressistes Barundi au Rwanda (BAMPERE). Yararongoye uwo murwi gushika mu mwaka w'1979.
Muri Myandagaro umwaka w'1979, yaratanguje umugambwe UBU w'abakozi bo mu Burundi (Parti des Travailleurs du Burundi), ariko ntiyawutevyemwo kuko mu mwaka w'1983 yaciye awuvamwo kuko yabona udafise intumbero nk'iziwe mu kurondera intwaro rusangi mu Burundi.
Mu mwaka w'1986, Melchior Ndadaye ari mubatabguje umugambwe FRODEBU (Front pour la Démocratie du Burundi) wahavuye wemererwa gukorera ku mugaragaro mu mwaka w'1991. Yrawurngoye gushika aho awushikana ku ntsinzi mu matora y'umukuru w'igihugu n'ay'abashingamateka yabaye kuva igenekerezo rya mbere gushika kurya 29 Mukakaro 1993.
Muri ayo matora y'umukuru w'igihugu yari yaserukiwemwo na Ndadaye Melchiol, umugambwe Sahwanya FRODEBU wari ushigikiwe n'iyindi migambwe itatu PP, RPB na PL.
Ku genekerezo rya mbere Ruheshi 1993, Melchior Ndadaye niho yatsinda ku ncuro ya mbere mu matora y'umukuru w'igihugu ku majwi 64,79 kw'ijana, arushije Petero Buyoya (ku majwi 32,47 kw'ijana) yari yaserukiye umugambwe UPRONA (Union pour le Progrès National) Mu kibanza ca gatatu hari Petero karaveri Sendegeya yari yaserukiye umugambwe PRP, ku majwi 1,44 kw'ijana.
Nk'umukuru w'igihugu wa mbere atowe n'abanyagihugu, Melchior Ndadaye yari umuhutu arongoye igihugu cari kimaze imyaka n'imyaka kirongowe n'abatutsi.
Ntivyabujije ko Ndadaye Melchiol agena umututsikazi Sylvie Kinigi nk'umushikiranganji wa mbere wa Leta yiwe. Niwe mukenyezi wa mbere yari ashinzwe amabanga akomeye muri Leta nk'umushikiranganji wa mbere.
Mw'ijoro ryo kuwa 20 rishira uwa 21 Gitugutu umwaka w'1993, niho ubutegetsi bwa Ndadaye Melchior bwatembagazwa, agirako aragandagurwa, co kimwe na Pontien Karibwami, umukuru w'inama nshingamateka, Gilles Bimazubute, icegera c'umukuru w'inama nshingamateka, hamwe na Juvénal Ndayikeza, umushikiranganji w'iterambere ry'amakomine.
Inyuma y'urwo rupfu rw'umukuru w'igihugu Ndadaye Melchior n'abandi bategetsi bose b'abahutu, mu Burundi bwose haradutse intambara yahitanye abarundi isinzi, abandi barahunga igihugu.
Ivyiyumviro vyanyu
ITANGAZO : GUSABA IMBABAZI ABARUNDI KUKO URWANDA (NK 'IGIHUGU) RUTAGIZE ICYO RUKORA NGO RUBUZE IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOR
Umusogongero : Mugihe hagikomeje ibiganiro kuri ayo mateka, ndagirango mpumurize abarundi ko twebwe bo muri nouvelle generation (dufatanije n'abasheshe akanguhe duhuje ibitekerezo) dufite gahunda yo gukosora amakosa yagiye akorwa na za leta zinyuranye zayoboye u Rwanda. Kubera izo mpamvu nsabye imbabazi abarundi bose hamwe n'abandi batuye isi babajwe n'uko leta y''igihugu mvukamo cy'u Rwanda itashoboye kugira icyo yakora kibuza iyicwa rya Ndadaye Melchior wari umaze gutorwa n'abenegihugu b'abarundi kugirango abayobore.
Nifatanije mukababaro n'imiryango y'abarundi yose yiciwe cyangwa yahuye n'ingaruka z'iyicwa rya Ndadaye. Turahumuriza abarundi tugirango bamenye ko noneho twe abanyapolitiki turi muri opposition nyarwanda contre le FPR twifuza kuyobora u Rwanda mubihe bitaha, dutandukanye n'abanyapolitiki u Rwanda rwagize mbere / Par RUTAYISIRE Boniface, Bruxelles, le 24/10/2013
ITANGAZO : GUSABA IMBABAZI ABARUNDI KUKO URWANDA (NK 'IGIHUGU) RUTAGIZE ICYO RUKORA NGO RUBUZE IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOR
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe Barundi Barundikazi,
Ndagirango nshimire abanyarwanda n'abarundi bakiriye iyi nyandiko neza kandi bakayiganiraho hagati yabo, abandi nabo bagahitamo kuyiganiraho kumugaragaro ndetse bakabishyira no munyandiko.
Abanyarwanda n'abarundi n'abandi mwese tuganira kuri iki kintu ndagirango mbasabe munyemerere twinjire mubihe bishya by'uko ibintu nk'ibi bidakwiriye kugarukira mubiganiro byonyine ngo bishirire aho kandi bireba amateka azahoraho.
Buri wese yibukeko aya mateka ari amateka akomeye cyane afite agaciro k'ubuzima kubaturage b' u Burundi n'u Rwanda n'akarere kose u Rwanda n'uburundi birimo.
Buri wese aribukako kubera iyicwa rya Ndadaye Melchior, uburundi bwinjiye muntambara ikomeye yahitanye abarundi benshi cyane b'amoko yose baba abahutu n'abatutsi.
Iyicwa rya Ndadaye kandi ryahaye icyuho ndetse ritiza umurindi iyicwa rya Perezida w'u Rwanda Habyarimana Juvenal wapfanye na Perezida mushya w'uburundi Ntibantunganya Sylvestre.
Na none iyicwa rya Ndadaye rigaruka kungoma ya FPR kuko amakuru akomeje kuboneka avuga ko Kagame Paul Perezida w'u Rwanda rw'ubu yabigizemo uruhare ndetse muri ibyo bihe Kagame Paul ubwe (igihe FPR yari ikiri mu ishyamba) akaba yaragombye no kwigira mu Burundi kugirango iyicwa rya Ndadaye rikunde rishoboke.
Iyicwa rya Ndadaye ryagize ingaruka nyinshi ku Rwanda n'akarere kuko ryagize uruhare no mu gutuma genocide hutu na tutsi bishoboka mu Rwanda.
Iyicwa rya Ndadaye kandi rizaguma riremereye u Rwanda kuko ubutegetsi bw'u Rwanda rwari ruyobowe na Habyarimana Juvenal ntacyo bwakoze ngo burengere demokarasi yari iriho ivuka mu Burundi.
Ndetse amakuru amwe avuga ko ubutegetsi bw'u Rwanda bwabigizemo uruhare ndetse na leta ya Ndadaye yarabatakambiye ntibyagira icyo bitanga.
Leta y'u Rwanda ntacyo yakoze haba mu rwego rw'umutekano, itangazamakuru n'ibindi byose byashobokaga.
Ikindi kirushijeho no kubabaza n'uko hari n'amakuru yemeza ko muminsi yegereza iyicwa rya Ndadaye hari abaturage bamwe b'abarundi bari baratangiye guhungira mu mamakomini y'u Rwanda yegereye umupaka w'u Burundi, bakaba baravugako bahungishwa n'inkuru zavugaga ko hari abarimo kwitegura kwica Ndadaye barangiza bakica n'abandi barundi benshi. Ibyo leta y'u Rwanda y'icyo gihe yarabimenye ntiyagira icyo ikora ndetse ntiyita no kuri izo mpunzi.
Ikindi kibabaje n'uko abarundi bamwe babaga mu Rwanda, igihe cy'ubutegetsi bwa Habyarimana bamwe bahuye n'ibibazo byo gutotezwa bigatuma bamwe biyahura bagasubira i Burundi kubera kubura ukundi bagira. Ndetse na Ndadaye abarirwa muri abo barundi bahuye n'ibyo bibazo mu Rwanda.
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe barundi barundikazi,
Jye nk'umuntu wo muri nouvelle generation nkaba ndi n'umunyarwanda wifuza ko twakubaka u Rwanda rushyashya rwa bose ruzira ubwicanyi kubantu bose kandi rukabana n'abaturanyi neza. Ndumva byaba biteye isoni ko u Burundi n'u Rwanda byakomeza kubana harimo icyo gitotsi n'ubwishishanye kubera kutavuga rumwe kumateka yaranze ibyo bihugu byombi mubihe bishize.
Icyo buri wese abona n'amaso ye n'uko leta ya Habyarimana Juvenal ntacyo yakoze ngo ibuze iyicwa rya Ndadaye Melchior ko ryabaho. Leta y'u Rwanda yaba yarabigizemo uruhare cyangwa itarabigizemo uruhare, ikigaragarira buri wese n'uko ntacyakozwe n'u Rwanda kugirango Ndadaye aticwa kandi hari byinshi byagombye kuba byarakozwe.
Nta gisobanuro na kimwe kiriho cyerekana uburyo leta nzima yabura icyo ikora igihe hari ubushake.
Kubera izo mpamvu ndagirango nibutse abanyarwanda n'abarundi n'inshuti babone ko bikwiriye ko abanyarwanda bashyira mugaciro basaba imbabazi abarundi kubera ko igihugu cy'u Rwanda kitashoboye kugira icyo kimarira abarundi muri ibyo bihe bikomeye.
Mugihe hagikomeje ibiganiro kuri ayo mateka, ndagirango mpumurize abarundi ko twebwe bo muri nouvelle generation dufatanije n'abasheshe akanguhe bahuje ibitekerezo natwe, dufite gahunda yo gukosora amakosa yagiye akorwa na za leta zinyuranye zayoboye u Rwanda.
N'ubwo iyi ngingo nzayigarukaho kenshi muburyo bunyuranye, nk'umunyarwanda ushyira mugaciro kandi akumva akababaro k'abandi, nsabye imbabazi abarundi bose hamwe n'abandi batuye isi babajwe n'uko leta y'igihugu mvukamo cy'u Rwanda itashoboye kugira icyo yakora kibuza iyicwa rya Ndadaye wari umaze gutorwa n'abenegihugu b'abarundi.
Nifatanije mukababaro n'imiryango y'abarundi yose yiciwe cyangwa yahuye n'ingaruka z'iyicwa rya Ndadaye.
Buri wese wumva ko yifitemo ubumuntu, nabone ko abishe Ndadaye hamwe n'abatarabujije ko ibyo bintu bibaho batarebye kure. Abo bose kandi bahemukiye akarere kose n'uburundi by'umwihariko kuko urwo rupfu rwakurikiwe n'intambara n'ibindi byabayemo ubwicanyi kumpande zose mu Burundi utibagiwe na za genocides mu Rwanda no muri Congo. Ibyo bibazo kandi birimo birototera n'ibindi bihugu kuburyo utareka kuvuga ko ikibazo cy'impunzi z'abanyarwanda n'abarundi muri Tanzaniya hari aho gihurira n'ibyo byose.
Turahumuriza abarundi tugirango bamenye ko noneho twe abanyapolitiki turi muri opposition nyarwanda contre le FPR twifuza kuyobora u Rwanda mubihe bitaha, dutandukanye n'abanyapolitiki u Rwanda rwagize mbere.
Ndasaba buri munyarwanda ureba kure na buri murundi wese ushyira mugaciro kuzirikana iki kintu.
Ndibutsa kandi ko mubihe bishize nakiriwe na gouvernement y'u Burundi yari iyobowe n'umukuru w'igihugu muruzinduko bagiriye i Bruxelles, tuvugana kukibazo cy'impunzi z'abanyarwanda bahungiraga mu Burundi bakazisubiza mu Rwanda. Icyo gihe banyijeje ko ibyo bintu byo gucyura impunzi kungufu bazisubiza mu Rwanda bitazongera kandi twageze kumwanzuro ko utavuga ko utuye igihugu gitunganye igihe abaturanyi babangamiwe n'ibibazo byo kubura umutekano n'ibindi. Ndagirango nsabe leta y'u Burundi kumuguragaro hamwe n'abarundi bose (b'amoko yose n'amashyaka yose baba bari mu Burundi no hirya no hino ku isi) ko twakwinjira mubihe bishya by'imibanire myiza izira igitotsi. Twe twiyemeje gukosora amakosa yose yakorewe abarundi mumateka y'u Rwanda.
Kurundi ruhande narwo, niba hari abarundi babona ko hari abarundi bagenzi babo bahemukiye abanyarwanda mubintu runaka no mubihe runaka, ndasaba abo barundi bashyira mugaciro ko bashyira ijwi hejuru kugirango duteze imbere abusabane n'ubumwe n'ubwiyunge hagati y'abarundi n'abanyarwanda muri rusange.
Buriwese azirikane ko abarundi n'abanyarwanda basangiye byinshi mumateka y'ibihugu byombi n'ayisi yose.
Nimureke tugaragaze ko u Rwanda n'uburundi bituwe n'abaturage bagira imitima y'abantu yuzuye ubumuntu kandi bakaba ari n'inshuti nyashuti ndetse bakaba ari n'abavandimwe basangiye byinshi. Nimureke twubake akarere n'Afurika bishyigikira demokarasi kandi bikazira ubwicanyi n'ibindi bibangamira abenegihugu.
Ndabashimiye
Bitangarijwe i Bruxelles tariki ya 24/10/2013
RUTAYISIRE Boniface
Perezida w'Ishyaka Banyarwanda akaba na Perezida w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE ASBL
Tel : (32) 488250305
 
 
 
 
 
 
--------------------------------------------------------------------------------------------
 
 
On Sunday, October 27, 2013 12:54 AM, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 
 
ITANGAZO :

 
GENOCIDE HUTU : IBARUWA YA PRESIDENT W'URUKIKO RWA TPIR KUBIREGO BYATANZWE NA RUTAYISIRE BONIFACE AKABA ARI PRESIDENT WA ZA ASSOCIATIONS Z' ABAVICTIMES BA GENOCIDE « TUBEHO TWESE ASBL » NA « CIVHEMG »

Twishimiye kumenyesha abanyarwanda n'amahanga ko tumaze kwakira ibaruwa twandikiwe na Président   w'urukiko mpuzamahanga ruburanisha abakoze genocide mu Rwanda ruri Arusha rwitwa TPIR. Iyo baruwa iratumenyesha ko ikirego twatanze,  Perezida w'urukiko cyamugezeho kandi nawe akaba yaragishyikirije Procureur w'urukiko rwa TPIR  ushinzwe gutangiza ikurikirana n'ifatwa ry'abakoze ibyaha kugirango baburanishwe na TPIR.

Igisubizo cya President w'urukiko rwa TPIR ni ikintu gikomeye cyane kuko ni ibaruwa imenyesha bwa mbere mu mateka y'u Rwanda n'isi na TPIR ko hariko idosiye y'ikirego kumugaragaro kirega abakoze jenoside Hutu.

Iki kirego kirarega FPR, Kagame Paul, Gouvernement y'u Rwanda iyobowe na FPR guhera muri 1994 hamwe n'ingabo za FPR.  Abo bose bakaba baregwa kuba barakoze ibyaha bya genocide hutu na genocide tutsi mu mwaka w'i 1994.   Icyo kirego giherekejwe n'ibimenyetso byinshi by'amapaji menshi cyane.

Ikindi cy'ingenzi gikomeye cyane kiri muri icyo kirego ni uko ikirego gisaba ko abagize opposition politique nyarwanda  bahoze ari abakuru ba leta ya FPR hamwe n'abanyamuryango ba FPR utibagiwe n'abahoze mu gisirikare cya FPR n'abandi bagomba guhamagazwa murukiko rwa TPIR bakabazwa.  Muri abo, hari bamwe bavuzwe amazina aribo uwahoze ari umugaba mukuru w'ingabo za FPR ariweLieutenant generali Kayumba Nyamwasa, Koloneli Twahirwa Dodo wahoze ari umukuru w'ingabo mukarere, Uwahoze ari umushinjacyaha mukuru ariweGahima Gerard, uwahoze ari umunyamabanga wa FPR ariwe Rudasingwa Théogène, uwahoze ari premier minister wa leta ya FPR muri 1994 ariweTwagiramungu Faustin, uwahoze ari umukuru w'ibiro by'iperereza hanze y'igihugu Karegeya, uwahoze ari umukuru w'ibiro by'iperereza mugihuguMusangamfura Sixbert, Major Furuma Alphonse n'abandi.

Na none dukurikije ibaruwa dufite y'ushinzwe ishami ry'amategeko muri TPIR akaba ari n'umufasha wa President wa TPIR, turamenyesha ko yanditse ibaruwa yohereza iyo ya Perezida wa TPIR kubacamanza bose hamwe n'abandi bose bagize ONU n'umugenzacyaha wa TPIR mukuru arimo.  Ibi rero bikaba byerekana ko kiriya kirego cyacu ari idosiye bwite izwi n'inzego za TPIR zose ndetse iri mu ntoki z'abagize TPIR bose n'abandi bagize ONU, etc.

Turamenyesha ko iyi baruwa ya Perezida wa TPIR ije ikurikira inyandiko gihamya twari twasinyiwe n'inzego za TPIR ku biro byayo biri i La Haye (Den Haag)  mu Buholandi.  Icyo kirego cyoherejwe kwa Procureur wa TPIR kandi na President w'urukiko yagenewe copie akaba ari nayo mpamvu yatwandikiye atumenyesha ko cyamugezeho akanagishyigikiriza procureur wa TPIR ku mugaragaro akoresheje ibaruwa mwisomeye twometse kuri iri tangazo.

Turashimira byimazeyo President wa TPIR kubera icyo gisubizo cye yatanze. Hamwe n'iyo baruwa ya President wa TPIR, turamenyesha abantu bose ko twebwe abavictimes bose bababajwe na FPR tumaze gutsinda ku ntambwe ya mbere uwo duhanganye nawe ariwe FPR kuko  bimaze kwerekanako kwishongora kwa FPR bari batangiye kubaye imfabusa.  Kubatari baragezweho n'ayo makuru turamenyesha abantu bose ko FPR yari yaratangiye gukwiza ibigambo bivugako hazakoreshwa imbaraga zose bafite  z'igitangaza muri byose kugirango ikirego cyacu kizimangatane ntihagire n'umenya ko hari ikirego cyakiriwe na TPIR  nk'uko byagiye bigenda ku bandi bari bashatse gutanga ibirego mu bihe bishize.

Hamwe rero n'iyi baruwa yanditswe na President w'urukiko rwa TPIR, ikirego twatanze kigiye mu madosiye bizwi ko afitwe n'urukiko rwa TPIR kandi iyo dossier ikaba izwi na za services zose za TPIR na ONU n'abandi ku buryo n'iyo hashira imyaka amagana buri wese azamenya ko iyo dossier ya genocide hutu  ibaho muri TPIR.
Birashoboka kandi ndetse tunizeye ko Procureur nawe azayigenera igisubizo cyiza.

Kubera n'itangwa ry'iki kirego, ndetse bikaba bisabwa n'abavictimes bose hamwe n'inzego n'abandi bashaka kumenya ukuri, turamenyesha abantu bose ko twatangije Komisiyo ishinzwe kurundanya ubuhamya ku byaha byose bya genocide Hutu byakozwe hamwe n'ibyagenocide Tutsi (kumakuru atazwi).

Turamenyesha ko kandi  turimo kugerageza gushyiraho ikipi y'aba avocatsbashinzwe gufasha abantu bose bashaka kuregera indishyi z'akababaro muri iki kirego hamwe no kugira uruhare mu manza.
Bitewe n'uko ubushobozi bwacu bufite igarukiro kandi nk'uko mubibona hakaba hari ibintu byinshi bigomba gukorwa, turasaba ko uwaba ashoboye kugira icyo adufashisha atajijinganya kuko inkunga ya buriwese irakenewe.
 
Dore aho mwasanga ibaruwa ya Perezida wa TPIR (tubashyiriyeho kopi yayo kuri uru rubuga ) http://www.allvictims.net/docs/ictr-press-014-12.pdf.
 
TPIR-copie-1
 
Bitangarijwe I Bruxelles, tariki ya 21/07/2012,

 
 
RUTAYISIRE Boniface,

 
 
Président w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE, COMITE INTERNATIONALE POUR LES VICTIMES DE LA HAINE ETHNIQUE MASSACRES ET GENOCIDE  NA BANYARWANDA

 
 
Tel  (32) 488 25 03 05
Email : infotubeho@yahoo.fr  
Website : www.allvictims.net  
BELGIQUE  -  EUROPE 
 
 
 
 
-----------------------------------------------------------------------
 
 
HUTSI, TUTSI, HUTU, TWA, NATURALISE TWESE TURI ABANYARWANDA : U RWANDA RUGOMBA KUBA URWA TWESE ABANYARWANDA: UZAYOBOKA INDI NZIRA IBANGAMIRA UKO KURI KWA BOSE TUZAYIRWANYA N'IMBARAGA ZACU ZOSE
BANYARWANDA MUGANIRA KUKIBAZO CY'ABAHUTU N'ABATUTSI NGO NIBO BONYINE BAKWIRIYE KUYOYOBORA U RWANDA, TURABAMENYESHA KO MURIMO KUYOBA KANDI MURASHOZA INTAMBARA IKOMEYE MUTAZI ISURA YAYO
Nk'uko mbibona mubiganiro biri kumbuga zimwe na zimwe, bamwe mubanyarwanda  bakaba barimo gushyira imbere ko u Rwanda rukwiriye kuyoborwa  muburyo abahutu n'abatutsi basimburana, ndagirango mbabwire ko nsanga bibabaje kandi kubikora gutyo harimo kuyoba no kwibagirwa ko u Rwanda rudatuwe n'abahutu n'abatutsi bonyine.  U Rwanda rutuwe n'abanyarwanda bose bagizwe n'abahutu, abatutsi, abahutsi, abatwa, aba naturalisé n'abanyamahanga bahisemo gutura u Rwanda.
Aba bantu bose batuye u Rwanda kandi buri wese arufitiye akamaro runaka.
Kuvuga rero ngo ubutegetsi buzagume hagati y'abahutu n'abatutsi bonyine ndumva ari icyaha gikomeye  kiba gikorewe u Rwanda n'abanyarwanda bose kuko ubivuze atyo aba aheje abandi banyarwanda kandi ibyo nibyo twahagurukiye guca burundu. Nta munyarwanda ugomba guhezwa muburyo bw'igihugu kurwego ashatse rwose igihe abifitiye ubushobozi.   Kuki u Rwanda rutayoborwa n'umuhutsi cyangwa umutwa ?
Mujye mumenya ko iyo muvuze abahutu n'abatutsi hari abantu batajya bibona muri uwo murongo kubera amateka kandi bikaba bidahuje n'ukuri.
Nkanjye ubwanjye reka nihereho kandi nsobanure n'impamvu.  Kuri jye, iyo hategeka umuhutu simbura kurengana. Iyo hategeka umututsi simbura kurengana. None se si ndi umunyarwanda nk'abandi ? Mumateka y'u Rwanda byarananiye kuba umuhutu. Inshuro nyinshi nararenganijwe bambwira ngo ubuhutu bwanjye ntibugaragara. Ndetse narishwe ndazuka muri genocide y'abatutsi.  Mbere ya 1994 nabwo nimwe akazi ndetse n'aho ngahawe mpura n'ibibazo ngo ubuhutu bwanjye burakemangwa.
Kugirango buri wese arusheho kubyumva neza, ndagirango mbabwireko  kera CDR mputu itarashingwa nagiye gusaba akazi muri papeterie du Rwanda yayoborwaga na Martin Bucyana, icyo gihe nagiye aho bari bafite ibiro bikuru muri quartier commercial I Kigali (uruganda rwabo rwo rwabaga i Zaza). Ushinzwe abakozi akazi yarakanyemereye antuma n'attestations  za komini mvukamo. Attestation narazizanye niteguye gutangira hanyuma bagiye kunyerekana kwa Directeur ariwe Bucyana Martin  ati sinaguha akazi kuko ubuhutu bwawe nsoma kuri izi attestations ntabwo mbona kuri wowe.  Icyo gihe yongeyeho n'andi magambo menshi. 
Abenshi muzi n'inkuru y'ingorane nahuye nazo ngiye gukora muri PVK (prefecture de la ville de Kigali) ikimara kujyaho muri 1990. Icyo gihe  yayoborwaga na Renzaho Tharcice. Nakoze ibizamini hamwe n'abandi bantu benshi cyane hanyuma mba muri bake cyane batsinze ibizamini. Ibizamini byakosowe n'umugabo ushyira mugaciro witwa Dusabemungu Gervais.  Uwari ushinzwe abakozi ni uwitwa Sezirahiga Froduald.  Icyo gihe hasohotse itangazo rihamagaza abatsinze ikizamini ngo baze batangire akazi. Nanjye rero nagiye kugatangira ariko  mpageze mpura n'uruva gusenya kuko abagore b'abasirikare bigaragambije ngo ntibashobora gukoresha umututsi (inyenzi) muri secretariat ya Renzaho Tharcice.  Njye nari ndangije amashuri yisumbuye muri secretariat comptabilité.  Icyo gihe Hahise havuka ikibazo kuko  nari natsinze ikizamini ngomba guhabwa akazi  ariko nanone service natsindiye gukoramo itanshaka. Nagize amahirwe rero kuko muri PVK hari umugabo mwiza witwa Juvenal wari comptable wa PVK waje arandeba aho nirirwa nigunze ndindiriye gutangira akazi noneho abwira abari bahari ngo nibamunyihere njye gukora muri service ye. Ubwo twarajyanye anshyira muri service ye ya comptabilité ntangira akazi ntyo. Kubera no gukora akazi neza nageze aho mpabwa kujya njya no gukontorora abasoresha.   Uyu mugabo w'umutima mwiza ubu asigaye aba mububirigi.
 Hashize amezi menshi havutse ikibazo cy'abakozi muri Komini nshyashya ya Kicukiro. Ubwo noherejwe muri Komini ya Kicukiro ndetse Bourgmestre Gasamagera Evariste wari umu PSD yangize uwungirije chef de service, uwo Gasamagera yaje no gusanga data amuzi. 
Ikibazo ariko cyakunze kugaruka n'uko Gasamagera yahoraga ampamagara mu biro bye ngo nitonde ne kumukururira ibibazo kuko  maneko bamumereye nabi nsigaye ntanga cyane ibyangombwa mbiha inyenzi (attestation  n'ibindi). Icyo gihe nari mfite uburenganzira bwo gusinya igihe chef de service adahari. Ntabwo Bourgmestre Gasamagera yigeze ambwira ko haba harabaye ikibazo kubireba abahutu nahaga ibyangombwa kandi abaturage bose barazaga bansanga ntakurobanura.
Ibintu byaje guhuhuka igihe Kabonake Thomas aza gusaba icyangombwa cy'irangamuntu. Icyo gihe narakimuhaye ndetse mugirira vuba nk'uko nabigenzaga kubandi  bantu bazaga bangana. Ariko muri iyo minsi Kabonabake Thomas yashinze ikinyamakuru cyitwa « L'echo des milles collines » mu numero yacyo ya mbere ahita yandika ko bibabaje kubona bashyira umututsi mugutanga ibyangombwa mubihe by'intambara. Guhera icyo gihe abamaneko ba presidence y'igihugu hamwe n'abamaneko bo mukarere  benshi bahoraga inyuma yanjye, abandi bagahora bampata ibibazo bambaza.  Nari  narabaye inyamaswa bahiga. 
Muri ibyo bihe Bourgmestre yakomeje kujya  ampamagara kenshi ambwira  ngo natanze cyangwa nahesheje ibyangombwa by'inzira abana b'abatutsi basangaga inkotanyi. Kugirango buri wese arusheho gusobanukirwa nshobora kubaha ingero zifatika.  Hari nka cas zimwe na zimwe  zankomereye cyane kurenza izindi. Nka cas,  y'uwitwa Solange, umusore witwa Nyiramakuza  wabaye umusirikare n'abandi benshi cyane.  Abo bombi bize no kukigo nizeho kuburyo byari bigoye kubyikuraho.  Hari n'abandi benshi hazaga ibikuru bavuga ngo bafatiwe aha naha bagiye.  Mubihe bishize nabonye uyu Solange ariwe watahutse ari  n'umugore wa General Kayizari mu nkotanyi.  Abaserire benshi nabo  bari baragizwe ba maneko bahembwa umushakaha mwishi cyane kurusha n'abakozi ba leta. 
 Ibyo byose byaje byiyongera kuzindi cas nyinshi cyane nk'iyo mumuryango umuruzi witwaga Nkwaya  (wavaga inda imwe na Kayombya Robert) yari yarashatsemo n'ibindi n'ibindi. 
Hari kenshi  abazaga kwaka ibyangombwa bavuye mumahanga  bakeneye gukora ubukwe cyangwa kubyifashisha mubindi.  Iyo yabaga ari umututsi byahindukaga ikibazo gikomeye kandi buri muturage afite ubwo burenganzira, etc. Buri munsi rero nasohokaga munzu ntazi uko umunsi uri burangire.
Burya koko uwahuye n'ibibazo ntakitamuhuhura.  Nk'igihe bafunguraga inyenzi za kera zomuri 1960. Uwitwa Ngurumbe bari baramuhaye kujya aza kwiyerekana kuri Komini ya Kicukiro. Umunsi wa mbere aza kwiyerekana hari huzuye abantu benshi baje kwaka laisser- passer n'amarangamuntu mashya. We uko yari ahagaze muri icyo kivunge cy'abantu mukibuga cya Komini yasumbaga abantu bose bari bahari, sinzi uko yandabutswe hanze ndimo nshaka umukozi wa komini wari ugiye gukorera hanze, noneho arandeba aranyitegereza arampamagara  aransuhuza arambwira  ngo « mwana wa, nitwa Ngurumbe naje kwiyerekana kubutegetsi, bigenda bite ? ».  Uwo mwanya aba maneko bancugiraga hafi bashushe n'abagize amahirwe bariyamirira ngo ntureba ko avugana n'inyenzi nkuru Ngurumbe !!!!    Jye sinari nzi n'uwo muntu uwo ariwe nibwo bwa mbere nari mubonye. Cyokora nari menyereye kwakira abantu bose  kuburyo namufashe akaboko mwereka ubishinzwe nikomereza akazi.  Ibihe byakurikiye noneho byabaye  agasitwe ndetse ivangura rirushaho gukara ngira umujinya ndasezera nisubirira gukomeza amashuri njya no muri université. Bigeze mubihe by'i 1994 byo byabaye umwanda kuko narapfuye ndazuka.  Ndetse na Bucyana apfa nabaye mubantu batewe ngira amahirwe ko ntari mpari.  Ibyo muri 1994  nabaye mubantu baje  no gushakwa n'abapolisi bamwe ba PVK ngo banyice ariko bamwe babahaga amakuru ko ngo napfuye mu ikubitiro nsanga inkotanyi ku irebero kuburyo hari abambonaga nyuma ya 1994 bakibaza uko ndiho kuko amakuru yari yarakwiriye ko ntakiriho.  Mboneye no gusubiza uwigeze kumbaza ikibazo kireba Renzaho Tharicice.  Ibyo byose mbabwiye,   njyewe kubindeba ntacyo nikomamo  Renzaho Tharcice kugiti cye kuko yahoraga mubyo gupanga intambara atabonekaga. Ninawe wasinye ibaruwa impa ikazi hamwe n'inyimura. Ndetse hari n'amakuru y'impamvu avuga ko n'abatutsi bashoboye kugera kuri PVK muri mata 1994 nka Dieudonné  babayeyo kugeza birangira ntawe ugize icyo abatwara. Njye mvuga ibintu uko mbizi ntagukabya cyangwa kugirango  icyo nkuramo.
Aho nahungiye iyo za Gitarama n'ahandi naho ngirango mwabonye amakuru ahagije mubihe bishize. Nabwo narishwe ndazuka nzira kwitwa umututsi, njya gutabwa muri Nyabarongo ndabirokoka   hamana etc. Ndetse no muri 2007-2008 habaye n'urubanza rwo kuburanisha umuturage wari wanyakiriye bamurega ko ngo yanyishe. Umunsi wo gusoma urubanza rwo kumukatira nibwo yerekanye ko ndiho kuko umuhungu we yaje kumpuruza ngo nimvuge ko ndiho kuko se bagiye kumukatira bamurega ko yanyishe.  Umunsi wanyuma mpungishwa n'abacuruzi banjyana Kabgayi hari abaturage barenga ibihumbi b'amasegiteri arenga atatu bari bahuruye n'ibisongo n'imiheto ngo baje kwica inyenzi. Icyo gihe barambuze kuko nari nahungishijwe noneho kubera ubwinshi bwabo kandi bakaba barasatse hose bagacukura murutoki no hirya no hino hari abavuyemo bakwiza inkuru ko bampitanye aribyo gacaca yagarutseho ndetse bamwe batanga ubuhamya ko uwari wampishe ariwe wantanze nkicwa.
NB : Aha ndasobanurira abantu ko ntigeze njya muri FPR ngo mbe umunyamuryango wayo nibura ngo mbe narabaye  aribyo naziraga. Oya ntaho nari mpuriye no kuba inyenzi kuko hari byinshi nazigayaga cyane nk'ivangura, extremisme n'ibindi. 
Ndetse nari mfite ibyangombwa by'abahutu byuzuye nk'iby'abandi bose ariko nkarenga ngahura n'akarengane ko kwitwa umututsi ndetse mubihe bimwe nkarengana no kurusha abatutsi bamwe.
Kubera gushoberwa no kubonabona nageze naho nzana ibisebe kumazuru nyakwedura akanga akaguma uko ari. Burya amagara ni ikintu gikomeye. Utarabona urupfu rumwugarije ajye ashimira imana.
 Nk'uko abantu bamwe bagiye babisoma munkuru zinyuranye, hari n'ibindi bibazo byinshi byivangura nagiye mpura naryo  nzira ko ntari umuhutu wuzuye, ndetse aho abandi bahutu baca jye simbe nabitekereza.
Kubindeba kugiti cyane ntakintu na kimwe nigayaho ndetse nta n'icyo ngayaho ababyeyi banjye na kimwe kuko njye ndi  umwana w'ababyeyi banjye bombi  ijana ku ijana.  Ndetse no mumuryango wanjye kubera ndi imfura, nagize igihe cyo kubiganiraho n'ababyeyi banjye bombi  nkabasetsa kuby'abahutu n'abatutsi uko buri ruhande rumfata. Ibyo twabikoraga  bambaza uko mbayeho aho nabanje kwiga mumahanga no mubundi buzima nabayemo.  
Ntabwo batinyaga kubinganiriza kuko umwe mubabyeyi banjye buri wese yampaye bimwe mubimuranga ku isura ahantu runaka kuburyo ntawahenze undi. Ndetse ibyo bintu narabyishimiraga kuko utabona icyo ugereranya nacyo iyo ubona ukuze ufite ababyeyi bombi kandi buri wese umwibonamo. Ariko icyambabaje n'uko umwe yishwe na FPR hakoreshejwe bwa buryo budasanzwe bwo kwica abantu benshi bwakoreshejwe cyane cyane mu burasirazuba bw'u Rwanda bafunga umupaka  wa Rusumo maze abahungaga bakabohera mu mashyamba. Icyo gihe  ahari isoko n'ivuriro n'ibindi byaramira abantu bagiye  bahashyira ibigo by'abasirikare, uje atataba ishyamba rimurembeje bakamuhitana naho abafite imbaraga bakabashorera babajyana  kubatwika bakubiswe agafuni cyangwa ari bazima. Uku kwica abantu babohera kubizazane bibahitana vuba  hanyuma  utatabye  arembye bakamuhitana buri muburyo bwakoreshejwe mukwica abantu benshi cyane  icyarimwe kandi nabi muri kariya karere k'i Burasirazuba. Ndetse iyo migirire iri  no muri definition ya ONU ikoresha  mu gusobanura genocide icyo aricyo.  Undi nawe namubonye ibye bisa n'ibyarangiye atagishoboye kuramirwa kuburyo u Rwanda rwa FPR natangiranye narwo nikoreye intimba y'uko ndi impfumbyi kandi n'ingoma yari imaze guhirima nayo yarampitanye nkacyizwa n'imana.   Ikibi ni ukurokoka ingoma yendaga kuguhitana, n'ijeho nayo ikakugira impfubyi maze ugatangira undi musaraba. Ushaka  ajye yitondera akababaro k'abantu biciwe baba abahutu cyangwa abatutsi  kuko burya hari byinshi bihariye imbere muribo bigoye gusobanura.
Ndagirango nibutse ko kurundi ruhande rw'abatutsi nabo bitigeze bimpira ngo maze ubwo bututsi abahutu bantsindagira butume banyakira mubandi batutsi.   Mugitutsi  ntabwo byoroshye kuko udashobora kuba umututsi ngo bifate.
Ndetse jye hari n'abatutsi bagiye bampa ubuhamya bavuga haramutse haje irushanwa ry'ubututsi  naza mub'imbere babarusha ubututsi.  Ibyo ariko ntabwo biguha avantage zigenewe abatutsi. 
Mu biganiro nk'ibyo, abatutsi  bafite amagambo bwite yihariye y'ukuri gushirira mubiganiro  bamwe bakanyita umututsi w'inziga kumaso n'ibindi ntarondora. Ikibabaje ariko n'uko ibyo bidakuraho kunyita umuhutu n'akandi kaga kajyana nabyo karimo kuba nariciwe n'inkotanyi abantu benshi nanjye ubwanjye  ngakizwa n'imana ubu nkaba ndi impunzi mu Burayi kandi igihugu gitegekwa n'abatutsi nitirirwa iyo rukomeye.  Ibibera mubatutsi  b'aba extremistes nabyo  ni agahomamunwa birasa n'ibibera mu ba extremiste b'abahutu ijana ku ijana.  Kubanyarwana bafite ibibazo nk'ibyanjye hari benshi bagiye bambwira bati birababaza  nk'iyo umwe mubatutsi  aje akagukoraho ati dore cya gihutu cyacu kandi wareba ubivuga ugasanga wamuca ibihano aramutse yiyise umututsi kuko butamugaragaraho.
Izi nkuru zanjye  zisa n'iz'abandi benshi.  Ndetse mu iyicwa ry'abatutsi, abahutu n'abatutsi bari barashakanye barishwe benshi cyane babizira.  Ndetse n'aho batabishe bari barabwiwe ko iby'abatutsi nibirangira aribo bazahita bakurikizwaho kuburyo umuhutu wari warashakanye n'umututsi interahamwe zahunze aziko agomba kwicwa.  Abahunganye nazo,  abanyarwanda barabizi ko benshi muri abo bantu bakomeje kwicirwa mumakambi buri munsi kuburyo icyo kibazo kigomba kwitabwaho kuko hari abavictimes benshi bameze gutyo badafite uruvugiro.  Buri munyarwanda agomba kumenya ko hari abavictime benshi b'ababahutu nabo biciwe n'abandi bahutu kandi bagera kuri FPR ikaba nabo idashobora kubumva. Hari n'abavictimes biciwe na na benewabo b'abatutsi  (mbere ya 1994, muri 1994, na nyuma ya 1994, ab oba victimes nabo ntaruvugiro bafite.
Icyo nsaba rero buri munyarwanda wiciwe, nuko yazamura ijwi kandi akaza tukisungana kuko jye ntawe naheza kuko nahuye n'akababaro k'impande zose. Ntabwo narota ngira victime n'umwe nsubiza inyuma kuko narababaye shenge nzicyo icyo guhigwa no kwicirwa aricyo. Ndasaba ababaye abavictimes baba abahutu abatuts n'abandi bose biciwe mbere ya 1994, muri 1994 na nyuma ya 1994 ko bazamura ijwi bakigaragaza maze u Rwanda  rukubakwa n'abana barwo bose kandi hagaharanirwa kurwanya akarengane kumpande zose. Iyo ukomeje kwanga gufata ijambo, uba uhaye urubuga uwakwiciye kugirango nabone uburyo azongere akwicire. 
Kubijyanye n'ingingo yo gusangira igihugu hagati y'abahutu n'abatutsi bonyine, jye ndabaza abanyarwanda bose n'abatuye isi niba iyo umuntu yihanukiriye akavuga ko u Rwanda rugomba kuba urw'abahutu n'abatutsi aba atabona ko aba hari abandi banyarwanda atifurije kubaho.  Ese uwo muntu ntabo ashoje intambara ? Njye niyumva nk'umunyarwanda kuko numva ntakindi nkeneye gushyira imbere, none se iyo umuntu agaruye imvugo igamije kumpeza ntabwo aba ashoje intambara ?
Niba jye byaragaragaye mumateka ko ntashoboye guharanira ubuhutu cyangwa ubututsi ntabyo nshoboye ndetse nkaba nta n'ubwoko na bumwe niyumvamo ahubwo nkiyumva ndi umunyarwanda,  ni kuki jye n'abateye gutyo cyangwa abatekereza gutyo tudafite uburenganzira bwo kubaho no kuyobora igihugu ?  Ntawe mbuza kuba umuhutu cyangwa umututsi niba bimushishikaje kuko ni uburenganzira bwe. Ariko nawe ntafite uburenganzira bwo kumpora ko nta buhutu cyangwa ubututsi niyumvamo. Icyiza rero ni uko yashyira imbere ubunyarwanda tugasangira igihugu nk'abanyarwanda. Ninayo mpamvu ishyaka nashinze mfatanije n'abandi ryitwa Ishyaka Banyarwanda kuko icyo rishyize imbere ari uburinganire mumahirwe (n'ibindi) busesuye  hagati y'abanyarwanda.
None se niba twebwe abantu tutibona mubya Hutu Tutsi duteye  dutyo kandi tukaba natwe twarafashe ijambo muri politiki niki cyatubuza natwe kugira uruhare mumiyoborere y'igihugu ?  Iyo bigeze aha rero  ninayo mpamvu mvuga ko gouvernement yajyaho najye ntari mubafite ijambo rigaragara,  mu izina ry'abakunda uyu murongo ndimo, mfite inshingano zo  kurwanya iyo leta yaba ije ivangura kuko nzi icyo kutagira ijambo mubutegetsi bw'igihugu cyawe bivuze.  Koko haramutse hagiye indi leta (nyuma ya Kagame ) ishyira imbere inyungu z'ubwoko bumwe bw'abahutu cyangwa abatutsi murabona bitaba ari akaga. Ninde warokoka iyo leta noneho ? Kugirango hatabaho yagaruka ivangura, ningombwa ko buri wese ahaguruka kandi agaharanira kuba umwe mubayishyizeho cyangwa igashyirwaho n'abamuhagarariye afiteho ijambo.
Kuba kandi ndi mubiyumvamo ubunyarwanda kurusha ibindi nkaba naremeye gufata ijambo mu izina ry'abandi banyarwanda ndetse nkagaragarizwa n'abanyarwanda b'amoko yose ko banshyigikiye kuko  ndi munzira nziza y'ukuri,  kubera izo mpamvu, buri wese uzanyuranya n'iyo nzira itubereye twese azanyumve nabona murwanya nkoresheje imbaraga nyinshi zishoboka. Abemera kandi uyu murongo w'ibitekerezo mbamo, baba abahutu, abatutsi, abahutsi, abatwa, aba naturalisé n'abanyamahanga bakunda u Rwanda, mwese muzamenye ko ntazigera ntatira iyi nzira mumibereho yanjye. Njye sindi umuntu uhunga responsabilités kandi mwarabibonye ko ntigeze mpindagura amagambo kuri iyo ngingo. Ibyo nabibarahiriye kumugaragaro kandi nabirahiye n'imana ngo izampfashe tubigeze ku Rwanda rushyashya n'abanyarwanda bose.
Nituramuka twubashye abanyarwanda b'amoko yose batuye u  Rwanda bizadufasha kubohora abahutu baboshye muri iki gihe, bizadufasha kandi kubohora abatutsi nabo bari kungoye y'agatsiko k'abandi batutsi. 
Bitangarijwe i Bruxelles, tariki ya 25/10/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President wa Tubeho Twese ASBL
Tel  (32) 488250305
 
-----------------------------------------------------------------------------------------
From: agnesmurebwayire <agnesmurebwayire@yahoo.fr>;
To: <Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr>;
Subject: Re : *DHR* Aw: Re: Kagamiose
Sent: Fri, Oct 25, 2013 8:46:46 PM
 
 




Iyo ukurikije uko politiki ishingiye ku bahutu n'abatutsi yagenze n'amaraso yamennye imyaka n'imyaka, wumva nyuma ya Kagame ari nde wayobora u Rwanda?

Jye nshyigikiye igitekerezo cy'uko FPR ihigama, ikareka kandi kwivanga mu buzima by'igihugu cyacu, hanyuma tugatora itegekonshinga ryemera ko umututsi asimburanwa n'umuhutu kuyobora.
 
 
Dans Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, INCHALAH EL HAJI <inchalah15@...> a écrit :
>  
 
> 
> 
> Agnès,mubyo uvuga justement harimo inenge ikomeye kuri politike yu Rwanda. Kuva kubwami kugeza aya magingo politike yu Rwanda ishingira ku bwoko aho gushingira ku itegeko nshinga rinoze kandi buri munyarwanda yibonamo.
> Naho kumbaza ngo numva nyuma ya Kagame ari nde wayobora u Rwanda ndumva igisubizo kiri muri constitution(kandi ntabubasha mfite bwo kuyisimbura).Ikindi kuvuga ko Kagame atabona umusimbura, ni ugusuzugura abanyarwanda bose. Afite iki se abandi batagira cyatuma yiyumvamo ko ntawamusimbura? Ko ashobora gupfa se? U Rwanda rwagumiraho ngo kuko ntawundi wasimbura Kagame.Ibi nabyo biri mumuco wagihake.
> Kagame icyo asabwa nukubahiriza iyo constitution yishyiriyeho kandi yarahiriye! Bityo nibura akaba abaye umusingi(fondation) yo kubaha amategeko no gusimburana kubutegetsi nta maraso amenetse! Nabyanga ntihazagire uvuga ngo ntiyagiriwe inama.
> Kayibanda ntiyabishoboye biramuhitana, Habyarimana ntiyabishatse biramuhitana. Kagame navanemo isomo murizo ngero zombi!
 
-----------------------------------------------------------------------------------------
 
 
DORE IBITEKEREZO BY'ABAHUTSI MURI 2005 NABO BIGEZE KUGIRWA INAMA NA RUTAYISIRE BONIFACE  YO KUDATSIMBARARA KUBUHUTSI BWONYINE  AHUBWO BAKABA INTANGARUGERO YO KWIYUMVA NK'ABANYARWANDA HAMWE N'ABANDI BATURARWANDA
 
 
hutsirwanda <hutsirwanda@y...> wrote:

Yewe ndabona ugifite inzira ndende yo gusobanukirwa ko
mutazagira
igihugu gituje mwirengagije Abahutsi. Ari uwirengagiza abahutsi
cyangwa akaba mubavuga OYA na YEGO (byombi cyarimwe) ntacyo
bizahindura kumateka y'abahutsi. Byanze bikunze Abahutsi ni
igisubizo.  Erega uwo ariwe wese ukora politiki azirikane ko
abahutsi barambiwe kuberaho kwicwa no kwihonga. Ninde utazi uko
agapanga k'abahutu, hamwe n'agafuni k'abatutsi ibyo byose
byamaze
abahutsi batashoboye guharanira kungufu kuba abahutu n'abatutsi?
Ubwo se ikiremwamuntu kizaguma muri urwo rwo kubura aho
wegamira?
Niyo mpamvu abahutsi nabo bahisemo gufata ijambo ngo bakosore
ibyo
byose bye kuzongera kubaho, abanyarwanda bose babane
nk'abanyarwanda
badasumbana. Umunyarwanda cyangwa umunyamahanga utazabyemera
azabyemezwa n'ibihe uko byisunika agende abona ukuri ko
n'abahutsi
ari abantu. Abarundi rero batanze umushi abanyarwanda. Ubwo
tuzareba
i Rwanda.

Hutsirwanda
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
TELEGRAMU  Y'ISHIMWE
> > > > Tunejejwe n'uko bwa mbere mumateka umuhutsi abaye ikimenyetso
> > > cy'ubumwe bw'abarundi. Urukundo ruratsinze. Aho abahutu
> n'abatutsi
> > > badashoboye kumvikana, basanze ari ngombwa ko umuhutsi abahuza.
> > > Dusabye abahutsi bose aho bari n'abahutu n'abatutsi
> b'abanyarwanda
> > > n'abarundi bose gushyigikira icyo cyimetso cy'amahoro mu
> Burundi.
> > > > Twijeje Nkurunziza ko abahutsi b'i Rwanda n'abanyarwanda
> > > tumushyigikiye mukubaka ubumwe bw'abarundi. Twizeye ko atazaba
> umwe
> > > ureka akarere k'ibiyaga bigari ngo gakomeze kubamo abantu bicwa,
> > > barenganywa, babuzwa demokarasi n'ibindi by'ubusumbane. Twizere
> ko
> > > ari wa mbere uzanga kwicara hejuru y'amaraso n'abantu batagira
> > > ubuzima n'ubucamanza muri Afrika.Twizere ko ataje agirango abe
> > > impumyi yo kuragira ibibi birandura abanyafurika.Tumutezeho
> kureba
> > > niba koko Afurika yose hamwe n'akarere k'ibiyaga bigari hari
> icyo
> > > bungutse gishya gifite ibyo kirusha ibisanzwe bimenyereye
> byazambije
> > > abaturage.  Iri jambo turibwiye abo Nkurunziza akomokamo bose
> hamwe
> > > n'abandi bamushyigikiye bose.  ABARUNDI BAZATWIHANGANIRE KUMVA
> KO
> > > PEREZIDA WABO ATARI PEREZIDA W'ABARUNDI BONYINE AHUBWO AFURIKA
> > > IRAMUKENEYE YOSE. TWIZERE KO BIZAFASHA AFURIKA N'akarere
> k'ibiyaga
> > > bigari kuva muri politiki y'ubugome, ubwicanyi kubura ubutabera
> no
> > > gukora politiki y'ikinyoma n'ibindi bibi birimo biyogoza
> Afrika. 
> > > Tuboneyeho no
> > > >  kubwira na bamwe bagira ubwoba bwo kugorora iby'i Rwanda ko
> nta
> > > mpamvu kuko abahutsi b'umutima mwiza (hamwe n'abatutsi n'abahutu
> > > b'umutima mwiza) barahari kandi ntibari mubantu bashobora
> kwemera na
> > > gato ko umututsi n'umuhutu barengana. Ben'ubwite mwese
> (banyarwanda,
> > > banyamahanga n'abandi) mwumvireko akarengane gacike burundu mu
> > > karere no muri Afrika.
> > > > Nyiricyubahiro Perezida Nkurunziza twifuje kukubwira ngo
> turahari,
> > > kandi ntituzagutenguha, ikizashaka kuguhungabanya kizaba
> > > kiduhungabanije. Tugushyigikiye mu kuba inkingi y'amahoro no
> kuba
> > > ururabo izindi ndabo zisaruraho impumuro y'amahoro n'ubumwe
> > > bw'abatuye ibiyaga bigari.
> > > > URUKUNDO NIRUKOMEZE RUTSINDE HOSE ABATUYE UTURERE TW'IBIYAGA
> > > BIGARI BAGIRE UBUZIMA BAHUMEKE AMAHORO NA DEMOKARASI
> > > > HARAKABAHO URUKUNDO MUBAHUTU N'ABATUTSI N'ABATWA N'ABAGANWA (i
> > > Rwanda n'i Burundi)
> > > > HARAKABAHO urukundo hagati y'Abarundi n'abanyarwanda.
> > > > Le 22/8/2005
> > > > HUTSIRWANDA

> > > > -------------------------------------------
hutsi rwanda <hutsirwanda@y...> a écrit :
> > > > Twifurije Nkuru nziza kwigisha ubumwe bw'abarundi no
> guharanira
> > > irangamuntu imwe ibahuza ariyo y'abarundi.
Ariko ibyo bigakorwa
> > > ntabinyoma cyangwa kugira bamwe barenganywa.
> > > > Hutsirwanda
 
 
------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 
 
 
 
 
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 
 
From: TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr>
To: "nigermain@itserco.net" <nigermain@itserco.net>
Sent: Saturday, October 26, 2013 5:37 AM
Subject: Re: ITANGAZO : GUSABA IMBABAZI ABARUNDI KUKO URWANDA (NK 'IGIHUGU) RUTAGIZE ICYO RUKORA NGO RUBUZE IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOR

 


Umusogongero : Mugihe hagikomeje ibiganiro kuri ayo mateka, ndagirango  mpumurize  abarundi  ko twebwe bo muri nouvelle generation (dufatanije n'abasheshe akanguhe duhuje ibitekerezo)  dufite  gahunda yo gukosora amakosa yagiye akorwa na za leta zinyuranye zayoboye u Rwanda.  Kubera izo mpamvu nsabye imbabazi abarundi bose hamwe n'abandi batuye isi  babajwe n'uko leta y''igihugu mvukamo cy'u Rwanda itashoboye  kugira icyo yakora kibuza iyicwa rya Ndadaye Melchior wari umaze gutorwa n'abenegihugu  b'abarundi kugirango abayobore.  
Nifatanije mukababaro n'imiryango y'abarundi yose  yiciwe cyangwa yahuye n'ingaruka z'iyicwa  rya Ndadaye.  Turahumuriza abarundi tugirango bamenye ko noneho twe abanyapolitiki turi muri opposition nyarwanda contre le FPR twifuza kuyobora u Rwanda mubihe bitaha,  dutandukanye n'abanyapolitiki u Rwanda rwagize mbere / Par RUTAYISIRE Boniface, Bruxelles, le 24/10/2013
 
ITANGAZO : GUSABA IMBABAZI ABARUNDI KUKO URWANDA  (NK 'IGIHUGU) RUTAGIZE ICYO RUKORA NGO RUBUZE IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOR 
 
 
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe Barundi Barundikazi,
 
Ndagirango nshimire abanyarwanda n'abarundi bakiriye  iyi nyandiko neza kandi bakayiganiraho hagati yabo, abandi nabo bagahitamo kuyiganiraho kumugaragaro ndetse bakabishyira no munyandiko.  
 
Abanyarwanda n'abarundi n'abandi  mwese tuganira kuri iki kintu ndagirango mbasabe munyemerere  twinjire mubihe bishya by'uko ibintu nk'ibi bidakwiriye kugarukira mubiganiro byonyine ngo bishirire aho  kandi bireba amateka azahoraho.
Buri wese yibukeko  aya mateka ari amateka akomeye cyane afite agaciro k'ubuzima kubaturage b' u Burundi n'u Rwanda n'akarere kose  u Rwanda n'uburundi birimo.
 
Buri wese aribukako kubera iyicwa rya Ndadaye Melchior, uburundi bwinjiye muntambara ikomeye yahitanye abarundi benshi cyane b'amoko yose baba abahutu n'abatutsi.
 
Iyicwa rya Ndadaye kandi ryahaye icyuho ndetse ritiza umurindi iyicwa rya Perezida w'u Rwanda Habyarimana Juvenal wapfanye na Perezida mushya w'uburundi Ntibantunganya Sylvestre.
 
Na none iyicwa rya Ndadaye rigaruka kungoma ya FPR kuko amakuru akomeje kuboneka avuga ko Kagame Paul Perezida w'u Rwanda rw'ubu   yabigizemo uruhare ndetse muri ibyo bihe  Kagame Paul ubwe (igihe FPR yari ikiri mu ishyamba)  akaba yaragombye no kwigira mu Burundi  kugirango iyicwa rya Ndadaye rikunde rishoboke.
 
Iyicwa rya Ndadaye ryagize ingaruka nyinshi ku Rwanda n'akarere kuko ryagize uruhare no mu gutuma genocide hutu na tutsi bishoboka mu Rwanda.
Iyicwa rya Ndadaye kandi rizaguma riremereye u Rwanda kuko ubutegetsi bw'u Rwanda rwari ruyobowe na Habyarimana  Juvenal ntacyo bwakoze ngo burengere demokarasi yari iriho ivuka mu Burundi.
Ndetse amakuru amwe avuga ko ubutegetsi bw'u Rwanda bwabigizemo uruhare  ndetse na leta ya Ndadaye yarabatakambiye ntibyagira icyo bitanga.
 Leta y'u Rwanda ntacyo yakoze haba mu rwego rw'umutekano, itangazamakuru n'ibindi byose byashobokaga.
Ikindi kirushijeho no kubabaza n'uko hari n'amakuru yemeza ko muminsi yegereza iyicwa rya Ndadaye hari abaturage bamwe b'abarundi bari baratangiye guhungira mu mamakomini  y'u Rwanda yegereye umupaka w'u Burundi, bakaba baravugako  bahungishwa n'inkuru zavugaga ko hari abarimo kwitegura kwica Ndadaye barangiza bakica n'abandi barundi benshi.  Ibyo  leta y'u Rwanda y'icyo gihe yarabimenye ntiyagira icyo ikora ndetse ntiyita no kuri izo mpunzi.
Ikindi kibabaje n'uko abarundi bamwe babaga mu Rwanda, igihe cy'ubutegetsi bwa Habyarimana bamwe bahuye n'ibibazo byo gutotezwa bigatuma bamwe biyahura bagasubira i Burundi kubera kubura ukundi bagira. Ndetse na Ndadaye abarirwa muri abo barundi bahuye n'ibyo bibazo mu Rwanda.
 
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe barundi barundikazi,
Jye nk'umuntu wo muri nouvelle generation nkaba  ndi  n'umunyarwanda wifuza ko twakubaka u Rwanda rushyashya rwa bose ruzira ubwicanyi  kubantu bose kandi rukabana n'abaturanyi neza. Ndumva byaba biteye isoni ko u Burundi n'u Rwanda byakomeza kubana harimo icyo gitotsi n'ubwishishanye kubera kutavuga rumwe kumateka yaranze ibyo bihugu byombi mubihe bishize.
 
Icyo buri wese abona n'amaso ye n'uko leta ya Habyarimana Juvenal ntacyo yakoze ngo ibuze iyicwa rya Ndadaye Melchior ko ryabaho.  Leta y'u Rwanda yaba yarabigizemo uruhare cyangwa itarabigizemo uruhare, ikigaragarira buri wese n'uko ntacyakozwe n'u Rwanda kugirango Ndadaye aticwa kandi hari byinshi byagombye kuba byarakozwe.
Nta gisobanuro na kimwe kiriho  cyerekana uburyo leta nzima yabura icyo ikora igihe hari ubushake.
 
Kubera izo mpamvu ndagirango nibutse abanyarwanda n'abarundi n'inshuti babone ko bikwiriye ko abanyarwanda bashyira mugaciro basaba imbabazi abarundi kubera ko igihugu cy'u Rwanda  kitashoboye kugira icyo kimarira  abarundi muri ibyo bihe bikomeye.
 
Mugihe hagikomeje ibiganiro kuri ayo mateka, ndagirango  mpumurize  abarundi  ko twebwe bo muri nouvelle generation dufatanije n'abasheshe akanguhe bahuje  ibitekerezo natwe,  dufite  gahunda yo gukosora amakosa yagiye akorwa na za leta zinyuranye zayoboye u Rwanda.
 
N'ubwo iyi ngingo nzayigarukaho kenshi muburyo bunyuranye, nk'umunyarwanda ushyira mugaciro kandi akumva akababaro k'abandi, nsabye imbabazi abarundi bose hamwe n'abandi batuye isi  babajwe n'uko leta y'igihugu mvukamo cy'u Rwanda itashoboye  kugira icyo yakora kibuza iyicwa rya Ndadaye wari umaze gutorwa n'abenegihugu  b'abarundi.
 
Nifatanije mukababaro n'imiryango y'abarundi yose  yiciwe cyangwa yahuye n'ingaruka z'iyicwa  rya Ndadaye.  
 
Buri wese wumva ko yifitemo ubumuntu, nabone ko abishe Ndadaye hamwe n'abatarabujije ko ibyo bintu bibaho batarebye kure.  Abo bose  kandi bahemukiye akarere kose n'uburundi by'umwihariko kuko urwo rupfu  rwakurikiwe n'intambara n'ibindi byabayemo ubwicanyi kumpande zose mu Burundi utibagiwe na za genocides mu Rwanda no muri Congo.  Ibyo  bibazo kandi  birimo birototera  n'ibindi bihugu kuburyo utareka kuvuga ko ikibazo cy'impunzi z'abanyarwanda n'abarundi muri  Tanzaniya hari aho gihurira n'ibyo byose.
 
Turahumuriza abarundi tugirango bamenye ko noneho twe abanyapolitiki turi muri opposition nyarwanda contre le FPR twifuza kuyobora u Rwanda mubihe bitaha,  dutandukanye n'abanyapolitiki u Rwanda rwagize mbere.
Ndasaba buri munyarwanda ureba kure na buri murundi wese ushyira mugaciro kuzirikana iki kintu.
 
Ndibutsa kandi ko mubihe bishize nakiriwe na gouvernement y'u Burundi yari iyobowe n'umukuru w'igihugu muruzinduko bagiriye  i Bruxelles,   tuvugana kukibazo cy'impunzi z'abanyarwanda bahungiraga mu Burundi bakazisubiza mu Rwanda.  Icyo gihe banyijeje ko ibyo bintu byo gucyura impunzi kungufu bazisubiza mu Rwanda bitazongera kandi twageze kumwanzuro ko utavuga ko utuye igihugu gitunganye igihe abaturanyi babangamiwe n'ibibazo byo kubura umutekano n'ibindi.  Ndagirango nsabe leta y'u Burundi kumuguragaro hamwe n'abarundi bose (b'amoko yose n'amashyaka yose baba bari mu Burundi no hirya no hino ku isi)  ko twakwinjira mubihe bishya by'imibanire myiza izira igitotsi.   Twe  twiyemeje gukosora amakosa yose yakorewe abarundi mumateka y'u Rwanda.
 
Kurundi ruhande narwo, niba hari abarundi babona ko hari abarundi bagenzi babo bahemukiye abanyarwanda mubintu runaka no mubihe runaka, ndasaba abo barundi bashyira mugaciro ko bashyira  ijwi hejuru kugirango duteze imbere abusabane n'ubumwe n'ubwiyunge hagati y'abarundi n'abanyarwanda muri rusange.
Buriwese azirikane ko abarundi n'abanyarwanda basangiye byinshi mumateka y'ibihugu byombi n'ayisi yose. 
Nimureke tugaragaze ko u Rwanda n'uburundi bituwe n'abaturage bagira imitima y'abantu  yuzuye ubumuntu kandi  bakaba ari n'inshuti nyashuti ndetse bakaba ari n'abavandimwe basangiye byinshi.  Nimureke twubake akarere n'Afurika bishyigikira demokarasi kandi bikazira  ubwicanyi n'ibindi bibangamira abenegihugu. 
Ndabashimiye
Bitangarijwe i Bruxelles tariki ya 24/10/2013
RUTAYISIRE Boniface
Perezida w'Ishyaka Banyarwanda akaba na Perezida w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE ASBL
Tel : (32) 488250305
 
 
 
 
 
Dore zimwe munyandiko zâabantu bagize ubutwari bwo kuganira kuri iki kibazo barimo ba Bwana Docteur Shimamungu, Bwana John Kagabo, Docteur Semakweli, Maitre Twagiramungu Innocent, Bayoboke Mugisha, Inchallah, Rwembe Charlie nâabandi hirya no hino. Harimo kandi nâabagiye bahererekanya ubu butumwa.   
-----------------------------------------------------------------
ABANTU BANYURANYE BAGANIRIYE KURI IKI KIBAZO KURI FORUMS INTERNET DE DISCUSSION ZINYURANYE. DORE BIMWE MURI IBYO BIGANIRO:
 
 
Sema <skweli@yahoo.fr> wrote:
JK ,

Mumibyizi simbona umwanya wo kwandika, nubwo nyuza mw ijisho ibyanditskwe, ngategereza week end , cyangwa vacances.

Uti manipulations?
Uzabaze abari muri MDqr, PSD, PL n'a FPR, muri icyo gihe. Kandi benshi bari kumbuga , ndetse bari kwispnga muriyo migambwe. Bazakubwira ko Kinani yari minoritaire na MNRD.

Uti insinuations?
Ese izihe?
Nkubwire icyambere. Nuko nta prezida, premier ministre wicwa muri Afrique noire, kuva indépendances ziba, yaba Lumumba, Ndadaye, Sankara, Kinani. Etc. Nta Mpatsobihugu ibiri inyuma. Certes hari ba exécutants  ( kuko ABAGABO BARARYA IMBWA ZIKISHYURA), ariko kumenya les commanditaires biragoye.

Reka nguhe quelques pistes Analyses zimwe zigendetaho.

Ba officiers babarundi benshi ont été formes a St. Cyr. Nkuko Bagosora nawe ariho yagize formation, alors que abandi babanyarwanda bize benshi m UBU Biligi.

Ese abafransa baba barashutse les officiers babarundi ko nibica ndandaye, bazagira protection , barangiza bakabata murudubi?
Ese koko Le capitaine Barril yari i Bujumbura mw iyicwa lya Ndadaye?

Ese koko Kinani yari uatabwiye Mitterand ko ari minoritaire?

None se urupfu rwa Ndadaye ont résolu le problème de Kinani, le tirer de l isolement et contribuer au Hutu Power? Ibyo. Ntibivuga ko Kinani afite rôle murupfu rwa Ndadaye. Ariko amaze kumenya ko urupfu rwe rushobora kumukiza, en politique " il n y a pas d' amis, mais des intérêts" . Izo ni za pistes de réflexions, kandi birashobokA ko ababizi babihagazeho , baba bakiriho.

Ingero: muricyo gihe, Kinani yoheteje muri Diaspora un Trio, kumuvuganirA. Babiri babishe tout de suite après le crash de l avion. Non seulement kuko bari abatutsi, mais surtout bari abanyamahanga ba Kinani. Nkuko bahereye ko bic a le confesseur, confident de la paroisse de Rambura avec ses 2 autres collègues prêtres .

Umaze kumva ibyo, uretse ko Kinani ntaburyo bwo gutabara Ndadaye yari afite, ariko nô kwinumira byashoboka kuko wenda niyo réponse Mitterand yamuhaye.
Ikindi Kinani était le plus modères par rapport a Bagosora et cies, nabyo urwo rupfu rushobora kuba rwaratumye aba en position de faiblesse y compris abantu nka ba Ntabakuze qui , au départ n étaient pas extrémistes.

Le frère de Ikinani, Dr SB aracyariho et ses beaux frères baracyariho. Y compris son épouse. Bashobora kivuga l impact y urupfu rwa Ndadaye.

Les officiers burundais baracyariho. Qui était de méché avec une puissance étrangère yamubwiye ko bazagira protection? barabashutse bagwa mumutego, bamwe par ethnisme impénitent, abandi par soif du pouvoir, bibahuma UBWENGE.

Lero analyse iganisha mugufunfur amas o. N amatwi.

Nejo nejobundi, kuva kuri Rudahigwa kugeza amagingo aya, kuva kuri Rwagasore kugeza UBU, kuva kuri Lumumba kugeza UBU, les exécutants connus, ont des commanditaires inconnus. Jusque a nouvel ordre.

Comme disait Mirerekano du Burundi : " Mbwire gito c ange, gito cundi kimvureko"!

Sema Kweli.

--- Dans
Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, "john" <kagabo88@...> a écrit :
>
> Mais oui, mais oui, Bien sûr Mr Semakweli !
>
> Comme d'habitude,continuez avec vos manipulations et insinuations tous azimuts.
>
> Bonne chance !
>
> J.K
>
> --- Dans
Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, "Sema" <skweli@> a écrit :
> >
> >
> > En politique, il n existe pas des amis mais des intérêts. Michel Rwagasana fut assassine devant les yeux de son cousin Kayibanda Grégoire et tant d' autre.
> >
> > En tous les cas, l assassinat du président Ndadaye, fut une aubaine inespérée, pour Habyarimana et son cas. Cet événement le tira de l isolement par rapport a la coalition de tous ses opposants d' alors, hutu et tutsi réunis, au sein des autres partis, MDR, PL, PSD et FPR. Sa situation minoritaire d' alors avait été explique au président Mitterand.... Un homme aujourd hui pourrait éclairer la situation, ...le Capitaine Barril.
> > L histoire nous apprendra un jour les dessous de table.
> >
> > SK
> >
> >
> > --- Dans
Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, "Sema" <skweli@> a écrit :
> > >
> > >
> > > Madame Ndadaye aracyariho. Niwe wenyine wahamya icyo yavuganye n'a Prezida Habyarimana. Abari munzego zipererza bakiriho nibo bonyine babihamya. ariko BO bashobora kuba bazi icyo bivuga droit de RESERVE et devoir de RESERVE, contrairement yabandi birirwa basetsa imikara.
> > >
> > > Ariko urupfu rwa Ndadaye rwagize impact ku Rwanda. Kuburyo benshi mubakora Analyses babona ko urupfu rwa Ndadaye rwatumye  Hutupower,ishoboka mu Rwanda igihe Habyarimana yari minoritaire par rapport aux autres partis de l intérieur, MDR,PL,PSD, et FPR  kandi les caciques bagira suprématie au sein du MRND, ndetse bamwe baba ba Ntibindeba , bakareka jenoside y abatutsi ishoboka. Kandi nintwari zabahutu non ethnistes zicwa. Pour sauvegarder le pouvoir .
> > >
> > > Ndadaye ubwe kubamuzi nez a yari un grand patriote et non ethniste. Yavuye mu Rwanda igihe batotezaga abarundi mu Rwanda. Yemera gusubira iwabo pour sauvegarder son honneur.
> > >
> > > Ce fut une perte énorme non seulement pour le Burundi mais aussi pour la région des grands lacs. Il est au tableau des grands comme  Rwagasore, Ngendandumwe, Rwagasana Michel, Seth Sendashonga. Des personnalités qui ont eu tord d' Etre en avance sur leur temps . En déphasage malheureusement entre une classe politique terre a terre , alors que eux avaient une vision.
> > >
> > > Imana ibahe bose iruhuko ridashira.
> > >
> > > Sema Kweli
> > >
> > > Sema Kweli.
> > > --- Dans
Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, Twagiramungu Innocent <itwagira@> a écrit :
> > > >
> > > >
> > > > Urakoze Dr. Shimamungu kuri icyo kibazo cya stratégie na géopolitique cyakora nsigaranye inyota nyinshi kuko ntacyo uvuze kuri ayo makuru n'ibirego bya Rutayisire. Ese Perezida Habyarimana n'inzego z'iperereza zamenye iyo coup ryari mbere y'uko iba?
> > > >
> > > > Envoyé de mon iPhone
> > > > Innocent Twagiramungu
 
----------------------------------------------------------------------
 
On Wednesday, October 23, 2013 10:25 PM,NCHALAH EL HAJI <inchalah15@yahoo.com> wrote:
Bwana John
Iyi ni sujet ndende, jyewe nashakaga kwerekana ko iby'urupfu rwa Ndadaye byari bizwi na mbere yuko apfa. Abavuga ngo byaramutunguye cyangwa se ngo abanyarwanda baratunguwe,ngo Habyarimana ntacyo yari gukora, barabeshya izuba riva!
Uzi ko na mbere yuko Ndadaye apfa hari impunzi zabahutu zari zatangiye kwambuka ziza mu Rwanda? Mu makomini ya Kibayi,Nyaruhengeri, Nyakizu na Nshiri.  Zivuga ko abasansechecs bagiye kugandagura Prezida watowe Ndadaye bakanica abahutu. Naho ibindi uvuga birarebana no gucunga intambara kandi iyo uri umusirikare utazi no kwitegurira une base arrière upfa urwo Habyarimana yapfuye kandi bigapfa ubusa!
Uzi ko hari ibihugu nzi byahise bimwegukaho kubera ko ntacyo yamariye Ndadaye kandi yarabishoboye! Naho ibyo muvuga ngo ntacyo yari gukora, ngo abazungu, ngo amahanga, ngo inkotanyi, ....ngo patati patata, justement nicyo cyishe Habyarimana n'abahutu! Habyarimana n'abahutu be bibwiraga ko kuvuga ishapule n'amayibukiro aribyo bizabatsindira intambara.Oh mon oeil!  Cyangwa se ko kugendera ku mategeko icumi yo muri Bibiliya aribyo biyobora intambara(Naïveté!). Habyarimana yagombaga gushyigikira Ndadaye sans condition! Niba kutamushyigikira kwe mubibonamo ubugabo ibyo birabareba et vous devez assumer!
 
 
 
De : john <kagabo88@yahoo.co.uk>
À : Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr
Envoyé le : Mercredi 23 octobre 2013 21h58
Objet : Re : *DHR* Re: ESE HABYARIMANA YABAYE IKIGWARI CYANGWA ICYITSO MU IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOL ?
 
 
INCHALAH EL HAJI,

Urakoze kuri iyo info yawe !

Reka tuvuge ko iyo nkuru yawe "yavuye ahantu hizewe".

None se, kiriya gihe wibwiye ko Habyara yashoboraga kohereza Ingabo hirya no hino uko yishakiye ?
Nta bubasha yari akibifitiye ! Ibintu byari byarahindutse, byose byagombaga kubanza kunyura muri Etat Major no muri ya Gouv yari igiye gucyura igihe. Kandi uburindagire bw&apos;abayibagamo ntubuyobewe.

Burya biroroshye, kuvuga nyuma y&apos;imyaka 20 ngo :

- kanaka yagombaga kubigenza gutya cg kuriya.
Utabusya abwita ubumera, kandi kiriya gihe, ibintu byagendga byihuta !

Icyo nibuka gusa, ni uko hari za Unités z&apos;i Kanombe zamanutse zigiye ku mupaka w&apos;i Burundi ...

Byari trop tard, ntibyabujije Ingegera kumugandagura !

Yewe, iby&apos;iriya ntawabivuga ngo abirangize,

ni Agahomeramunwa !

Kandi ngo biracyaza ...

J.K
 
--------------------------------------------------------------
 
On Thursday, October 24, 2013 6:34 AM, "ngabo@arcor.de" <ngabo@arcor.de> wrote:
INCHALAH na Rwembe,

ibi muvuze binyibukije umuntu wambwiraga ubushize ngo "Kayibanda ni umutagatifu", kuko yasengaga. None na Rwembe ngo Habyarimana yari "tres politiquement correct" (aho ahubwo ibi ntibihisha ignorance ye muri politike? Uwavuga ko yari "tres politiquement ignare", niwe waba avuze ukuri!).

Muri make rero, abakoloni n'abapadiri bajya guhitamo Kayibanda, bari bazi neza ko nta "sens de diriger un pays" afite. Ntabwo Kayibanda yari umunyapolitiki uzi gukora politiki, uzi amanyanga ya politiki, ahubwo yari umukatijisiti gusa. Na Habyarimana ubwo ababiligi bamuhitagamo, bakamubuza gukomeza kwiga médecine, bakamujyana muri ESM mu gisirikare, bamuhisemo bazi icyo bakora (muzirikane abapadiri bari barigishije Habyarimana kuva muri primaire, secondaire, ndetse n'abamwigishije Kongo muri université - bose bari bazi caractère ye, bazi ko bashobora kumugira igikoresho!!! Kandi na Kayibanda ni uko!).

Ngabo

----- Original Nachricht ----
Von:    INCHALAH EL HAJI <
inchalah15@yahoo.com>
An:      "
Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr" <Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr>
Datum:  24.10.2013 13:23
Betreff: Re: Re : *DHR* Re: ESE HABYARIMANA YABAYE IKIGWARI CYANGWA ICYITSO MU IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOL ?

>  
> Rwembe ibyo uvuze nibyo pe!
> Nanjye navuze ko hari ibyo Habyarimana yarashoboye(amajyambere yicyaro)bajye
> babimushimira. Ariko uburyo yitwaye muri iriya ntambara yamasasu namashyaka,
> uburyo yacunze ibibazo mpuzamahanga,uburyo yatereranye Ndadaye,...namuha ari
> hafi ya O. Nanjye mfite inshuti z'abarundi twiganye, na Ndadaye yari imbere
> yacu ho gato ariko twari tuziranye kuko twari muri Section imwe.
> Abanyarwanda ntibakitenengeze imbere y'abarundi barabatereranye!
> Ikindi ubusirikare bwa Habyarimana bamuvugagaho jye ndabushaka aho
> yabukoresheje nahamwe nkahabura! Uretse kuniga abanyapolitike b'i Gitarama
> ntahandi nzi. Iriya ntambara nubwo atari kuyihagarika ariko yayicunze nabi
> cyane.
> Ariko abashaka gushyira indabo ku gituro batabona simbabuza nababwira iki!
>
 
 
 
Dans Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, Rwembe Charlie <rwembe6030@...> a écrit :
>  
> Hadji na Shema,
> Twemeranye ko Perezida wacu Habyarimana hari qualites yari afite ariko hari na defauts zimuranga. Muri izo defauts jye mbona mo kuba <mou>, indecis et tres politiquement correct...Izo defauts abamurwanyaga bose bari bazimuziho, barazikoresheje, kandi baramutsinze. Ku birebana na Ndadaye byo simbitindaho, ahubwo Ndadaye yabuze uwo atakira mu gutakira Habyara. Abarundi benshi bakubwira ko regimes z'abahutu ntacyo zabamariye, naganiriye nabo kenshi...kandi jye mbaha ukuri.
> Ese mubona muri C.V ye (Kinani) uretse kuba yarakindaguye abanyagitarama/abanyenduga bo kubwa Kayibanda, akanica le pere de la nation Kayibanda, mubona ibindi bikwiriye gushyirwa muri C.V ye ari ibihe? Yenda hakwiyongeraho umuganda na animation...
>
>
>
>
>
> Le Mercredi 23 octobre 2013 21h58, john <kagabo88@...> a écrit :
>
>  
> INCHALAH EL HAJI,
>
> Urakoze kuri iyo info yawe !
>
> Ok.
> Reka tuvuge ko iyo nkuru yawe "yavuye ahantu hizewe".
>
> None se, kiriya gihe wibwiye ko Habyara yashoboraga kohereza Ingabo hirya no hino uko yishakiye ?
> Nta bubasha yari akibifitiye ! Ibintu byari byarahindutse, byose byagombaga kubanza kunyura muri Etat Major no muri ya Gouv yari igiye gucyura igihe. Kandi uburindagire bw'abayibagamo ntubuyobewe.
>
> Burya biroroshye, kuvuga nyuma y'imyaka 20 ngo :
>
> - kanaka yagombaga kubigenza gutya cg kuriya.
> Utabusya abwita ubumera, kandi kiriya gihe, ibintu byagendga byihuta !
>
> Icyo nibuka gusa, ni uko hari za Unités z'i Kanombe zamanutse zigiye ku mupaka w'i Burundi ...
>
> Byari trop tard, ntibyabujije Ingegera kumugandagura !
>
> Yewe, iby'iriya ntawabivuga ngo abirangize,
>
> ni Agahomeramunwa !
>
> Kandi ngo biracyaza ...
>
> J.K
>
> --- Dans Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr, INCHALAH EL HAJI <inchalah15@> a écrit :
> >
> >
> >
> >  
> > Madame Ndadaye yivugira ko yahamagaye Habyarimana ishyano ritaraba, ibi nta wabihakana kuko nzi ko ari umudamu uvuga ukuri. Ariko mu gihe yabibwiye Habyarimana, nawe nta buryo yari afite bwo kubibuza. Ni nkaho wataka bagiye ku kubamba, ugatakira uwo mugiye kubambanwa!
> >  
> > Icyo nkundira murandasi nuko twese twigira ba "Najyuwa" no mu madosiye tutazi neza. Ibyuko Ndadaye bashakaga kumwica mu Rwanda twabimenye une semaine avant kuko jye ubwanjye nabonye telegramme yoherejwe na services secrets za Ndadaye zivuga ko mu mujyi wa Bujumbura hari insoresore nyinshi zagarutse zivuye mu nkotanyi zishaka gutembagaza intsinzi ya FRODEBU zikoreshejegeregere. Habyarimana bamusabaga kuboherereza abantu bizewe bo kurinda umutekano wa Ndadaye. Hari nigihugu ntashaka kuvuga cyo cyavugaga ko gishobora gutanga logistique yabo bantu Habyarimana nabohereza. Ntanakimwe Habyarimana yakoze mubyo yasabwe!
> >  
> > Ndumva na Ndadaye atarabiketse kugeza ubwo batangiye kumugira ibya mfura mbi. Iyo coup d état yo mu Burundi yakozwe kubera Kagame wagombye kwigira yo.
> >  
> > FAUX!
> > Ndadaye yari abizi kuko hari nabanyamakuru  bo mumahanga babimubaje ababwira ko uzakora ibyo bintu kazaba ari akaga ku Burundi kuko bazica Ndadaye ariko  batazica ba Ndadaye.
> > Ni uburenganzira bwanyu bwo kuburanira Habyarimana ariko yabereye "Imbwa" abarundi kandi uburyo yitwaye nawe il a payé la facture. Et la fin justifie les moyens.
> >  
-----------------------------------------------------------------------------
 

Banyarubuga muganira kuri iyi ngingo yo kumenya niba Habyarimana yari icyitso cyangwa ikigwari mu kwica Ndadaye ndagirango mbashimire.  Ndagirango nshimire kandi abantu benshi bari hirya no hino barimo n'abarundi bakomeje kubiganiraho  hirya no hino ndetse hakaba n'abahitamo kunyishakira.
Buri wese rero amenye ko iki kibazo kiremereye cyane mumateka y'isi n'ay'akarere ndetse ninaho ibibazo byinshi biriho kuri ubu bikomoka.
Nka buriya hari abavuga ko iyo Perezida Ndadaye aba akiriho akaba yumvikana na Habyarimana, hari ubwo Habyarimana atashoboraga  nawe  kwicwa kuko services za maneko z'uburundi  bwa Ndadaye zunganiranaga n'izu Rwanda.   Muribukako n' abarundi harimo benshi babaye mu Rwanda  kandi barubayemo bafite umubabaro ukomeye kuburyo bakurikiranaga iby'u Rwanda cyane.  Guca umutwe uburundi  bica Ndadaye  byakuyeho n'amaboko y'imbaraga ku Rwanda bikaba ari nayo mpamvu bivugwa ko Kagame ari mubicishije Perezida Ndadaye kugirango habe icyo cyuho.  Ndetse icyo cyuho cyatumye na Perezida mushya w'i Burundi apfana na Habyarimana kuko Perezida mushya w'uburundi atari afite imbaraga zo kumenya amakuru kuko système ya Ndadaye n'impunzi zoze z'abarundi yari imaze kwiyubaka yasenyukanye na Ndadaye .
Aho Dr Shimamungu avuga ko Habyarimana bamurenganya, njye ndabona ataribyo kuko Habyarimana yashobora gukora byinshi birengera Ndadaye ariko nta na kimwe yakoze.  Ubundi Republika iyobowe na Ndadaye yari republika wakwita ko ari umwana wa republika ya Habyarimana kuko Ndadaye yagiye kubutegetsi avuye mubuhungiro bw'igihe kirekire mu Rwanda kuburyo Habyarimana yagombaga kwitwararika n'umutekano wa Ndadaye kandi akabikora nk'urinda umwana we.  Système ya Habyarimana rero ntabwo yashoboye kumenya ko ushobora kurinda umuntu ukoresheje uburyo bwose bw'amahoro cyane cyane uruhare runini ukaruharira renseignements  na communication.  Byari byoroshye ko Habyarimana amenya ko Ndadaye azicwa noneho akareka nk'umurundi wasigaye i Rwanda agafata ijambo mukinyamakuru akabisobanura bikaburira amahanga yose maze n'abateguraga iyo coup d'Etat amahanga akabona uko abacunga.  Byaranashobokaga ko itangazamakuru ry'i Rwanda ritangaza ayo makuru ya coup d'Etat itaraba bigasa naho services secrets za Habyarimana zikoresheje nkaho zacitswe.
Byarashobokaga kandi ko Habyarimana yari bwihutishe ikibazo cyo guha Ndadaye ubushobozi butuma agira abasirikare bamurinda kandi akaba afite n'aho yasimbukira i Bujumbura haramutse hatse umuriro.  
Habyarimana rero kuvuga ngo ntiyivanga mubibazo by'i Burundi ni ikosa rinini yakoze  kuko byahaye imbaraga projet yo kumuhitana nawe. 
Amakosa ya Habyarimana asa n'aya Twagiramungu Faustin hamwe n'abakuru b'amashyaka  bari bafatanije mu mashyaka ya opposition  contre Habyarimana.  Nka buriya iyo babona Kinani bamuhanuye kandi bakabona ko bikozwe na FPR, baba barashyizeho directement inyeshyamba za opposition kuburyo opposition ya ba Twagiramungu yari bube ifite imbaraga zo guhagarika ubwicanyi hamwe no kwitambika hagati ya FPR na MRND munganya ubushobozi.  Byari byoroshye ko umuyobozi umwe w'ishyaka rya opposition atangariza abanyarwanda  munduga (aho bari bafite base)  na Kigali ko batangije umutwe wa gisirikare uhangana n'interahamwe n'inkotanyi zirimo kwica abaturarwanda. Abaturage b'aba PSD, MDR, PL n'abandi  bo bari basanzwe baramenyereye bakora gisirikare kuburyo bari bujuje ibigomba byose.  Uwo mwanya abaturage baba baragiye kubohoza ibigo bya gisirikare byari mumajyepfo byose intwaro zirimo bakazifashisha hanyuma n'abacuruzi  bari mumashyaka bakabagurira izindi.
Abatutsi ntibaba barishwe, abanyanduga ntibaba barishwe, abo muri MRND ntibaba baratakaje byose ahubwo bari busangire ari batatu (MRND, FPR na groupe igizwe na opposition).  Abantu nka ba Ndindiriyimana nabo bafite responsabilité ikomeye kuko  nk'umukuru w'abajandarume bashoboraga kubona Kinani ahanuwe bagahungishiriza Agata ahandi hatari muri Kigali kandi bakamugira umuvugizi bakamuha n'imbaraga za gisirikare, abaturage bo yari asanganywe soutien yabo.
Abatutsi nabo birwanagaho hamwe bagerageza kurwanya interahamwe baba barakomeje kunyura muri PL bakunganira groupe ya opposition kuko abatutsi benshi bemeraga PL  na PSD kurusha  FPR.  Ndetse hari abatutsi benshi bamaze igihe bafatanije n'abahutu kurinda uwo bita umwanzi ariwe FPR munduga.  Iyo resistance ariko yatatiwe no kubura abanyapolitiki bayoboye amashyaka bareba kure kandi bafata ibyemezo.
Shimamungu na Bwana Twagiramungu Innocent n'abandi, ibi mumbabarire ndabivuga kubera ko nabonye icyo ijambo rya politiki aricyo. Nanjye ubwanjye byigeze kumbaho maze gutangiza kumugaragaro  ikibazo cy'abavictimes hutu  bakorewe genocide. Uwavuga ko bigitangira kitari ikibazo giteye ubwoba abanyarwanda bose yaba abeshye. Nanjye ubwanjye umunsi nasohoyeho declaration ya mbere kuri genocide hutu na tutsi byansigaye mumutwe kuburyo nahise mpinduka ndeka kuba uwo nari nsanzwe ndiwe. Ibyajya  nahuye nabyo nyuma  nibyinshi cyane kuko systeme n'abandi bose bashakaga ko uko kuri kutajya ahagaragara. Iyo nshubije inyuma mbonako nasaga nuhanganye n'isi yose idashaka kumva ukuri.   Ibyo bihe byarankomereye cyane mubuzima ariko narahanyanyaje nkora ibyo nagombaga gukora kuko nari narabyemereye abaturage bamwe ko nzavuga kumugaragaro ko abantu barimo gushira.  Aha ndashimira abantu bose muri icyo gihe bazamuraga ijwi bakavuga banyunganira kuko ibihe byari bikomeye cyane. Ndetse abanyamahanga bashyigikira FPR bamaze kumva ko byageze hanze nanashinze association y'abavictime hutu na tutsi baravuze ngo urukuta ruraguye. Ngirango muribuka umubirigi watanze ubuhamya ku iyicwa ry'abahutu muri y'u Rwanda aho yari atuye. Guhera 1996 kugeza ubu ntushobora kumva uwo mubirigi kuko yanze kwigaragaza kubera iterabwoba ryakorwaga kumuntu wese ushatse kuvuga ko n'abahutu bishwe.  Ikibazo cy'abahutu bakorewe genocide gitangira kuvugwa nta association cyangwa ishyaka na rimwe ryatinyukaga kubivuga mumagambo yabyo bwite nk'uko bikorwa ubu.  
Mutagiye na kure muribukako  hari n'igihe ba Rugura n'abandi bo muri FPR,  mumyaka ishize banyitaga "seul contre tous" kuko ntashyaka ryashakaga kuvuga iyo ngingo kuko yari iteye ubwoba maze bamwe bakivana mu isoni ngo kurega ibyaha Kagame yakoze sibyo bizabahesha ubutegetsi. Ndetse icyo gihe nabwiraga abahutu bamwe  ngo ni victimes hakavamo umwe  ati reka da sigaho utankura n'aho nari ndi.   Urabizi ko nta spécialiste w'umunyamahanga watinyukaga icyo kintu cya genocide hutu kuko uwavugaga benewabo baramutwikaga bati uri umusazi kuko uvuga ibyo abenegihugu bativugiye.   N'abasipanyoli batangira ubucamanza bwabo kubapfiriye mu Rwanda nabanje gukozanyaho n'avocat wabo kugeza ubwo bemeye gushyiramo n'abanyarwanda bongeraho na genocide hutu.
None se ko habaye guhera kubusa kukibazo cy'abavictimes hutu bakorewe genocide, ese iyo nza kwigaya ubuke simfate n'ijambo ngo mbitangaze kandi mfite ukuri ndetse mbona n'uko bizagenda sinari bube mbaye nk'abanyapolitiki babayeho ntibafate ijambo ngo barangurure kumugaragaro bahumure abaturage. Kuri ubu  urabona ko isi yose n'abanyarwanda basanze  genocide hutu na tutsi  ari ukuri kwambaye ubusa  kuburyo ariyo cause ya mbere y'ibanze ya opposition.
None se opposition ya mbere ya 1994, iyo iza gushinga ingabo ntiziba zarunganiye iz'u Rwanda  hamwe n'iza FPR maze genocide tutsi na hutu zikaburiramo ?  Ntibiba se byarunganiye MRND ntitakaze byose  ahubwo ikemera gusangira igihugu n'abahutu n'abatutsi ?  Ntibiba se byarunganiye FPR igatahuka igasanga abatutsi bakiriho  bose maze igasangira igihugu n'amashyaka yose yari ariho ?
Urumva rero ko  icyuho no gutinya gufata ibyemezo kandi uri umunyapolitiki ni akaga gakomeye cyane. Ndabyumva ko gufata ibyemezo na none biterwa n'ukureba kure  umuntu ubwe yifitemo kugiti cye. Kuko burya hari igihe umuyobozi ageza akisanga we ubwe agomba gutanga ikimurimo, c'est-à-dire gukora synthèse y'amakuru yose ahawe agafata icyemezo akurikije.
Habyarimana rero kuvuga ko yanze kongera intambara arokora Ndadaye ibyo birerekana ko umugereranije na Museveni batareshya kuko Museveni yashyigikiye inkotanyi kandi afite indi ntambara y'inyeshyamba zitoroshye arwana nazo.  Habyarimana rero ntabwo yabaye umunyamurava wo gukoresha imbaraga yari afite kandi yari afite Mobutu umufata nk'umuhugu we, yari afite  abarundi  bari bameze nk'abasore be  kuburyo kubatiza imbaraga  no kubakorera organisation wari bube ubabyaye, etc.
Gufasha abarundi kandi wari bube ugiriye neza abatutsi b'i Burundi kuko bari bube babonye uburyo basangira n'abahutu batabanje kwisenyera igihugu barwana nk'uko byagenze kugirango CNDD igeho.  Muri make iyo Habyarimana aza gufata ibyemezo byiza biba byaragize akamaro gakomeye kukarere.  Ndetse na Congo birashoboka ko iba itarabayemo intambara. Kubyabaye i Burundi ndacyarundanya amakuru kuko numvise hari n'andi makuru menshi. Nimara kuyarundanya neza nzagira icyo mbatangariza cyafasha amateka.
Bruxelles, le 22/10/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President wa Tubeho Twese
Tel (32) 488250305
 
-------------------------------------------------------------------------------------------------
 
Dans Democracy_Human_Rights@..., "Sema" <skweli@...> a écrit :
>
>
> Madame Ndadaye aracyariho. Niwe wenyine wahamya icyo yavuganye n'a Prezida
Habyarimana. Abari munzego zipererza bakiriho nibo bonyine babihamya. ariko BO
bashobora kuba bazi icyo bivuga droit de RESERVE et devoir de RESERVE,
contrairement yabandi birirwa basetsa imikara.
>
> Ariko urupfu rwa Ndadaye rwagize impact ku Rwanda. Kuburyo benshi mubakora
Analyses babona ko urupfu rwa Ndadaye rwatumye Hutupower,ishoboka mu Rwanda
igihe Habyarimana yari minoritaire par rapport aux autres partis de l intérieur,
MDR,PL,PSD, et FPR kandi les caciques bagira suprématie au sein du MRND, ndetse
bamwe baba ba Ntibindeba , bakareka jenoside y abatutsi ishoboka. Kandi nintwari
zabahutu non ethnistes zicwa. Pour sauvegarder le pouvoir .
>
> Ndadaye ubwe kubamuzi nez a yari un grand patriote et non ethniste. Yavuye mu
Rwanda igihe batotezaga abarundi mu Rwanda. Yemera gusubira iwabo pour
sauvegarder son honneur.
>
> Ce fut une perte énorme non seulement pour le Burundi mais aussi pour la
région des grands lacs. Il est au tableau des grands comme Rwagasore,
Ngendandumwe, Rwagasana Michel, Seth Sendashonga. Des personnalités qui ont eu
tord d' Etre en avance sur leur temps . En déphasage malheureusement entre une
classe politique terre a terre , alors que eux avaient une vision.
>
> Imana ibahe bose iruhuko ridashira.
>
> Sema Kweli
>
 
 
From: INCHALAH EL HAJI <inchalah15@yahoo.com>
To: "Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr" <Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr
Sent: Tuesday, October 22, 2013 8:09 PM
Subject: Re: *DHR* Re: ESE HABYARIMANA YABAYE IKIGWARI CYANGWA ICYITSO MU IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOL ?
 
"...Ndumva na Ndadaye atarabiketse kugeza ubwo batangiye kumugira ibya mfura mbi. Iyo coup d état yo mu Burundi yakozwe kubera Kagame wagombye kwigira yo..."

 
Hari ubufana hakabaho no gukabya! Habyarimana tujye tumushimira ko yari afite politiki yambere muri Afurika y'amajyambere y'icyaro. Ariko mu bindi mujye mwemera ko yari afite ubwoba n'ubwemeragato burenze urugero!
Habyarimana yanze kwivanga (gufasha)muby'arundi kuva agifata ubutegetsi. Na Ndadaye agifata ubutegetsi yamwatse abasirikare bafasha abarinda umutekano we arabamwima! Ibyobyo ndabizi. Habyarimana yari "
Bwoba" ninabyo yazize binatuma abahutu bo mu Burundi no mu Rwanda bapfa nk'isazi. Mujye mumuvuga ibyiza yakoze birahari ariko ntimugakabye! None se kuki Kagame we yumvise ko ari ngombwa kubanza kwica Ndadaye mbere yo gufata ubutegetsi mu Rwanda? Politike ni équation à plusieurs inconnus. Iyo utazi uko bagenda bazivanamo upfa nk'ifundi (nka Habyarimana) kandi bigapfa ubusa.
 
 
 
De : SHEMA <shimamungu@gmail.com>
À : DHR <Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr
Envoyé le : Mardi 22 octobre 2013 17h37
Objet : Re: *DHR* Re: ESE HABYARIMANA YABAYE IKIGWARI CYANGWA ICYITSO MU IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOL ?
Maître Twagiramungu
Ushobora kumenya ibintu ntugire icyo ubikora ho. Madame Ndadaye yivugira ko yahamagaye Habyarimana ishyano ritaraba, ibi nta wabihakana kuko nzi ko ari umudamu uvuga ukuri. Ariko mu gihe yabibwiye Habyarimana, nawe nta buryo yari afite bwo kubibuza. Ni nk&apos;aho wataka bagiye ku kubamba, ugatakira uwo mugiye kubambanwa! Kandi twibuke ko iyo coup d&apos;état uko batangiye kuyivuga kugeza n&apos;ubwo uwo bagiye kuyikorera abimenya, abantu baketse ko idashobora kuba kuko icyo gihe banamaze kuyikora abasirikari batinye gufata ubutegetsi. Twari mu bihe abasirikari bo mu Rwanda cg mu Burundi batinyaga gufata ubutegetsi batinya kwamaganwa cg guhezwa na communauté internationale. Ndumva na Ndadaye atarabiketse kugeza ubwo batangiye kumugira ibya mfura mbi. Iyo coup d&apos;état yo mu Burundi yakozwe kubera Kagame wagombye kwigira yo.
"Rise above hate"  J.C.
"Jya umenya yuko urukundo ruruta byose mu buzima" S.P.
 Eugène Shimamungu Site: http://www.editions-sources-du-nil.eu/ Blog: http://editions-sources-du-nil.over-blog.com/
 
 
----------------------------------------------------------------
 
 
2013/10/22 Twagiramungu Innocent <itwagira@yahoo.fr>
 

Urakoze Dr. Shimamungu kuri icyo kibazo cya stratégie na géopolitique cyakora nsigaranye inyota nyinshi kuko ntacyo uvuze kuri ayo makuru n&apos;ibirego bya Rutayisire. Ese Perezida Habyarimana n&apos;inzego z&apos;iperereza zamenye iyo coup ryari mbere y&apos;uko iba?
Envoyé de mon iPhone
Innocent Twagiramungu
 
 
 
Le 22 oct. 2013 à 17:01, SHEMA <shimamungu@gmail.com> a écrit :
 
Ariko  Rutayisire rwose arasetsa!!! Iyi géostratégie yayigiye he ra? Ariyibagiza ko Habyarimana atari yagashoboye gutsinsura FPR mu majyaruguru akumva yaragombaga kohereza abasirikari mu Burundi. Iyo abikora byari kumuviramo intambara ku nkiko y&apos;amajyaruguru n&apos;iy&apos;amajyepfo, abasirikari b&apos;abarundi nabo bakazamuka. N&apos;ubwo nawe atatinze (bamwishe mu mezi atandatu akurikiye), ntabwo yari kumara n&apos;icyumweru, nta n&apos;ubwo yari gutuma Ndadaye batamwica. Ntihagire uwibagirwa ko ingabo z&apos;u Burundi zari zishinyitse zitegereje imbarutso ituma zizamuka. Kagame bizwi ko ari we wakoresheje iyo coup d&apos;état y&apos;i Burundi, yakoraga ibishoboka byose kugira ngo azamure abasirikari b&apos;abarundi. Ntihagire uwibagirwa kandi ko aba Marines b&apos;abanyamerika nabo bari barekereje i Burundi. Mu kinyarwanda baravuga ngo uhiriye mu rwe ntako aba atagize!
"Rise above hate"  J.C.
"Jya umenya yuko urukundo ruruta byose mu buzima" S.P.
 Eugène Shimamungu Site: http://www.editions-sources-du-nil.eu/ Blog: http://editions-sources-du-nil.over-blog.com/
 
 
2013/10/22 Bayoboke Mugisha <bayoboke65@yahoo.fr>
 
Ese koko nibyo ko Habyarimana yari azi ko Ndadaye ari bwicwe? Ese yabibwiwe nande? Abafite ayo makuru yayatugezaho neza twe tutabizi tukabimenya. Kuko njye ndumva aribwo bwambere numvise iyi mvugo. Murakoze. Bayoboke

------------------------------------------------------------------------
 
Le Lundi 21 octobre 2013 18h44, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> a écrit :
 
 
ESE HABYARIMANA JUVENAL  YABAYE IKIGWARI CYANGWA ICYITSO MU IYICWA RYA NDADAYE MELCHIOL  ?
 
ASSOCIATION TUBEHO TWESE  IFATANIJE N'ISHYAKA BANYARWANDA  B IRIBAZA IMPAMVU HABYARIMANA JUVENAL WAHOZE ARI PEREZIDA W'U RWANDA  YAMENYE KO HARI BUBE COUP D'ETAT MU BURUNDI YO KWICA NDADAYE  HANYUMA  U RWANDA RUKABA RUTARATABAYE NDANDAYE KANDI YARABAYE PEREZIDA W'U BURUNDI  AVUYE MU RWANDA AHO YARI ATUYE.
 
  Banyarwanda Banyarwandakazi namwe Barundi Barundikazi?
 Kuri uyu munsi tariki ya 21/10  isi yose yibukaho Nyakwigendera  Melchiol  Ndadaye wahoze ari Perezida w'u Burundi, Twifatanije n'abarundi b'amoko yose n'uturere twose bakunda kandi bashyigikiye demokarasi.
 Twifatanije kandi n'umuryango wa Ndadaye hamwe n'imiryango  y'abandi  barundi  bose baguye muri ubwo bwicanyi.
Nk'uko byagaragaye, urupfu rwa Ndadaye rweretse amahanga yose ko gukemura ibibazo ukoresheje ubwicanyi muri kariya karere k'Afrika bitajya bitanga umuti  urambye  w'ibibazo abakoze ibyo bintu baba bagamije.
 urupfu rwa Ndadaye rwagize ingaruka mbi cyane mu Burundi ndetse no mu karere kose.  Abamwishe nabo ntacyo bungutse uretse gushyira mubibazo abarundi b'amoko yose. Kubera iyo mpamvu turasaba abantu bari muri politiki haba mu Rwanda no mubaturanyi  cyangwa ahandi muri Afrika kwirinda ubwicanyi muri politiki kuko uwo muco urashaje  kandi ni ubunyamaswa n'ubuswa muri politiki ntabwo ibyo bintu bikijyanye n'ibihe.
Nimureke Afrika ijye mubihe bishya yimakaze demokarasi isesuye n'amahoro  kuburyo umuco wo kwica abayoboye igihugu ucika burundu muri Afrika.  Niba runaka yaragize nabi akiri umuyobozi hagomba kubaho uburyo bwemewe n'amategeko yo kubimuryoza  mubucamanza  ariko ntihakoreshwe système yo gusimbura ingoma ari uko umaze gutsemba abari bayigize.
Kuri uru rupfu rwa Ndadaye, tuboneyeho kwibaza icyo kugira inshuti cyangwa umuturanyi bimaze igihe udashoboye kurengera demokarasi kandi uziko iyo umuturanyi ahuye n'ikibazo nawe ugomba kwitegura guhura n'ikindi.
 Nkubu turibaza impamvu Habyarimana Juvenal  yamenye ko Ndadaye ari bwicwe  ntabe yarashoboye kumuburira cyangwa kumutabara.  Hari n'abantu batanze ibitekerezo bavuga bati kuki nibura Habyarimana Juvenal  atohereje aba commando bo gutabara Ndadaye no kumuhungisha kandi yari abafite babizobereyemo?
Abandi bantu  bongeraho ibitekerezo bagira bati kuki  Habyarimana atahururije  Ndadaye  abanyamahanga  babishoboye bakunda demokarasi ku isi?
 Twe kubwacu turibaza tuti   KUKI HABYARIMANA JUVENAL YAMENYE KO NDADAYE ARI BWICWE NTAGIRE ICYO AKORA ?   Ese ubwo ni ubutwari kumuntu wari warahaye ubuhungiro mugihugu cyawe?
Koko murumva bidateye isoni kuba wari ucumbikiye umuntu imyaka myinshi hanyum akajya kubutegetsi agahura n'ibibazo agapfa umureba  ntumutabare?   Ese mubihe bishize iyo umukuru w'igihugu cya Congo aba akiriho iyo adatabarwa n'abaturanyi igihe Kagame yamuteraga?  Ngubwo ubutwari no kureba kure igihe ushoboye kumenya ko ikidakwiye kibaye kumuturanyi nawe kiba cyikototera.
Agaciro k'umunyarwanda n'ubunyarwanda bwe ni akahe kuri leta ya Habyarimana  igihe udashobora gukoresha ubumuntu bukurimo ngo utababare abari mu ngorane ?  Ese niyo Habyarimana Juvenal  atari bwohereze ingabo  byari binaniranye kureka itangazamakuru ry'u Rwanda rikavuga iyo coup d'Etat mbere maze  amahanga agahaguruka bitaraba?  Ibyo byari binaniranye?  None se kuba leta y'u Rwanda itaragize icyo ikora kandi ibyabaye yari ibizi mbere y'uko biba murumva leta y'u Rwanda itarabaye icyitso cyo kwica Ndadaye? 
Hari ibintu bibiri bishoboka kandi bigomba kumenyakana. Niba Habyarimana Juvenal atarabaye ikigwari muri dossier y'u Burundi  ashobora kuba yarabaye icyitso.
Bitangarijwe I Bruxelles tariki ya 21/10/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE
Tel : (32) 488250305
-----------------------------------------------------------------------------------------
Dore Madame wa Nyakwigendera Ndadaye avuga uburyo yaterefonnye perezida w'u Rwanda "Mme Ndadaye a téléphoné au Ministre des affaires étrangères, à Sylvestre Ntibantunganya, au Chef de la Documentation nationale (services secrets), Richard Ndikumwami, au Ministre de l'agriculture, au Chef du Protocole, Jean-Marie Nduwabike et à quelques autres amis. Elle a appelé le Président du Rwanda, Juvénal Habyarimana, qui lui a dit qu'il avait déjà été informé du coup d'État".
 
 
publié par @rib News21/10/2012
Les derniers instants du Président Melchior NDADAYE
Par Hassan NGENDAKUMANA
Le jeudi 21 octobre 1993, un coup d'État militaire avait lieu à Bujumbura au cours duquel le Président Ndadaye a été assassiné. Vous trouverez une description détaillée heure par heure et minute par minute de ces événements.
Déroulements des faits
(Extrait du Rapport de l'ONU : S/1996/682 du 22 août 1996)
3 juillet 1993
Le 3 juillet 1993, des hommes du 2e bataillon commando ont fait une tentative de coup d'État peu de temps avant la prestation de serment du Président Melchior Ndadaye. La tentative de coup d'État a échoué et ordre a été donné d'arrêter plusieurs officiers et soldats, parmi lesquels le lieutenant-colonel Sylvestre Ningaba, qui avait été Chef de cabinet du Président Buyoya, le major Bernard Buzokosa, le major Jean Rumbete, le capitaine René Bucumi, le capitaine François-Xavier Nintunze et le commandant Hilaire Ntakiyica.
10 juillet 1993
Le Président Ndadaye a prêté serment le 10 juillet 1993 et s'est installé dans l'ancien palais présidentiel. Le palais présidentiel se trouve au milieu d'un vaste périmètre entouré d'un haut mur d'enceinte, au coin nord-ouest de l'intersection de   deux larges avenues dans le centre de la ville. Au nord du palais se trouve l'ancien hôtel Méridien, rebaptisé Source du Nil. Un terrain de golf s'étend au-delà de l'enceinte extérieure ouest et d'une partie de l'enceinte extérieure nord.
11 octobre 1993
Vers 11 heures, le lieutenant Gratien Rukindikiza, chef des gardes du corps du Président, selon son propre témoignage, a reçu du lieutenant-colonel Jean Bikomagu, chef d'État major de l'armée, l'ordre de partir pour Maurice l'après-midi même, afin d'y préparer la venue du Président, attendu pour la réunion des chefs d'État francophones qui devait se tenir du 16 au 18 octobre. Bikomagu lui a également donné l'ordre de revenir avant le 21 octobre, sans lui donner aucune explication. Avant de quitter Bujumbura, Rukindikiza a dit au lieutenant-colonel Pascal Simbanduku, Président de la Cour militaire, qu'il soupçonnait qu'un coup d'État était en préparation, en mentionnant les noms de certains officiers, dont celui de Lucien Rufyiri et de Somisi.
Lundi 18 octobre 1993
Le Président Ndadaye rentre du sommet de Maurice le 18 octobre. Le même jour, le Ministre de la défense, le lieutenant-colonel Charles Ntakije, était informé par le chef d'état-major de la gendarmerie, le lieutenant-colonel Epitace Bayaganakandi,   que selon des sources fiables, un coup d'État était en préparation. Des rumeurs de coup d'État avaient commencé à circuler avec insistance le même jour.
Mardi 19 octobre 1993
Le Président Ndadaye a présidé le mardi 19 octobre un conseil des ministres, qui a duré toute la journée et a repris le lendemain jusqu'au soir.
Mercredi 20 octobre 1993
Le mercredi 20 octobre, le major Dieudonné Nzeyimana, chef des renseignements militaires, a informé ses supérieurs qu'une tension était   perceptible parmi certains soldats de la capitale.
Vers 13 heures, le commandant du 2e bataillon commando, le major Isaïe Nibizi, dont l'unité fournissait les hommes qui composent la garde présidentielle, a demandé si l'épouse du Président se trouvait encore au palais et a reçu une réponse affirmative.
Vers 16 heures, le major Isaïe Nibizi, commandant du 2e bataillon commando, a demandé à rencontrer d'urgence le chef de cabinet du Président, Frédéric Ndayegamiye, et lui a dit que des éléments du 1er bataillon parachutiste et du 11e bataillon blindé, tous deux cantonnés au Camp Para, préparaient un coup d'État, qu'ils étaient très excités et qu'ils avaient l'intention d'arrêter certaines personnalités politiques, dont ils craignaient qu'elles se soient déjà enfuies. Le major Nibizi a ajouté qu'il avait informé l'état-major général de l'armée qu'un coup d'État était imminent. Il a demandé à Ndayegamiye de lui fournir un véhicule banalisé pour faire une tournée d'inspection des unités concernées.
Ndayegamiye a alors pris contact avec Bikomagu et lui a demandé de vérifier les rumeurs qui circulaient. Bikomagu lui a répondu qu'il s'était rendu en personne au "1er Para" et n'avait constaté rien d'anormal. Il l'a assuré qu'il ne se passerait rien.
Dans l'après-midi, plusieurs personnes, des commandants d'unités notamment, ont signalé à Bikomagu que des rumeurs circulaient à propos d'un coup d'État imminent. L'imminence d'un coup d'État a été évoquée au mess des officiers.
Le conseiller politique et diplomatique du Président, Antoine Ntamobwa, a été informé à 17 heures, par le chef d'état-major de la gendarmerie, le lieutenant-colonel Bayaganakandi, que le "1er Para" et le "11e Blindé" allaient faire un coup d'État le lendemain à 2 heures. Il a essayé en vain de prendre contact avec le Ministre de la défense, le lieutenant-colonel Ntakije, qui était en conseil des ministres.
Vers 18 heures, le lieutenant Joseph Rugigana du "2e Commando" a été informé par un officier de son unité, le capitaine Idelphonse Mushwabure, que quelque chose se tramait et qu'il devait rester sur ses gardes.
Le major Nibizi a ordonné à ses hommes de rester vigilants et d'avertir toutes les positions. Vers 20 heures, il a ordonné au capitaine Mushwabure d'aller prendre le   commandement de la garde présidentielle au palais. Mushwabure a appelé un de ses subordonnés, le lieutenant Gabriel Bigabari, qui se trouvait au palais à la tête du détachement de la garde présidentielle, et lui a ordonné de mettre tous les hommes en état d'alerte, de préparer toutes les armes et de prendre toutes les mesures de sécurité nécessaires en attendant son arrivée.
Le conseil des ministres a pris fin à 21 heures. Le conseiller présidentiel Ntamobwa a alors informé Ntakije de la conversation qu'il avait eue avec Bayaganakandi. Le ministre a été informé que le coup d'État serait lancé à 2 heures, dans la nuit du 21 octobre, par des éléments du "1er Para" et du "11e Blindé".
Le Président Ndadaye a été informé de l'imminence d'un coup d'État par son ministre de la communication, Jean-Marie Ngendahayo, et il s'est fait confirmer cette information par le Ministre de la défense, en présence de l'attaché politique et diplomatique. Le Président a demandé que Ningaba, qui était incarcéré pour le coup d'État du 3 juillet, soit transféré dans une autre prison, mais le Ministre de la défense, le lieutenant-colonel Ntakije, l'a rassuré, affirmant que la gendarmerie viendrait renforcer la garde de la prison.
Le Président est arrivé au palais vers 21 h 30 et a dit à son épouse que, selon le Ministre de la communication, un coup d'État aurait lieu dans la nuit. Il semblait préoccupé et a laissé son téléphone cellulaire branché lorsqu'il s'est retiré dans ses appartements pour la nuit.
Lorsque le Secrétaire d'État chargé de la sécurité au Ministère de la défense, le lieutenant-colonel Lazare Gakoryo, est arrivé chez lui, il a appris que Bikomagu l'avait appelé. Il a essayé en vain de joindre ce dernier au téléphone.
Aux alentours de 21 h 30, le Ministre Ntakije qui se rendait à une réunion s'est arrêté au mess des officiers pour voir les commandants du "1er Para" et du "11e Blindé". Il n'a trouvé que le commandant du "1er Para", le major Juvénal Niyoyunguruza, qui lui a assuré qu'il n'avait rien entendu d'anormal et a minimisé le danger. Le Ministre lui a dit de surveiller la situation de près avec le commandant du "11e Blindé". Il a recommandé que les deux officiers passent la nuit dans le camp, avec leurs unités respectives.
Vers 22 heures, Ntakije a tenu une réunion avec Bikomagu, Bayaganakandi, Nibizi, le major Ascension Twagiramungu, chef de la section des opérations, le major Nzeyimana et un autre officier chargé de l'information à l'état-major de la gendarmerie. Il a été décidé que des mesures seraient prises pour juguler toute action que les troupes entreprendraient et que Twamiramungu tiendrait Ntakije au courant. Ces mesures consistaient notamment à dépêcher des unités du "2e Commando" qui disposaient de plusieurs véhicules blindés pour garder les ponts sur la rivière  Muha et empêcher ainsi tout autre véhicule blindé de parvenir au palais présidentiel. Aucune mesure n'a été décidée pour empêcher éventuellement des fantassins de franchir la rivière, ce qui pouvait se faire aisément en tous points de celle-ci. Les témoignages sont contradictoires en ce qui concerne la question de savoir si Ntakije a informé le Président du résultat de cette réunion.
Aux alentours de 23 heures, le major Niyoyunguruza a téléphoné au major Sophonie Kibati, officier de garde à l'état-major de l'armée, pour lui signaler une activité inhabituelle à Camp Para, et il lui a été répondu   qu'il devait cacher les clefs du dépôt d'armes.
À 23 heures, le capitaine Mushwabure est arrivé au palais présidentiel, non sans s'être arrêté en chemin au domicile du capitaine Térence Cishahayo, officier du "2e Commando", pour lui dire de retourner auprès de son unité. Mushwabure a pris la relève du lieutenant Bigabari à la tête du détachement, qu'il a placé en état d'alerte, et a informé le Président que l'imminence d'un coup d'État avait été confirmée.
Vers 23 h 30, le lieutenant Léonidas Sindarusiba, du "2e Commando", est arrivé à   Camp Muha, où son unité était cantonnée; il a rencontré le major Nibizi et le lieutenant Rugigana à la cantine. Le major Nibizi leur a demandé de se tenir prêts car un coup d'État se préparait.
À peu près au même moment, le lieutenant-colonel Gakoryo a eu une conversation téléphonique avec le lieutenant-colonel Bikomagu, qui lui a dit qu'il régnait dans l'après-midi une tension considérable chez les soldats du "1er Para" et du "11e Blindé" et que ces derniers avaient même menacé leurs officiers. Gakoryo a demandé si des dispositions avaient été prises pour veiller à ce que les soldats ne traversent pas les ponts sur la rivière Muha, qui sépare les camps militaires du centre de la ville. Bikomagu a répondu que le "2e Commando" défendrait les ponts. Gakoryo a ensuite téléphoné au lieutenant- colonel Bayaganakandi, qui a confirmé cette information.
Peu de temps avant minuit, le major Daniel Ningeri, commandant de Camp Base (camp de base des forces armées), qui se trouvait à son domicile, a entendu des coups de feu. Les témoignages sont contradictoires sur la question de savoir s'il a reçu à ce moment-là un coup de téléphone du capitaine Nicolas Ndihokubwayo, officier de garde au Camp Base, l'informant que des soldats avaient réussi à s'introduire dans ce camp et avaient obligé des chauffeurs à sortir les camions.
Vers minuit, le major Nibizi a donné l'ordre de préparer les véhicules blindés pour défendre les ponts sur la rivière  Muha. Avant qu'il ne parte, des véhicules blindés du "11e Blindé", roulant en direction du centre de la ville sont passés devant le camp. Les véhicules blindés du "2e Commando", sous les ordres du lieutenant Rugigana, ont quitté le camp et se sont retrouvés entre des véhicules du "11e Blindé" qui les précédaient et d'autres qui les suivaient. Des coups de feu ont éclaté dans toutes les directions.
Jeudi 21 octobre 1993 — de minuit à 2 heures
Au Camp Para
Camp Para, où sont cantonnés et le "1er Para" et le "11e Blindé", se trouve dans la partie sud de Bujumbura, à environ 4 kilomètres du palais présidentiel. Camp Muha se trouve à quelques centaines de mètres plus loin. La rivière Muha, qui traverse la ville, se trouve à environ 1 kilomètre de là et enjambée par deux ponts.
Selon la plupart des témoignages, les mouvements de troupes au Camp Para ont débuté avant 1 heure, mais les témoignages sont très contradictoires quant à l'heure exacte. Le commandant du "1er Para", le major Niyoyunguruza, a affirmé que des soldats conduits par le caporal Juvénal Gahungu ont fait irruption dans son bureau dès 23 heures, alors qu'il venait de faire rapport sur la situation au major Kibati, officier de garde à l'état-major (Kibati, de son côté, a déclaré avoir reçu cet appel aux alentours de 2 heures). Niyoyunguruza affirme avoir été ensuite retenu de force dans un garage.
Des hommes du "1er Para", accompagnés de véhicules blindés du "11e Blindé", ont quitté le Camp et se sont rendus directement au palais, sans rencontrer aucune opposition. Là encore, les témoignages sont très contradictoires quant à l'heure précise mais la plupart situent ces événements aux alentours de 1 h 30.
À partir de ce moment-là à peu près, au moins cinq détachements de soldats et de sous-officiers sont sortis du Camp pour installer des barrages militaires partout dans la ville, prendre l'état-major de l'armée, la base aérienne, la station de radio et la compagnie du téléphone, amener François Ngeze, un député hutu membre de l'UPRONA et ex-Ministre de l'intérieur dans le gouvernement Buyoya, amener les lieutenants Jean-Paul Kamana et Jean Ngomirikiza du "11e Blindé", capturer plusieurs hauts fonctionnaires membres du FRODEBU, et essayer de rallier à leur cause les soldats de Camps Base et des camps de Ngagara, Kamenge et Muzinda. L'un de ces détachements, selon tous les témoignages sauf celui de l'intéressé, était conduit par le caporal Gahungu, lequel a, quant à lui, affirmé n'avoir jamais quitté le camp ce jour-là. Des témoins affirment que le caporal Nzeyimana l'accompagnait.
Au Camp Muha
Camp Muha, cantonnement du "2e Commando" est situé près de la rivière dont il porte le nom.  Le major Nibizi a ordonné aux équipages des quatre véhicules blindés qu'il commandait de se tenir prêts à défendre les ponts sur la rivière Muha. Selon la plupart des témoignages, il a donné cet ordre aux alentours de 1 heure. Toutefois, le commandant de l'escadron blindé, le lieutenant Rugigana, affirme que ce n'est qu'à 1 heure que quelqu'un envoyé par Nibizi est venu chez lui pour le réveiller et l'emmener au camp.
Vers 1 h 30, alors que les véhicules blindés allaient quitter le Camp Muha sous le commandement de Rugigana, quelques véhicules blindés du "11e Blindé" sont passés devant l'entrée du camp et ont pris la direction du palais. Rugigana et ses véhicules blindés ont quitté le Camp Muha et ont eux aussi pris la direction du palais, avec certaines unités du "11e Blindé" devant eux et d'autres derrière eux.
Au palais
La garde du palais, commandée par le capitaine Mushwabure, était composée d'une quarantaine d'hommes, le nombre donné par les témoins allant de 35 à 60. La garde, qui disposait de deux véhicules blindés, n'avait pas été renforcée.
Aux alentours de 1 heure, le capitaine Mushwabure a reçu un appel téléphonique du major Nibizi qui l'a informé que le coup d'État avait commencé au Camp Para.
Vers 1 h 30, le Président Ndadaye a reçu un appel téléphonique du Ministre Ntakije l'informant que le coup d'État avait commencé. Il a revêtu des habits civils, est sorti de la maison et a été mené dans un des véhicules blindés de la garde. Les témoignages recèlent des contradictions énormes sur ce point. Un témoin affirme que Mushwabure a fait monter le Président dans le véhicule blindé. Mushwabure, quant à lui, affirme que le Président, n'écoutant pas ses conseils, a tenu à monter dans le véhicule en faisant valoir que le Ministre Ntakije lui avait conseillé de le faire. Ntakije a déclaré avoir conseillé au Président de quitter le palais sur le champ dans un véhicule blindé. Madame Ndadaye affirme que Ntakije a simplement informé le Président du début du coup d'État et a raccroché sans autre commentaire.
Le Président est resté dans le véhicule blindé sans engager la conversation avec l'équipage. Il avait son téléphone cellulaire sur lui mais il ressort des enregistrements téléphoniques qu'il n'a fait aucun appel et n'en a reçu que deux; l'un, qui a duré 27 secondes, de son chef de cabinet, qui lui a conseillé de partir sur-le-champ, et l'autre, qui a duré 40 secondes, d'un correspondant qui n'a pas été identifié. Mme Ndadaye a essayé de lui téléphoner mais elle n'a eu que le message enregistré disant que le téléphone était inaccessible.
Dans l'intervalle, Mme Ndadaye a téléphoné au Ministre des affaires étrangères, à Sylvestre Ntibantunganya, au Chef de la Documentation nationale (services secrets), Richard Ndikumwami, au Ministre de l'agriculture, au Chef du Protocole, Jean-Marie Nduwabike et à quelques autres amis. Elle a appelé le Président du Rwanda, Juvénal Habyarimana, qui lui a dit qu'il avait déjà été informé du coup d'État.
Peu de temps après 1 h 30, des véhicules blindés du "11e Blindé" et deux véhicules blindés du "2e Commando", l'un commandé par le lieutenant Rugigana et l'autre par le lieutenant Augustin Managure, sont arrivés en même temps au palais. Les deux autres véhicules blindés du "2e Commando" avaient fait demi-tour en cours de route. Le capitaine Mushwabure s'est toutefois contredit à propos de leur heure d'arrivée.
Le lieutenant Rugigana est entré dans l'enceinte du palais avec son véhicule blindé en défonçant la grille d'accès à l'hôtel Méridien. Des soldats du "1er Para" qui ont essayé de le suivre à l'intérieur ont été refoulés sans qu'il y ait eu tir de coups de feu. Quelques instants plus tard, les troupes qui encerclaient le palais ont commencé à tirer à la mitraillette.
À l'état-major
Les locaux de l'état-major sont situés près du centre-ville, sur la rive nord de la rivière Muha.  Aux alentours de 1 heure, probablement, le major Kibati, officier de garde, a reçu un appel du commandant du "1er Para" l'informant que ses hommes s'étaient rebellés. Après avoir consulté le major Twagiramungu, chef de la section des opérations, il a appelé Bikomagu pour l'informer.
Kibati a aussi appelé le major Deo Bugegene, commandant de la base aérienne, et lui a dit de rejoindre sa base.
Selon le témoignage du Ministre Ntakije, avant 2 heures, celui-ci a téléphoné à Bikomagu, qui se trouvait à l'état-major et qui lui a conseillé de se cacher. Cette version des faits est contredite par le témoignage de Bikomagu et d'autres, qui affirment que Bikomagu n'est arrivé à l'état-major qu'aux alentours de 2 h 30.
Ailleurs
Selon son propre témoignage, le Ministre Ntakije se trouvait chez lui lorsqu'à 1 heure il a été réveillé par un appel de Twagiramungu l'informant que des préparatifs   étaient en cours au Camp Para. Ntakije a demandé à son correspondant de vérifier si les mesures qu'il avait recommandées avaient été prises.
Ntakije affirme qu'il a alors appelé le Président Ndadaye pour l'informer. Il s'est ensuite rendu au Ministère de la défense. Avant d'entrer, il a, selon ses dires, téléphoné à Bikomagu, qui se trouvait à l'état-major et qui lui a conseillé d'entrer dans la clandestinité. Ntakije est ensuite passé chez lui avant d'aller se cacher dans le bureau d'un ami, où il est arrivé au moment où on a commencé à entendre des coups de feu dans la ville. Il est resté en contact avec Mme Ndadaye, qui se trouvait au palais, et avec Bikomagu. Il a reçu un appel du Ministre rwandais de la défense, qui lui a proposé son aide. Il affirme avoir appelé pratiquement tous les ministres et leur avoir conseillé de se cacher et de conseiller aux dirigeants du FRODEBU d'en faire de même. 
Entre 1 h 30 et 2 heures, les officiers ci-après qui, accusés d'avoir participé au coup d'État du 3 juillet, étaient en prison à Bujumbura ont été libérés par les soldats : major Busokoza, capitaine Bucumi, capitaine Nintunze et major Rumbete.
Jeudi 21 octobre 1993 — 2 heures à 6 heures
Au palais
Vers 2 heures, une quinzaine de véhicules blindés du "11e Blindé" qui s'étaient massés face à la grille de l'hôtel Méridien ont tiré au canon, mais ont dû reculer lorsque la garde du palais a tiré quelques roquettes antichar, et ont pris position autour de l'enceinte extérieure du palais. Les tirs se sont poursuivis pendant une quinzaine de minutes. Il n'y a eu aucun blessé et ni les véhicules blindés ni le palais n'ont été endommagés.
Le Président est resté à l'intérieur du véhicule blindé, ne parlant qu'à Mushwabure. Madame Ndadaye et ses enfants sont restés à l'intérieur du palais.
Vers 5 heures, le lieutenant Managure, commandant du deuxième véhicule blindé du "2e Commando" qui était resté à l'extérieur de l'enceinte du palais, est entré à pied et a dit au lieutenant Bigabari que le lieutenant Kamana, commandant de l'escadron d'infanterie du "11e Blindé", qui dirigeait les soldats déployés autour du palais, menaçait de bombarder le palais si tout le monde ne sortait pas. Il a déclaré que le lieutenant Kamana l'a obligé à transmettre ce message. Le lieutenant Kamana, quant à lui, a déclaré dans son témoignage que non seulement il ne commandait pas les mutins mais que ceux-ci l'avaient même pris en otage.
Vers 5 h 30, les véhicules blindés qui entouraient l'enceinte extérieure ont recommencé à tirer au canon, touchant le deuxième étage du palais. L'un des enfants du Président, une fille, a été légèrement blessé par les gravats.
Le Président, à la demande pressante de Mushwabure, a changé de tenue pour revêtir un uniforme militaire et a été transféré dans le véhicule blindé de Rugigana. Madame Ndadaye, ses enfants et deux domestiques ont été emmenés dans un autre véhicule blindé. Celui-ci n'ayant pas démarré, ils ont été transférés dans le troisième véhicule blindé, qui est allé se placer à côté du véhicule blindé de Rugigani. Ils ont été alors tous transférés dans ce dernier véhicule, où ils ont retrouvé le Président. Hormis le fait d'informer le Président de sa conversation avec le Président du Rwanda, Mme Ndadaye n'a rien dit d'autre à son époux.
Mushwabure a ensuite demandé au Président de le rejoindre hors du véhicule et tous les deux, accompagnés de Firmin Barengayabo, l'un des domestiques du palais, ont essayé de sortir en escaladant le mur septentrional mais ont découvert que des soldats se trouvaient de l'autre côté. Barengayabo, qui avait escaladé le mur le premier, a été capturé. Le Président est retourné au véhicule blindé de Rugigana.
Au Camp Para
Vers 3 heures, un détachement est arrivé, accompagné de Ngeze, qui portait un survêtement et un coupe-vent et conduisait son propre véhicule. Selon son témoignage, il a été placé dans un bureau vide et gardé au secret.
Peu de temps après, Bikomagu est arrivé au camp et a parlé aux soldats et à Ngeze. Il est reparti au bout d'une heure environ. Dans son témoignage, Bikomagu affirme avoir été traîné au camp par des soldats qui l'avaient enlevé à l'état-major, et qu'il a dû les convaincre de le laisser quitter le camp.
À 5 heures, selon son propre témoignage, le commandant du "1er Para", Niyoyunguruza, a été emmené au mess des officiers dans un camion.
Au Camp Muha
Vers 2 heures, deux des véhicules blindés qui étaient sortis avec celui de Rugigana mais avaient fait demi-tour sont entrés dans le camp. L'un d'eux, commandé par le lieutenant Joseph Bodiguma, est resté en position de tir tandis que l'équipage de l'autre, commandé par le lieutenant Sindarusiba, selon le témoignage de celui-ci, a reçu de Nibizi l'ordre d'aller chercher le Président de l'Assemblée nationale, Pontien Karibwami, pour assurer sa protection. Sindarusiba est revenu quelque temps après pour signaler que lorsqu'il était arrivé au domicile de Karibwami, on lui a dit que celui-ci avait été emmené par un groupe de soldats peu de temps auparavant. Nibizi l'a alors envoyé chercher le Ministre des affaires étrangères, Sylvestre Ntibantunganya.
A l'état-major de l'armée
A son arrivée, vers 2 h 30, Bikomagu, selon son propre témoignage, a téléphoné au commandant du "1er Para". Niyoyunguruza, quant à lui, a affirmé qu'à ce moment-là il était enfermé dans un garage où il ne pouvait accéder à aucun téléphone.
Vers 3 heures, selon le témoignage de l'intéressé, un détachement de soldats a obligé Bikomagu à les accompagner à Camp Para.
Ailleurs
Entre 2 heures et 3 heures, un détachement a capturé à leur domicile Richard Ndikumwami, qui dirigeait les services de renseignement civils, et Juvénal Ndayikeza, Ministre de l'administration territoriale et du développement communal, et les a emmenés dans un camion. Le capitaine Térence Cishahayo, du "2e Commando", a affirmé dans son témoignage qu'il venait d'arriver avec son véhicule militaire au domicile de Ndayikeza pour emmener celui-ci à l'abri, sur ordre de Nibizi, lorsqu'un détachement conduit par le caporal Gahungu est également arrivé, l'a capturé ainsi que le Ministre et a forcé les deux hommes à monter dans un camion militaire, où ils ont retrouvé Ndikumwami, qui avait déjà été capturé.
Le Président et le Vice-Président de l'Assemblée nationale, Pontien Karibwami et Jules Bimazubute, ont été également enlevés à leur domicile à peu près au même   moment. Les rebelles se sont également rendus au domicile du Ministre des affaires étrangères, Sylvestre Ntibantunganya, mais ne l'ont pas trouvé. Son épouse, traitée sans ménagement par les soldats à cette occasion, a été par la suite tuée dans une autre maison où elle s'était réfugiée.
Vers 2 heures, les rebelles se sont rendus dans les locaux de la compagnie du téléphone, accompagnés de Busokosa, qu'ils avaient libéré de prison et qui avait été directeur de la compagnie. Ils ont pris possession du centre de télécommunications mais n'ont pas réussi à interrompre le service. Busokosa a déclaré dans son témoignage que cet échec était dû à son propre manque de coopération.
Vers 3 heures, la station de radio a été prise par les rebelles.
Selon les résultats de l'autopsie, Karibwami, Bimazubute, Ndikumwami et Ndayikeza ont été exécutés vers 5 heures.
Jeudi 21 octobre 1993 — 6 heures à midi
Au palais
A 7 heures environ, le véhicule blindé commandé par Rugigana et ayant à son bord le Président et sa famille a quitté le palais par la grille sud, sans que les soldats et les véhicules armés qui encerclaient le palais s'y opposent. Il a pris ensuite, à la demande du Président, la direction de Camp Muha par un itinéraire détourné. En chemin, ils ont été autorisés à traverser plusieurs barricades, après des discussions entre l'équipage et les soldats rebelles qui tenaient celles-ci.
Une fois que le Président a été éloigné du périmètre du palais, Mushwabure, selon son propre témoignage, a escaladé le mur d'enceinte et est allé se cacher.
Au Camp Muha
Venant du Camp Para, Bikomagu est arrivé au Camp Muha vers 4 heures. Gakoryo, selon tous les témoignages sauf   le sien, se trouvait au camp avant que l'on y amène le Président Ndadaye. Il affirme néanmoins qu'à son arrivée, le Président était déjà là.
Le Président Ndadaye et sa famille sont arrivés au Camp Muha dans le véhicule blindé de Rugigana peu de temps après 7 heures. Le Président   a été emmené dans un bureau où il a retrouvé Bikomagu, le Secrétaire d'État Gakoryo et Nibizi. Aucun de ces trois officiers n'a donné dans son témoignage des détails sur leur conversation avec le Président. Au bout d'une vingtaine de minutes, le Président a été ramené dans le véhicule blindé, où il a été rejoint par sa famille peu de temps avant 8 heures.
Selon le témoignage des officiers, des soldats rebelles au comportement menaçant sont arrivés devant le Camp Muha entre 15 minutes et une demi-heure après le Président et ont exigé qu'on les laisse entrer. Aucun coup de feu n'a été tiré.
Vers 8 heures, après que, selon le témoignage de Nibizi, les soldats de celui-ci aient refusé d'obéir à ses ordres et de défendre le camp, les grilles de Camp Muha ont été ouvertes et un groupe de soldats est entré et a entouré le véhicule blindé et Bikomagu, Gakoryo et Nibizi qui se tenaient à côté du véhicule. Le Président et sa famille ont été traînés hors du véhicule. Le Président, s'adressant aux soldats en kirundi, leur a dit : "Dites-moi ce que vous voulez, on peut négocier, mais surtout pas d'effusion de sang, pensez à votre pays, pensez à vos familles". Bikomagu a alors dit aux soldats qu'il emmènerait Mme Ndadaye et les enfants. Selon le témoignage de Mme Ndadaye, Bikomagu a ajouté, en désignant le Président : "Voilà l'homme que vous cherchez. Faites-en ce que vous voulez". Dans son témoignage, Bikomagu a nié avoir tenu ces propos. Mme Ndadaye et ses enfants ont quitté le camp dans la jeep de Bikomagu, conduite par le chauffeur de celui-ci, et se sont rendus à l'ambassade de France. Les soldats ont fait monter le Président dans une jeep et l'ont emmené à Camp Para. Bikomagu, Gakoryo et Nibizi les ont accompagnés.
Au camp Para
Vers 8 h 30, les soldats sont arrivés au Camp Para avec le Président, qui a été immédiatement entouré par une multitude de soldats. Selon leur témoignage, le lieutenant Kamana a dit à Nibizi de s'en aller avec Bikomagu et Gakoryo, parce que leur vie était en danger, ce qu'ils ont fait. Toutefois, selon un témoin, en arrivant au Camp Para, Bikomagu a de nouveau dit aux soldats : "Voilà votre homme".
Le major Rumbete, qui avait été libéré de prison et amené au Camp peu de temps auparavant, était présent lorsque le Président a été amené.
Le Président a été enfermé dans une pièce, gardée.
Peu de temps après, Kamana, qui, selon tous les témoignages sauf le sien, dirigeait les opérations, s'est adressé à un rassemblement de soldats. Il a ensuite établi une liste comportant les noms de certains officiers et a envoyé l'adjudant chef Mbonayo les chercher au mess des officiers.
Les témoignages n'ont pas permis de déterminer l'heure exacte de l'exécution du Président Ndadaye. Il semble qu'elle ait eu lieu dans les 30 minutes qui ont suivi son arrivée. Trois hommes du "11e Blindé", le caporal Philbert Nduwokumana, dit Kiwi, le caporal Ndayizeye, dit Runyutu, et un troisième homme, sont entrés dans la pièce. Apparemment, pendant que deux d'entre eux maintenaient le Président au moyen d'une corde enroulée autour de son cou, le troisième l'a poignardé. Nduwukumana, ,a refusé de témoigner. Ndayizeye est toujours introuvable et le troisième homme n'a pas pu être identifié. Selon un témoin, après que les trois hommes soient entrés dans la pièce, quelqu'un a cadenassé la porte et les a enfermés à l'intérieur jusqu'à ce que Kamana, peu de temps après, demande la clef et les libère. Cette version des faits est réfutée par le témoignage de Kamana.
Vers 10 heures, les officiers énumérés sur la liste établie par Kamana qui avaient été convoqués au mess des officiers sont arrivés. Figuraient dans le lot le lieutenant-colonel Simbanduku; le major Nibizi; le major Alfred Nkurunziza, directeur d'un département au Ministère de la défense; le major Juvénal Nzosaba, commandant du bataillon du génie à Muzinda; le major Deo Bugegene, commandant de la base aérienne de Bujumbura; le major Hypax Ndacasaba; le lieutenant Ngomirakiza; le major Rumbete; le major Busokoza et le major Celestin Ndayisaba, commandant en second des écoles militaires.
Bikomagu, qui n'était pas sur la liste, les accompagnait. Il a fait libérer par les soldats le Chef du protocole et deux autres civils qui avaient été capturés et amenés au camp.
Le lieutenant Kamana a pris en charge les officiers et les a conduits dans une salle de réunion. Les témoignages divergent certes sur de nombreux points concernant ce qui s'est passé dans cette salle, mais la plupart concordent sur le fait que Kamana a présenté Ngeze, encore en survêtement, et a dit que les soldats exigeaient qu'il soit président. Selon un témoin, il leur a dit à ce moment-là que le Président et le Vice-Président de l'Assemblée nationale, Pontien Karibwami et Jules Bomazubute, ainsi que quelques ministres, avaient été tués. Comme on l'interrogeait sur le Président, il a répondu que celui-ci se trouvait au Camp et était vivant. Il a été alors convenu que Ngeze devrait accepter de prendre la succession, afin de "gérer la crise". Kamana est ensuite sorti de la salle et est retourné peu de temps après pour annoncer que le Président Ndadaye avait été tué. Simbanduku et un autre officier sont partis au mess informer les officiers qui s'y étaient rassemblés.
Vers 11 heures, Ngeze, accompagné par les autres officiers, s'est adressé aux troupes sur le terrain de football. Ngeze a annoncé qu'il acceptait d'assumer la présidence et a été acclamé. Il a été convenu que les soldats obéiraient de nouveau à leurs officiers et que Bikomagu reprendrait le commandement. Ngeze et les officiers ont alors quitté le Camp pour se rendre au mess des officiers.
A l'état-major
Vers 8 heures, Twagiramumgu s'est rendu à l'état-major. Kibati est resté seul officier de garde.
Au mess des officiers
Vers 7 heures, des officiers ont commencé à s'attrouper au mess, qui est situé près de Camp Muha. A  9 heures, la plupart des officiers en poste à Bujumbura étaient arrivés. Certains ont été amenés dans des camions militaires. De nombreux officiers prétendent avoir été empêchés par les soldats de quitter le mess. Bikomagu, toutefois, se déplaçait librement et Simbanduku a déclaré être rentré chez lui pendant un moment.
Vers 9 heures, Bikomagu, Gakoryo et Nibizi sont arrivés et ont annoncé que le Président était aux mains des soldats au Camp Para. Pendant qu'il se trouvait au mess des officiers, Bikomagu a reçu un appel téléphonique, à la suite duquel il a dit craindre que le Président Ndadaye ait été tué.
Selon un autre officier présent, des rumeurs ont commencé à circuler à ce moment-là selon lesquelles les soldats de Camp Para étaient sur le point de convoquer certains officiers. Peu de temps après, une demi-douzaine de soldats, conduits par l'adjudant chef Mbonayo, sont arrivés et ont lu la liste établie par Kamana. Le nombre et la composition de cette liste varient selon les témoignages. Selon Bikomagu, cette liste contenait les noms de 13 officiers. Le nom du lieutenant-colonel Sylvestre Ningaba, qui n'était pas présent, figurait sur la liste.
Mbonayo a demandé aux officiers dont les noms figuraient sur la liste de l'accompagner au Camp Para. Certains de ces officiers ont déclaré qu'ils avaient été obligés d'y aller, sans avoir été informés des raisons de cette convocation. Ils sont partis dans un minibus.
Bikomagu est parti en même temps au Camp Para, dans son propre véhicule. Les autres officiers sont restés au mess.
Avant 11 heures, Simbanduku et Nsozaba sont revenus au mess et ont relaté les événements qui s'étaient produits au Camp Para, y compris la mort du Président. Simbanduku affirme qu'il est ensuite resté au mess, mais un témoin affirme qu'il est retourné au Camp Para.
Vers 11 heures, le groupe d'officiers est revenu de Camp Para, accompagné de Ngeze encore en survêtement, et de Bikomagu. Selon tous les témoignages sauf le sien, Simbanduku a présenté Ngeze comme étant le nouveau Président. Ngeze s'est adressé aux officiers pour leur dire que les soldats exigeaient qu'il prenne les commandes afin de "gérer la crise" et pour leur demander leur soutien. Ngeze, Bikomagu et les officiers qui étaient arrivés avec eux sont ensuite partis pour l'état-major, tandis que les autres officiers ont rejoint leurs unités.
Jeudi 21 octobre 1993 — dans l'après midi
A l'état-major
Ngeze et le groupe d'officiers qui l'accompagnait sont arrivés à l'état-major venant du mess vers midi. Ils y ont trouvé le lieutenant-colonel Sylvestre Ningaba, qui avait été libéré de prison à Rumenge, à 122 kilomètres de Bujumbura, où il se trouvait en détention sous l'accusation d'avoir mené la tentative de coup d'État du 3 juillet, et le commandant Hilaire Ntakiyica, également libéré de prison.
Bikomagu a organisé un "état-major de crise" composé de certains des officiers figurant sur la liste de Kamana et d'autres officiers de l'état-major. Simbanduku, Ndayizaba, Nzosaba et Nkurunziza en faisaient partie.
Ailleurs
Jean-Bosco Daradangwe, Directeur général de la communication au Ministère de la défense, a déclaré avoir reçu à 7 heures un message du Ministre Ntakije l'informant que le FRODEBU avait déjà "mobilisé ses troupes" et qu'il allait y avoir un bain de sang. Il s'est ensuite rendu à l'endroit où Ntakije se cachait et, sans entrer, a chargé quelqu'un de faire parvenir au Ministre un téléphone cellulaire.
Voilà chers compatriotes, le calvaire qu'a vécu le Président Melchior NDADAYE dans les 36 dernières heures de sa vie. Reste donc à établir les responsabilités et que justice soit faite au nom de la Démocratie.
 
----------------------------------------------------
 
 
ITANGAZO: RUTAYISIRE BONIFACE ARICIRA AKAJISHO ABANYAPOLITIKI BO MURI OPPOSITION KUGIRANGO BE GUKORA SUICIDE POLITIQUE BADAHA AGACIRO GENOCIDE HUTU NA TUTSI.  UBU BUTUMWA  BUFASHE Bwana  Minani Jean Marie Perezida w'ishyaka Isangano hamwe n'abandi banyapolitiki bari muri opposition nyarwanda bose:
 
 
Ba  Bwana RUDASINGWA THEOGENE, GASANA ANASTASE, MINANI Jean Marie, Mushayidi Deo, Twagiramungu Faustin, Musangamfura Sixbert  n'abandi muravugwa muri iyi nyandiko
 
Nyakubahwa Minani Perezida w'ishyaka Isangano hamwe n'andi mashyaka mashya ndetse nasanzwe, 
Nk'uko bimaze igihe bimenyerewe muri  opposition nyarwanda igizwe n'amashyaka yose ari muri opposition  y'ukuri contre le FPR igizwe n'Ishyaka Banyarwanda n'ayandi. Nk'uko na none bisanzwe bimenyerewe n'andi mashyaka yiyita opposition contre le FPR ariko ugasanga bikorwa  kungingo zimwe na zimwe naho kuzindi ayo mashyaka ntakubite ngo amanyure kugirango avane munzira FPR, ndifuza kubamenyesha ibi bikurikira.
 
Ikigomba kumenyekana n'uko amashyaka ari muri opposition y'ukuri  hamwe n'andi ari muri opposition y'igice  (kungingo zimwe na zimwe),  icyo yombi ahuriraho  ni ibintu bibiri birimo ko ayo mashyaka yose  adafatanije ubutegetsi  na Kagame.  Ayo mashyaka yose kandi ikindi ahuriraho ni uko agendera kumuhanda basangiye na Tubeho Twese ASBL  wo kubaha genocide hutu na tutsi kandi iyo fondation n'uwo muhanda twawuharuye bitugoye.  Ntashyaka na rimwe ryigeze rishaka guhunga uyu muhanda ngo birikundire gukomeza gukora politiki  kuko ntushobora guhangana n'ukuri kwamateka. Abashinga amashyaka mashya hamwe n'andi asanzweho amenye iki kintu kuko iyo unyuranije nacyo ariko nko gukora suicide politique.
 
Hari amashyaka amwe yafashe uwo muhanda bibanje kugorana kubera pression yashyirwagaho mubwihisho cyangwa kumugaragaro ariko yose yagezaga aho abona ko ubuzima bw'abantu bakorewe genocide hutu na tutsi  aricyo cyiza mbere.  Hari nka FDU yatinze gato na cyera bakiri mu Gihango ariko byageze aho birakunda basubira muri uwo murongo wa Tubeho Twese.
 
Hari n'amashyaka atabarwa na lobby iyo ibintu bikomeye  agasubira mumurongo hari hagiye kuba ubwirakabiri kuriyo.  Ni muri urwo rwego ubona nka Rudasingwa atumijwe muri ibi bihe ngo atange ubuhamya murukiko rw'abasipanyoli akaboneraho agasobanura ibya genocide hutu  yakozwe mu Rwanda no muri Congo. Kuba ahamagajwe muri ibi bihe bifite icyo bivuze kuko  hashize imyaka myinshi adahamagarwa kandi ahari urabizi.  Mukinyamakuru cya EL PAIS urabona ko genocide hutu yakozwe mu Rwanda no muri Congo ariwo murongo wa mbere uza hejuru kuri iyo nkuru (reba hasi aho muri iyo nyandiko y'ikinyamakuru traduit par google).
Kubera iki bashyize hejuru genocide hutu yakozwe mu Rwanda no muri Congo?  Kuki batavuze genocide hutu yakozwe muri Congo byonyine nk'uko Reyntjens abivuga ?  
 
Ndagirango nkwibutse na Filip Reyntjens ubwe yanyibwiriye ko azi neza ko mugihugu imbere mu Rwanda habereye genocide hutu ariko akaba adashobora kubitangaza kuko byatuma travaux ze bazimerera nabi muri université kandi azi neza ko icyo kintu cyonyine cyahirika Kagame bwangu akaba ari nayo mpamvu abantu bamwe bahitamo kuvuga ibyabereye Congo bakirengagiza ibyabereye mu Rwanda kuko ibyo mu Rwanda byabaye bibi cyane.  Ibyo Reyntjens yabimbwiye mubihe bishize ngirango ndebe ko namuhitamo nk'umuyobozi wa doctorat yanjye ariko nahise mbona ko muhisemo naba niteye ibibazo ndabyihorera. Projet ya doctorat yanjye yari yamaze no kuyikosora uzamubaze. Ikibabaje n'uko lobby y'inshuti za Kagame  ikunze gukoresha iyo position ya Reyntjens ikayobya abantu benshi kuko ngo yitwa specialist  w'u Rwanda.
 
Hariya rero Minani Jean Marie,  ibyo watangaje mubihe bishize byateye akantu ahantu henshi ndetse nabonye n'abantu barakaye cyane. Ni mugihe kandi kuko binyuranye n'amakuru y'ukuri  ariho kuko ahubwo iby'iyicwa ry'abahutu bo mu Rwanda imbere byabaye bibi cyane kurusha no muri Congo. Ndetse iyicwa ry'abahutu imbere mugihugu (nko muburasirazuba) nibyo bimenyetso bya mbere bikomeye bisobanura neza ko habaye genocide hutu kuko ibyabaye muri kariya karere birenze n'ibyabaye kubatutsi no mutundi turere. Ibyabaye kubahutu muri kariya karere birasa neza neza n'ibyabaye kubayahudi ijana ku ijana.  Na Furuma Alphonse arabyemeza ko ari ibyari byarateguwe agasobanura ko ari Kagame wabibategetse ngo bakoreshe uburyo bwose batsembe abahutu ba kariya karere. N'umwongereza  Nic Gordon wageze aho byari birimo kubera yarabyanditse. Nanjye ubwanjye nabikozeho ubushakashatsi buhagije ndetse nanabukoze no mugihugu hose kuburyo ibyabaye ari genocide hutu. Ninayo mpamvu ntamuntu wigeze ashobora kumpindura imvugo kuri iyo ngingo kuko nakoze ubushakashatsi buhagije mu gihugu menya ukuri guhagije kandi ndi mubantu FPR yiciye abantu benshi.
 
 Ndakwibutsa ko nari mfite uburyo bwo kugera mugihugu hose no muri  milieu zose kuko nijye wari uhagarariye abanyaziya mu Rwanda nyuma ya 1994 ndi na chef de service  muri sociyete ya SLFO Rwanda. Nyuma ya 1994 leta ya FPR igitangira, nijye wari ushinzwe kubohoza ibintu by'abanyaziya mu Rwanda  bahuriraga muri association yabo Directeur General wa Sulfo yari abereye Perezida. Muri abo banyaziya wavugamo ba  Sulfo Rwanda, Utexrwa, Sakirwa, Jobanputras n'abandi bose kandi ibyo kubahagararira nabikoraga mu rwego rw'amasosiyete yabo nkanabikora no kubibareba mubuzima busanzwe kuko uwagiranaga ikibazo n'inkotanyi arijye abo banyaziya boherezaga. Na Rudasingwa Théogène nijye wamuvanye mu nzu ya Sulfo Rwanda ntamwiyeretse kuko yari très violent icyo gihe.  Icyo gihe yari  akomeye ari Major mungabo  akaba n'umukuru wa FPR ariko nanone bikaba byari ngombwa ko nkora akazi  kanjye ko kumuvana munzu nk'uko nabikoze kubandi bakuru ba FPR bari barabohoje. Ba Rudasingwa na ba Kayumba  n'abandi babaye muri FPR bajye bamenya ko ndi mubantu bacye babazi ijana ku ijana kuva bubaka leta muri 1994 kugeza ubu. Kuva buriya butegetsi butangira muri za minisiteri nta nimwe yagiraga urugi  rufunga kugeza ubu ndabazi ntacyo bambeshya.
 
 Kandi icyo gihe muri 1994 nari naratangiye kubarwanya kuko arijye nakoraga meme na traduction ya presse yose yakoreshwaga na  radio ya Minuar, na za ONG zirenga amagana zari mu Rwanda .  Nari mfite sosiyete nashinze mbereye Directeur General ikoresha aba traducteurs barangije université barenga cumi na babiri bo mucyongereza n'igifaransa n'ikinyarwanda. Etc. Ibinyamakuru byavugaga ukuri nyakuri hari igihe nabiteraga inkunga igihe biri mungorane. Ndetse nagiyempuruza kenshi abasirikare ba Minuar abandi tukagirana inama mu ibanga rikomeye. Ndetse abanyamahanga benshi bakunda ukuri bari mugihugu muri icyo gihe benshi ndi en contact nabo hanze. Abataragirana contact nanjye bihutire kubikora kuko hari byinshi nkunze kuganira nabo dore ko abenshi nabo harimo abagerageje kurwanya ibibi bya leta ya FPR rwihishwa cyangwa kumugaragaro bamwe bakabizira. Abo buri wese azi agerageze kunshyira en contact nabo.
 
Niba hari abantu nka batanu bazi neza système ya FPR na MRND nababamo.  Sino kwirarira, iyo ndebye n'abahoze ari abayobozi ba FPR nka ba Rudasingwa n'abandi nsanga hari byinshi nzi kuri FPR kubarusha kuko jye nabaye mugihugu cya FPR na MRND ndi umunyeshuri muri Université nkaba n'umwanditsi ugira amatsiko nkaba kandi na Business man wo murwego rumpa kumenya ibibera mubantu bo muri classe yo hejuru  kandi nkagera no hasi mugiturage no mugihugu hose nkora ubushakashatsi nkagira n'ubushobozi bw'ibyo gutanga ngo mbone amakuru ahagije kubyo mbonye bidasobanutse.
 
Na Twagiramungu Faustin iyo mvuze ko muzi neza n'uko muzi neza kuko isosiyete yanjye igitangira yakodeshaga inzu ye kuri  Multiservice akiri premier Ministre.  Isosiye yanjye yarahavuye ihamaze igihe gito  ijya gukorera ahandi kuko yakuraga kuburyo bwihuse dore ko hari n'igihe yagezaga mubakozi mirongo itanu b'abanyabiraka ikorera kumuhima ( igihe hari ibiraka byinshi bya imprimerie dore ko iyo nitumye ikintu kukigeraho bitananira kuburyo no mugushaka akazi ka sosiyete ya imprimeri yanjye nari très très dynamique cyane ngera hose bagira ibyo bandikisha).  Iyo mbwiye abantu  ko umuntu nka Musangamfura Sixbert yakoraga akazi neza gakomeye cyane agashyikiriza amakuru Twagiramungu Faustin n'abandi ntibayiteho  ntayiteho bihagije ukurikije urwego bari barimo mba nzi  icyo mvuga. Icyo gihe Musangamfura Sixbert yari afite ubushake ndetse agafata na risques zikomeye zo kurundanya amakuru ku iyicwa ry'abahutu ariko akabura abandi bafite ubushake bwogukomeza uwo murongo uretse abanyamakuru bahoranye muri opposition nka ba Mutsinzi, ba Nyabarongo, n'abandi ariko ugasanga murwego rwa politiki harabura abantu bakora nkawe.  N'ubwo mubihe byakurikiye, Musangamfura bamwe bashobora kubona atakiri uwa kera kubera ibibazo bagiranye nawe  ariko jye ndi umuntu uzirikana ubwitange buri wese agira ku kibazo cyabahutu n'abatutsi victims iyo agize icyo akora.
 
  Ibyo byo kwibaza kuri genocide hutu na tutsi kandi twarabirenze kuko twanatangiye debat kumugaragaro tuyigirana na Ibuka n'abandi bafite ubushake muri leta ya FPR. Ushatse wanafungura iki kiganiro kiri kuri radio ijwi ry'amerika kuri iyi link: http://www.radiyoyacuvoa.com/content/a-18-2006-03-20-voa1-93014244/1264139.html . iyo ibintu byageze hariya kandi tukaba turi mubiganiro na leta y'u Rwanda hamwe na Ibuka kandi bikabera kubitangazamakuru by'abanyamerika, nta shyaka na rimwe ryaba iryo mugihugu cyangwa hanze rigomba kudusubiza inyuma kuko ibyo tuvuga bireba ubuzima bw'abanyarwanda hamwe n'abatuye isi. 
Mujye mufata igihe musome inyandiko zasohotse kuri icyo kibazo nk'izo ziri hasi zose buri wese amenye akuya twiyushye kugirango tugere kuri iyo ntambwe.
 
Nk'inyandiko natangaje ejo bundi kuri Madame Jeannette Kagame, ni inyandiko irimo ukuri kwinshi kuri iyo ngingo ya genocide hutu. Iriya nyandiko ni inyandiko ni inyandiko ifite uburemere bukomeye cyane mugitutsi kuko isobanura ko igice kinini cy'abatutsi cyemera genocide hutu. N'ubwo abatutsi bemera genocide hutu mukarere k'iburasirazuba ariko ugomba kumenya ko ibyo ntacyo bitwaye kubahutu bose kuko n'umuhutu wapfirihe ahandi ari victim. Iyaba abahutu babyumvaga bagatiza umurindi muri iyo nzira habaho gutera intambwe ikomeye kuko n'abandi bahutu ibyabo byakumvikana.
Wanabibonye ko kubera iyo nyandiko nasohoye kuri  Jeangnette Kagame bitumye lobby ituma Rudasingwa  ahabwa uruvugiro rutuma RNC nayo ibarirwa mubatutsi bemera genocide hutu selon la communication irimo gukorwa. Ngirango urabizi ko nta   shyaka na rimwe rishobora gukora ryirengagije uriya muhanda wa Tubeho Twese kuko ari ukuri ijana ku ijana. Na none urabibona ko RNC itashoboraga gukomeza gukora politiki  kandi mugitutsi cy'indi bemera genocide hutu nk'uko biri munyandiko ya twakoze kuri Jeannette Kagame. RNC rero ihise ijya munzira yemera genoncide hutu.
Ikibazo gisigaye ni ukumenya itandukaniro rya Rusadasingwa na Mushayidi kubireba abavictimes hutu baturanye mukarere cyangwa bahurira muri politiki ndetse ibyo birazamuka bikagera kukibazo cy'imibanire y'abahutu victims  n'abatutsi victims muri rusange.
Nyakubahwa Minani rero, sinifuza opposition isiga abana bayo inyuma, niyo mpamvu ngutumiye nanone gukomeza ibiganiro watangiye n'ishyaka Banyarwanda.
Kuri iyi ngingo kandi ndagirango nshimire Gasana Anastaze uburyo yitwaye kuri icyo kibazo cya genocide hutu na tutsi. Ndamushimira kandi ko mumateka ye, yagaragaje ko ingoma aretse gukorera atongera kuyisubiraho ( Voir: http://www.therwandan.com/ki/dr-anastase-gasana-akomeje-kwisobanura/ ).
 Nk'uko rero yabikoze aza muri opposition nyarwanda turimo ndetse akaza anashima ukwitanga kwanjye, ndamusaba ko azaguma muri uwo murongo kuko uraboneye.
Kubijyanye n'ishyaka Banyarwanda hamwe n'abakomeje kurisanga ari benshi baba abato cyangwa abasheshe akanguhe, ndabasaba ko bamenya ko bafite responsabilite ikomeye cyane yo gufasha no kumurikira  andi mashyaka hamwe no gukomeza kuba inkingi ya cause ya opposition yose.  Abakitegura gusanga ishyaka Banyarwanda ndabasaba kugira vuba kuko ibihe ni ibi ntabindi kuko amateka arimo arabacira amarenga ko Ishyaka Banyarwanda ari inkingi ikomeye u Rwanda rushyashya ruzagenderaho kandi ibyo turabizi kandi turabyitwararika.
Bitangarijwe I Bruxelles, tariki ya 19/10/2013
RUTAYISIR Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President wa Tubeho Twese
Tel:  (32) 488250305
---------------------------------------------------------------------------------
A Kagame excolaborador accusé devant la Haute Cour du génocide rwandais

http://internacional.elpais.com/internacional/2013/10/14/actualidad/1381775923_892328.html 

« Le dossier ouvert devant la Haute Cour sur le génocide Hutu perpétré au Rwanda et au Congo entre 1994 et 2000 par une structure parallèle aux éléments minoritaires dominées par l'État rwandais tutsis , a été réactivé le lundi avec un témoin très proche Le président rwandais Paul Kagame. Théogène Rudasingwa , ancien secrétaire général du Front patriotique rwandais (FPR) , le parti au pouvoir , l'ancien ambassadeur aux États-Unis (1996-1999) et ancien chef de Kagame du personnel (2000-2004) dit "volontairement" devant le juge Fernando Andreu le cadre de la plainte déposée en 2008 contre 40 hauts militaires rwandais …….. »
 
 
 
 
 
-------------------------------------------------------------------
ITANGAZO
 
Perezida w'Ishyaka Banyarwanda arasaba  Nyakubahwa Madame Jeannette Kagame gushyira mungiro imvugo ye izamuye ubunyarwanda bufasha gukanda aho abantu bababara hose babitewe n'amateka abanyarwanda banyuzemo
 
 
Banyarwanda, Banyarwandakazi, namwe nshuti z'u Rwanda,
 
Nk'uko Ishyaka Banyarwanda mpagarariye ryiyemeje gukora politiki ifite ubwenge  bwo kumenya iyo uva n'iyo ujya mukubaka u Rwanda rwa bose rudaheza n'umwe, kandi ukuri kukaba ariko gushyirwa imbere, ndagirango nsabe abanyarwanda n'abatuye isi kubona ko noneho Madame Jeannette Kagame afashe ubutegetsi kumugaragaro kuko afashe ijambo rigize ishingiro ry'igihugu. 
 
Guhera ubu, Madame Jeannette Kagame ahinduye amateka y'abagore b'abaperezida bayoboye u Rwanda kuko we ahisemo gufata ubutegetsi akagena aho igihugu kigomba kwerekeza kandi akaba ahereye kuguhuriza abayobozi b'igihugu hamwe abasaba kwicara bagatekereza kunzira nshyashya abahaye.
Nubwo uriya mudamu yahura n'igitutu mubihe bizaza bigatuma ahindura imvugo cyangwa se agatinya gukomeza, ariko amenye ko kuri ubu afashe ubutegetsi. Ikibazo rero ni ukumenya niba ari umuntu ushoboye koko kubahiriza ibyo yiyemeje.
 
Ishyaka Banyarwanda ryishimiye ko Jeannette Kagame yemeye gushyira imbere ubunyarwanda bwigishwa n'ishyaka Banyarwanda bukemera no gukanda ibikomere byose by'amateka. Mumagambo ye Jeannette Kagame yavuze ko  "ubunyarwanda buganirwaho kandi bukenewe ari ububafasha kuva mu myumvire igoretse ,ari yo mpamvu kuri we asanga iki ari igihe cyo gukanda n'aho abantu babara babitewe n'amateka Abanyarwanda banyuzemo".
N'ubwo bigaragara ko abo bafatanya b'abahutu (Monique Nsanzabaganwa na Pierre Damien Habumuremyi) bo bashaka kugoreka imvugo ya Jeannette Kagame kubera gushaka kwiterera ivi, ariko Jeannette Kagame yarangije kuvuga kandi imvugo ye irasobanutse. Imvugo ye kandi iraremereye cyane mumateka y'u Rwanda kuko abikoze aterura  100% umurongo w'ishyaka Banyarwanda ryigisha ubunyarwanda rikanakanda n'ibikomere by'amateka abanyarwanda bagize rishyira imbere ikibazo cy'abavictimes bose  biciwe mumateka y'u Rwanda. N'ubwo Jeannette Kagame yagira ukundi abivuga cyangwa akagira abo abyitirira kubera buri wese uri mungoma ya Kagame iyo ashatse kunyuranya nayo bidakunze kumworohera ariko Jeannette Kagame icyo yavuze cyumvikanye ndetse n'aho ahisemo guhagarara  humvikanye. Amateka mashya yanditswe.
 
Muryi iyi gahunda yacu irimo kwitabirwa n'abo kurundi ruhande rwa FPR, turagirango twibutse ko kuva twavuga ikibazo cy'abanyarwanda bose hutu na tutsi bakorewe genocice na système ya MRND na FPR, kuva kera imbere mugihugu muri FPR habayemo kutakivugaho rumwe kuko bamwe bagiye mumurongo wo kudushyigikira ngo kivugwe uko kiri kuko ari ukuri. Habayeho n'abandi nabo bashaka ko cyazinzikwa kubera uruhare babigizemo.
 
Ndetse buri wese aribuka n'umugabo (afatanije n'abandi bari munda y'ingoma) wagerageje gushaka umuti w'icyo kibazo cy'abavictime bose witwa Pasteur Antoine Rutayisire igihe yari vice Presisent wa commission y'ubumwe n'ubwiyunge akaba ari n'umututsi wiciwe se mu myaka ya za 60 ndetse na 1994 akongera akicirwa. Muribuka ko uwo Antoine Rutayisire yaje hanze y'igihugu mu Bubirigi inshuro ebyiri akorana conferences  na Rutayisire Boniface zari zigamije  kubonera umuti ikibazo cy'abahutu biciwe ababo igihe Rutayisire Boniface yari amaze gutangaza ishingwa ry'association ivuga ikibazo cy'abavictimes hutu na tutsi n'abandi. Umwanzuro wavuyemo kubwanyuma ubwo Antoine Rutayisire aheruka n'uko yari yumvikanishije ko bagiye guhambisha mucyubahiro n'abahutu bishwe.  Ariko amakuru yageze ku ishyaka Banyarwanda na Tubeho Twese avuga ko icyo gitekerezo cyakiriwe neza na bamwe mu Rwanda ariko abandi bakabaza ngo bazavuga ko abo bahutu bishwe nande. Kugeza ubu amaso yaheze mukirere harindiriwe umwanzuro wagezweho n'abo ba Antoine Rutayisire hamwe n'abadi tuzi bari mugihugu no hanze  bumva neza ikibazo cy'abantu bose FPR yiciye.
 
Kuba rero Jeannette Kagame afashe ijambo agasaba gushyira mugaciro bagatekereza kuri iki kintu cy'ibikomere abanyarwanda bose bafite kandi akaba atarobanuye amoko,  ni intambwe ikomeye cyane mu mateka y'u Rwanda n'isi. Ibi avuze biri mumurongo wibutsa ko ibibi byakozwe na FPR byose hari abatutsi benshi (bari muri FPR cyangwa batayirimo) batabishyigikiye ndetse benshi muribo  bakaba barabayeho basaba ko ibyo  bintu byajya ahagaragara, bikaba ari nayo mpamvu Rutayisire Boniface na TUBEHO TWESE ASBL babayeho bashyigikiwe n'abatutsi n'abahutu bose bashyira mugaciro  (rwihishwa cyangwa kumugaragaro).
 
Ibi kandi ibi bifashe abanyamahanga batumva ikibazo cy'u Rwanda rimwe na rimwe ugasanga barashaka kurenganya Rutayisire Boniface bamuziza ko avuga ukuri kurega FPR kandi leta zabo zaramenyereye kuyiramya. Abo banyamahanga na za leta zinyuranye zihonga kuri FPR zigashaka kudindiza ikibazo cy'abavictimes hutu na Tutsi bamenye ko ibyo Rutayisire Boniface akora  muri Tubeho Twese n'ishyaka Banyarwanda  ari ibintu bishyigikiwe n'abanyarwanda b'amoko yose mu Rwanda no hanze yacyo. N'ubwo  benshi badafite uruvugiro abandi nabo bagatinya pression y'abo bari kumwe ariko bimenyekane ko abashyigikiye Rutayisire Boniface babarirwa mumoko yose kandi bari hose haba mu gihugu no hanze cyacyo.
 
Kuri iyi ngingo tuboneyeho no gusaba abahutu n'abanyamahanga bafite ubwoba cyangwa ibindi bibazo byo gupfobya iyicwa ry'abahutu ryabayeho mu Rwanda imbere no muri Congo ko aho kubivuga ubigoretse ahubwo wakwicecekera. Na none turasaba ko abantu batagwa mumutego w'injiji z'abicanyi ba FPR zishuka bamwe zikababuza kuvuga ukuri. Kandi turabasaba kwirinda kugwa mumutego w'abakoroni bashaka gukoroniza u  Rwanda mubihe bizaza banyuze Congo bitwaje ko ibyiza byose n'amateka akomeye biva Congo nk'uko bimaze igihe bikoreshwa na bamwe mubabirigi n'abadage n'abandi  muri iyi myaka ya vuba. Abo babirigiri n'abadage n'abandi kandi bakoreshwa na none na ka gatsiko k'abanyamahanga gashyigikiye FPR katigaragaza bigatuma bakoresha imvugo y'ikinyoma igoramye ivuga ko muri Congo habaye genocide hutu naho ibyabaye kubahutu mu Rwanda bikaba ari massacres zidasobanutse.  Abakora ibyo rero bamenye ko ubushinyaguzi, ubujiji n'ubugome kuko isi y'abashyira mugaciro izi ukuri nyakuri kandi isi yose na FPR ubwayo bemera ko mu Rwanda imbere habaye genocide n'ubwo batabyemera muturere twose. Abapfobya iyicwa ry'abahutu mu Rwanda bibagirwa ko nk'ikinyamakuru "Le soir" cyo mu Bubirigi mumyaka ishize cyanditse ko ubwicanyi bwabereye Congo bukomoka kubuhanga bw'ubwicanyi ndengakamere bwabanje gukorwa mu Rwanda n'ingabo za FPR zatsembye abahutu mugihugu. 
Abanyarwanda bagwa mumutego wo gupfobya genocide hutu yabaye imbere mu Rwanda nibikosore bwangu kuko barimo baragwa mumutego w'ikinyoma uzabatamaza kandi bikabaremerera nabi cyane bikomeye mumateka y'u Rwanda n'ubuzima bwabo bwose.
 Kuri iki kibazo turashima abatutsi benshi bavuga ukuri kwa genocide hutu bakarusha ubutwari abahutu bamwe kandi byitwa amateka yabo.
Ikindi nanone twabwira abanyarwanda bose n'abatuye isi n'uko imbere muri FPR bemera genocide hutu yakozwe na FPR mu karere k'i Burasirazuba n'amajyaruguru. Ndetse habaho n'imigirire y'uko uvuze iyo genocide hutu adakomoka aho hantu akenshi FPR n'amacuti yayo bakoresha ubwenge buhanitse bwo kumukoraho pression agahindura imyumvire ntakomeze kubivuga. Ibi byabaye kuri benshi tuzi. Ndetse n'umunyamahanga ugiye gusura ako karere ntibatuma amenya ukuri. Ndetse tumaze kubona ko FPR yemera genocide hutu bakoze mu burasirazuba bw'u Rwanda, byatumye dushaka kuganira n'abatutsi bavuka muri ako karere barimo na Mushayidi Deo kugirango habeho ibiganiro hagati y'abavictimes hutu na tutsi noneho bifashe n'utundi turere twose ariko kubera ben'ubwite ndetse na pression y'abahezanguni ntabwo byashobotse. Bamwe twagejejeho uwo mushinga mumyaka ishize bari hanze no mugihugu imbere muturere twose ndetse babarirwa no muri Ibuka bajya banyuzamo bagashaka ko twakomeza ibiganiro. Twizereko ibihe aho bigeze noneho ibyo biganira biza kubaho kumugaragaro kuko bose bamaze kumenya ukuri twababwiraga.
 
Iki rero cy'imigirire ya FPR kubatuye utundi turere turasaba ko abavictimes b'uturere twose badufasha kugiterekezaho bakadufasha kubona umuti kuko twe tuvugira abatuye u Rwanda bose.
Kubireba genocide hutu yabaye mu burasirazuba bw'u Rwanda, rwose nta mututsi ushyira mugaciro kandi ufite amakuru twigeze twabona ubihakana ndetse tugitangira no kuvuga icyo kintu abatutsi benshi baradushyigikiye cyaneeee bikomeye. Ndetse n'ayo makuru tugitangira kubitangaza yagiye asohoka no mubinyamakuru by'imbere mugihugu ntangorane zibayeho kuko bose bazi ko  iyo genocide hutu yabaye kandi bakaba barayikoze  bagamije kubona aho batuza imiryango y'impunzi z'abatutsi zahoze hanze.  Kuri ubu 90% by'abatutsi batahutse batuye muri ako karere k'i Burasirazuba.  Na Major Furuma Alphonse yarabyitangarije ubwe ko yariyo gahunda ya Kagame ndetse n'umwongereza wigereye aho biciraga abahutu witwa Nick Gordon,   n'ubushakashatsi bwakozwe na Rutayisire Boniface niko bwabisanze. Byumwihariko Rutayisire avugira abavictimes b'uturere twose kubera azi ukuri kuko n'ahatarishwe abahutu benshi ariko bose bazize icyo baricyo, niyo mpamvu avugira abavictimes hutu na tutsi nta kurobanura.
Niba rero Jeannette Kagame atangaje biriya kugirango ateze imbere iyo myumvire kukibazo cy'abavictimes bose, yaba akoze ikintu cy'igitangaza mumateka kuko n'ubundi biriya ari ukuri kuzahoraho kubonwa n'isi ibihe byose u Rwanda ruzabaho.
 
Ikindi nanone n'uko Jeannette Kagame atagomba gusubira inyuma kuko n'ubundi umugabo we Kagame Paul yamaze kujegera ndetse yamaze guhirima ashigaje kurunduka.  Mubihe bishize twabwiye abakunzi ba FPR bose tuti "FPR NO HASI NGO Piiiiii" tumaze kubona ko tuyihiritse dufatanije n'abandi banyarwanda n'abanyamahanga. Bamwe b'injiji batazi kureba aho ibihe bigeze ntibabyumvise ariko muri ibi bihe buri wese amaze kubona ko icyo twamubwiraga twari dufite ukuri ndetse tuzi n'ibirindiriye FPR.
Madame Jeannette Kagame nawe rero niba ari umuntu ureba kure yafata aya mahirwe tumuhaye y'uko aramutse ateje imbere ikibazo cy'abavictimes ntabiheze mumagambo amaze gutangaza byaba ari ibintu byiza. Kuba ingoma y'umugabo  we izahirima bikaba bibi cyane byo arabizi kandi ntabutegetsi buhoraho igihe cyose. Niba koko abagira inama Jeannette Kagame bari mukuri ndetse nawe akaba  ari umuntu ureba kure kugiti cye nibwo bigiye kugaragara kuko ibyo atangaje bitabangikana na gahunda yo gushyigikira abicanyi ba FPR.  Ndetse bibaye ngombwa Jeannette Kagame aramutse atumvikanye na Kagame ashobora guhunga cyangwa bagahangana  kuko anahunze atamara igihe urebye aho ibihe bigeze cyane cyane ko Kagame twamaze kumuhirika. Nabwo kandi nahitamo gutsimbarara kuri Kagame azamenye ko yigize victime ndetse n'abamukikije bose hamwe n'abandi kandi u Rwanda ntirukeneye abavictimes bazira ko bagize nabi bakiri kubutegetsi. Buri wese amenye ko abanyarwanda besnhi Tutsis na Hutu bababajwe cyane na FPR kuburyo umutegetsi agomba kwitonda ntiyirahireho umuriro kubera guhitamo nabi cyangwa kutamenya gusoma ibimenyetso by'imihindukire y'ibihe.
Twifurije Jeannette Kagame kumenya uburemere bw'ikimenyetso cy'amateka amaze gukora tumusabye kwisunga twe abanyarwanda dusanzwe muri uwo murongo kugirango atazawugoramisha bikamugiraho ingaruka zikomeye.
 Bitangarijwe i Bruxelles, tariki ya 11/10/2013
 RUTAYISIRE Boniface
President w'Ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes Hutus na Tutsis n'abandi "TUBEHO TWESE ASBL"
 Tel : (32 488250305)
 Email : infotubeho@yahoo.fr (yahoo.fr)
 
 
---------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 
Kwibuka Bifasha Iki Mu Bwiyunge bw'Abanyarwanda
 
Mu gihe Abanyarwanda bitegura kwibuka itsembabwoko n'itsembatsemba
ku nshuro ya 12, hari bamwe babona ko uburyo kwibuka bikorwa bidafasha
mu mugambi w'ubumwe n'ubwiyunge.
 
Mu gihe bivugwa ko hakwiye kwibukwa
 itsembabwoko ryakorewe Abatutsi,
hari Abanyarwanda bahagurukiye guharanira kwibuka abantu bose
bakozweho n'itsembabwoko ryabaye mu Rwanda mu mwaka w'1994. Ku
 ruhande
rumwe, hari abemeza ko itsembabwoko
 n'itsembatsemba byakorewe Abatutsi,
akaba ari na bo baomba kwibukwa bonyine. Ku rundi ruhande, hari abandi
basanga ko hari n'Abahutu bakorewe itsembatsemba, cyane cyane ahahoze
ari Byumba na Kibungo. Gusa, aha impaka zisa n'aho zigitangira.
 
Mu biganiro "Dusangire Ijambo" na "Duhugukire Demokrasi", turabagezaho
ibisobanuro binyuranye by'abantu bahagarariye
 impande
 zitandukanye.
Baratubwira uko babona kwibuka bikwiye gukorwa, abakwiye kwibukwa
n'icyo byafasha mu mibanire y'abantu bose bumva ko ari Abanyarwanda. 
Turaganira na Bwana Ildefonsi
 Karengera ushinzwe ibyo kwibuka muri
Ministeri y'Urubyiruko, Umuco na Siporo mu Rwanda. Turi kumwe kandi
na Bwana Bonifasi Rutayisire wo mu muryango Tubeho ufite
 icyicaro i
Brusseli mu Bubiligi, na
 bwana Philbert Gakwenzire wo mu muryango Ibuka. 
 
Umunyamakuru Etienne Karekezi yaganiye n'abo mu biganiro
"Dusangire Ijambo" na "Duhugukire Demokrasi" kw'Ijwi ry'Amerika.
 
Ibyo biganiro byose mushobora kubyumvira mu ntangiriro y'iyi
 Nyandiko
.--------------------------------------------
De : TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr>
Objet : NIMWISANGIRE IKIPI ITSINDA: ISHYAKA BANYARWANDA
Banyarwanda Banyarwandakazi mwese mutuye igihugu mukomoka mu  turere twose tw'u Rwanda  kandi mukaba mukomoka mumateka yose y'u Rwanda, nimureke twisabire abagabo n'abagore babarimo bashyira mugaciro maze muze twiyubakire igihugu.
Twe mu Ishyaka Banyarwanda turi abantu bavuka muturere twose kandi dushyira hamwe maze tukagengwa n'ukuri uko kumeze kandi ntitugire uwo duheza cyangwa turenganya n'iyo yaba yarabaye mungoma zahozeho ariko akaba yaremeye guhinduka.
Amateka arereka buri wese ko muri iyi myaka twebwe mu Ishyaka Banyarwanda  twakoreye igihugu cy'u Rwanda uko bikwiye kuko twagiye dukosora byinshi mumateka y'u Rwanda kugeza ubu.  Icyo twashyize imbere twagiye tukigeraho. Kandi buri wese azirikane ko tutajya duhindaguranya amagambo na gahunda yacu cyangwa umurongo. Iyo tukubwiye ko turi kumwe tuba turi kumwe kugeza kundunduro n'iyo byagenda gute.
Inkuta zose z'amafuti n'akarengane twagiye tuzikubita zikagwa zikatubisa :
-Urukuta rwa genocide ya Kagame rwahezaga abakorewe genocide hutu, twararukubise ruragwa abo mwa Kagame bava muri genocide Rwanda bahungira muri genocide tutsi ariko nayo ntibashaka kuko abayikorewe benshi bemera ko Kagame n'agatsiko ke kakoze genocide hutu na tutsi.
-Abanyarwanda bashakaga gukomeza  kwihisha inyuma ya za extrêmes hutu na tutsi babyita amoko twaberetse ko icyujuje ubwoko ari  « ubwoko Banyarwanda » bwunze ubumwe kandi ushatse kuguma kubututsi bwe n'ubuhutu akabugumaho igihe atabirenganiriza abandi  ariko nanone akibuka ko asangiye ubunyarwanda n'abandi bahisemo ubunyarwanda bwonyine.
-Ababayeho kumpande zombi bihisha muntambara y'icyongereza n'igifaransa bikaba byaradukururiye akaga mumateka kugeza n'ubu katarashira nabyo tumaze kubikubita hasi none bamwe barimo barakwirwa imishwaro abandi bagashwanyuka bagatukana.
-Abihishaga inyuma yo kwishongora bitwaje genocide tutsi, urwo rukuta twararugushije mumateka maze natwe muri TPIR tuhandika amateka dutanga ikirego cya génocide hutu na tutsi maze kirakirwa kuburyo no mumyaka igihumbi uzashaka gukurikirana ibya genocide hutu na tutsi azahasanga ukuri kwanditse mumateka ya TPIR kuko Perezida wa TPIR yanditse adusubiza kandi akongera agatanga ikirego cyacu bwa kabiri kwa procureur wa TPIR kandi ariwe twari twakijejeho by'ibanze.
-Muri politiki ya opposition nyarwanda naho twagushije urukuta rwahabaga rw'abantu batemeraga genocide n'imwe (yaba iy'abahutu cyangwa abatutsi) kuburyo n'abemeraga genocide abenshi bemeraga iy'abatutsi kugahato ka FPR biterera ivi. Kuri ubu ikibazo cy'abavictimes bose niyo mpamvu ya mbere y'ibanze opposition irwanira  kuko twatangije uko kuri kw'abavictimes bose (Hutus Tutsis) kugeza aho gusakara kukaba gusobanurwa hirya no hino ku isi no mu   Rwanda.  Mbere dutangira muri opposition, amashyaka yari ariho icyo gihe yaravugaga ngo kurega Kagame ibyaha sibyo bizabahesha ubutegetsi.
-Muri Diplomatie naho tumaze kugaragaza ko Kagame atakiri Perezida w'igihugu  kuko ntaho agipfa kwakirwa, ahubwo agomba kuvaho akaduhereza ubutegetsi tukayobora igihugu neza  (dufatanije n'abanyarwanda bose) ntawe duhonyora kandi nta n'uwo duheza. N'ejo bundi  mu Bwongereza, twe twasabye ko Université yitandukanya na Kagame igihe akoreyo uruzinduko,  kandi Université yarabikoze.  Mbere y'uko Kagame agera mu Bwongereza,  Université ya OXFORD  yatangaje ko ntaho ihuriye n'uruzinduko rwe  kuburyo  ubutegetsi bwa OXFORD bwavuze ko ari abanyeshuri (kagame yaguze n'ubwo bitavugwa) bamutumiye kugiti cyabo.  Kagame yavuye mu Bwongereza ntabutegetsi na bumwe bw'ubwongereza bumwakiriye. Iyo rero ni intsinzi ikomeye ndetse irenze kumutera amagi kw'abanyekongo byaje gukurikira icyo gikorwa cya université cyo kwitandukanya nawe.
-Muribuka ko no muminsi ishize gouvernement ya Kigali ifunga BBC Gahuzamiryango y'i Kigali  intsinzi yabaye iyacu. Murabyibuka ko bayifunze  kubera ko Rutayisire Boniface yayitangarijeho ko imirambo imwe yarohowe mu kiyaga cya Victoria yari iy'abahutu bishwe na FPR ndetse n'aho bayihambye i Bugande hakaba hitwa mu gihutu. Icyo gihe rero gouvernement y'abongereza yasabye Rutayisire Boniface ibimenyetso by'ibyo yavuze maze gouvernement y'ubwongereza isaba Ambassadeur w'abongereza i Kigali gutangaza ko ari Rutayisire Boniface yari ufite ukuri, maze gouvernement ya Kigali irahamwarira ifungura BBC Gahuzamiryango itumva itabona.
-Mubibazo by'impunzi nabyo muribuka ko i Bugande,  Kigali yari yiyemeje gucyura impunzi zose ariko Rutayisire Boniface agahagurukana n'impunzi zimwe bagasobanurira amahanga kuburyo HCR yabihagaritse ikandikira Rutayisire Boniface imusaba ngo ahumurize impunzi ze kwiheba. Kuba HCR isubiza gutyo ni intsinzi itarigeze ibaho mumataka ya opposition. Icyo gihe Minisitiri  MUsoni Protais wari ushinzwe icyo kibazo byamuviriyemo kumuhindurira umwanya bamujyana muri Presidence kugirango birinde igisebo.
Etc.
Banyarwanda, Banyarwandakazi, igihe kirageze ko buri wese yihitiramo gusanga ikipi itsinda ariyo y'ishyaka Banyarwanda maze tugafatanya n'abandi banyarwanda tugashyiraho leta nshyashya.
Ishyaka Banyarwanda muritize ingufu kuko ni amizero y'abanyarwanda bose.
05/06/2013
RUTAYISIRE Boniface
NIMUREKE DUSHYIRE IMBERE IMVUGO N'INGIRO ya TUBEHO TWESE
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
INGINGO REMEZO Z'ISHYAKA BANYARWANDA

1. Urukundo, ubwubahane, n'ubusabane nk'abanyarwanda

2. Ubutabera no kubaka société itagira uwo iheza kandi abantu bose banganyamo amahirwe

3. Gukurikirana ikibazo cy'abakoze génocide bo ku mpande zose, guharanira 
ko bitazongera kubaho, kwibuka bose utarobanuye amoko, gukumira ibyatera génocide.

4. Guharanira ubuzima bwiza, kujijuka, kwita kubanyantege nke no gutega amatwi buri wese

5. Guteza imbere umuco, ubukungu n'ikorabuhanga

6. Amagambo y'ikirangantego cy'ishyaka BANYARWANDA ni 

- URUKUNDO
- UBUTABERA
- ITERAMBERE 
- DEMOKARASI

NB: Ishyaka Banyarwanda ni ishyaka rigamije gushimangira ubutegetsi bwa Republika mu Rwanda hamwe no kuyihesha agaciro.
 
 
 
------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 
 
 
 
ITANGAZO: 
 
Banyarwanda, Banyarwandakazi namwe nshuti z'u Rwanda
 
Nk'uko mubyibuka, mumyaka ishize nafatanije n'ishyaka Banyarwanda hamwe n'association y'abavictimes TUBEHO TWESE mpagarariye maze tuzamura ikibazo cy'abavictimes ba Republika ya mbere bishwe  n'ubutegetsi bwa Habyarimana Juvenal kugirango mubavictimes bariho kuri ubu n'abo bagire ijambo.  Turemereanya na buri wese ko bariya bantu nabo bishwe hakoreshejwe imbaraga z'ubutegetsi bwari buriho kandi bwari bushinzwe kubarinda.
 Ibyo bijyanya kandi  n'uko n'abishwe muri 1994 (baba abatutsi cyangwa abahutu n'abandi)  na nyuma y'aho, nabwo hakoreshejwe imbaraga za leta yari iriho kuburyo byombi bifite aho bihuriye. 
Ndetse kubera icyuho cyatanzwe n'iyicwa ry'abo banyapolitiki nabyo biri mubyahaye ingufu ndetse bituma na za genocide hutu na tutsi zabaye mu Rwanda mubihe byakuriye zishoboka. 
Ni ukuvuga ko rero kiriya kibazo kiri mubibazo bigize amateka y'u Rwanda n'abavictimes bose n'ubwo buri kibazo cyose kigomba kugumana urwego kirimo.
 
Ikibazo ariko aho kiri n'uko ukuri kose kutaramenyekana kubireba iyicwa ry'abo bantu ba Republika ya mbere hamwe n'ababirokotse cyangwa abo byagizeho ingaruka bose kuburyo byagize n'ingaruka zikomeye kukarere kose bakomokamo. 
Ikindi gitangaje n'uko havugwa ko abiciwe  bahawe impozamarira bagasinya n'ibipapuro byo kudakurikirana leta yabiciye. Ese koko ibyo nibyo? Ese koko abo bantu bahawe amafaranga angahe ?  Abayafashe bumva ibintu gute muri ibi bihe.  Ababakomokaho batekereza iki ?  Abatemera iyo migirire bakwiriye gukora iki?  Abanyarwanda bandi se bakwiriye gukora iki ko abo banyapolitiki bari babereyeho abanyarwanda bose ? 
Mbese abanyapolitiki bari basangiye ishyaka na bariya banyarwanda biciwe kuki bicecekera nkaho ntaburenganzira bafite kuri icyo kibazo ? Kuki ataribo bafata iya mbere mukubona umuti w'ikibazo abo bagenzi babo  bari bafatanije bazize. Ubundi abantu bafite uburenganzira busesuye kurusha mbere na mbere n'abo bari basangiye politiki n'ubutegetsi ndetse n'abanyarwanda bose byagizeho ingaruka batabarizwa muri iyo miryango nibo ba mbere bakwiriye no gutera ijwi hejuru nk'uko tubikora kuko ikibazo kireba abanyarwanda ntabwo kireba imiryango yabo. Hari n'igihe umunyapolitiki yitangira igihugu kandi umuryango we utabishaka cyangwa utabyitayeho kubera impamvu zinyuranye. Gusaba rero umuntu utari uzi n'ibirimo gukorwa muri ibyo bihe cyangwa wenda runaka w'ubu ukomoka kuri abo bantu akaba adashyigikiye  muri ibi bihe ibyo abo bakera bakoze, kumusaba guhaguruka  ntibikwiriye kuko anahagurutse ashobora kutabikora neza. 
Niba iyo miryango yiciwe yarahawe amafaranga igasinya n'amasezerano yo guceceka, abatabyemera bakoranaga nabo cyangwa bari bafatanije nabo mu ishyaka nibo bakwiriye gufata ijambo.  
 
Ikindi kibazo kirimo n'uko usanga iriya miryango imwe n'imwe ihunga politiki kandi ababo barazize politiki. Ni ikibazo gikomeye cyane rero kuko  imiryango y'abiciwe isa n' itavuga rumwe n'amateka y'abantu babo bishwe.  
Cyokora na none abenshi muri twaganiriye harimo abifuza ko ko ikibazo kivugwa cyane rwose. Turacyakomeje ibiganiro nabo.
 
Kubijyanye n'imyumvire rusange kubandi banyarwanda, hari umunyarwanda wavuze ati gusaba aba bantu guhaguruka ubanza ari ukubagondoza kuko icyo bakuzanira ari ibikorwa bibareba ubwabo bwite cyangwa bikaba ibikorwa bidafasha abanyarwanda kumugaragaro muri rusange.  Niyo mpamvu hakwiriye gutekerezwa uburyo kiriya kibazo kigomba kugira abandi bakivuga kurwego rwa politiki n'abavictimes noneho n'iyo miryango y'abiciwe  ikiyongeraho cyangwa abayo bakaba muri abo bavuga ikibazo. Ndetse uwo munyarwanda yasobanuye ko iyo miryango yiciwe idahuje icyerekezo cy'imyumvire muri  politiki kuko muribo hari ababaye amajyojyi abandi baba MDR power, abandi bigira MRND baranayikama biratinda, etc, kuburyo iyo miryango yubatse kumateka anyuranye. 
Ndetse uwo munyarwanda yatanze igitekerezo ko icyo kibazo gikwiriye gukemurwa nk'uko Ibuka y'abatutsi ibigenza kuko usanga Ibuka ari iy'abatutsi bose muri rusange n'ubwo hari ababivuga ukwabo cyangwa bakabyerekana ukundi. Abahutu rero cyangwa abanyenduga n'aba MDR n'abandi basangiye na Kayibanda ubutegetsi  cyangwa abanyarwanda b'amoko yose muri rusange bakwiriye guhaguruka bakumva icyo kibazo ari icyabo.  Aha rero buri wese yumve ko amarembo afunguwe kandi twizereko hazavamo umusaruro ufasha bose ndetse ukazana ubumwe n'ubwiyunge n'ubutabera mubiciwe n'ababiciye.
 
Nk'uko rero association Tubeho Twese ivugira abavictimes ikaba yarazamuye icyo kibazo, turagirango dusabe ben'ubwite biciwe hamwe nabo bakoranaga cyangwa abari bafatanije ishyaka n'ubutegetsi hamwe n'abandi banyarwanda bose kugirango berure  batubwire abakwiriye kuvugira abo bantu n'uburyo icyo kibazo gikwiriye kuvugwa. 
Aha hantu haragomba ibiganiro kuko uzahaguruka yitwaje ko avuka muri iriya miryango bitazaba bihagije kuko hari n'undi ushobora guhaguruka ati sinemera uburyo ubivugamo cyangwa se aho ubivuga ubiganisha. Ariko nanone ntabwo tuzemera ko habaho icyuho cy'abo bavictimes mumateka y'u Rwanda. 
 
Nanone guhura kwabo bonyine  biciwe  ntabwo byaba bihagije kuko byaba bitagamije gukemura ikibazo mu rwego rwa politiki n'abavictimes muri rusange kugirango he kuzongera kubaho abandi bazira ibintu nk'ibyo mumateka y'u Rwanda.  
 
Nk'uko tumaze igihe tubikora, muri iyi minsi tugiye gukomeza ibiganiro n'abo bantu biciwe hamwe n'abandi banyarwanda bose,  tuzabagezaho uko ibiganiro bigenda bitera intambwe. Ndetse turifuza kuganira n'abashyirwa mumajwi bose kugirango habeho ibisobanuro bihagije he kugira uniganwa ijambo. Icyo twifuza n'ubwiyunge kandi hakaboneka umuti w'ayo mateka akomeye. 
Bitangarijwe i Bruxelles tariki ya 16/10/2013
RUTAYISIRE Boniface
President w'ishyaka Banyarwanda akaba na President w'association y'abavictimes TUBEHO TWESE
Tel (32) 488250305
 
 
 
 
Dans fondationbanyarwanda@yahoogroupes.fr, Mutebutsi Jean <mutebutsi.jean@...> a écrit :
 
Madame Christine,  Bwana Sibomana, n'abandi murimo kuganira kuri iki kibazo. Ndagirango munyemerere nanjye ngire icyo mbabwira kuri iki kibazo gihora kigaruka hano. Njye ibitekerezo byanjye bishingiye kubyo nagiyeho impaka n'abandi banyarwanda b'impande zose kuburyo hari imibonere nakuyemo. Ijambo gukindura ariko murebe uko murisimbuza ayandi kuko ntabwo numva rinoze kuri icyo kibazo.
 
Iyo witegereje neza ikidindiza icyemurwa ry'iki kibazo, usanga rishingiye cyane cyane kukubura ubutwari bw'abantu bakoze muri leta ya Habyarimana yahitanye abo bantu kugirango habeho ubuhamya bwinshi bw'umwimerere bwinshi busobanura uko ibintu byagenze hamwe no kubaho habaho kuganira kukibazo kumpande zose z'abantu kireba.
 
Ikindi kidindiza icyo cyane ni imyitwarire y'abakomoka kuri iriya miryango yiciwe. Iyo witegereje neza usanga ababarimo b'intwari bacibwa integer n'abandi bashaka guhora bubitse imitwe igihe cyose. cyane cyane abakuze nibo usangana ubutwari buke. Abajeune n'abadamu hamwe n'abakuze bake muri abo nabo bagombye gufata iya mbere usanga barindira guhabwa uruhushya n'abo bireba bose kandi ntabwo bijya bibaho muri politiki. Ubundi igikenewe n'uko habamo umwe cyangwa benshi bemera guhaguruka kumugaragaro atarindiriye abandi nibyho byaca umuziro kuri abo bantu bahora bacecetse. Ariko hari n'ikintu gitangaje. Kuki abana baceceka, ba nyina bagaceceka, abazukuru bagaceceka, abakazana n'abakwe bagaceceka, etc, ese bariya bantu ahubwo ntibarozwe hanyuma abanyarwanda ntibabimenye? Ese nibazima?
 
Ikindi kidindiza icyo kibazo ni abanyarwanda batajya baha agaciro kuba umunyapolitiki icyo aricyo. Ubundi ntabwo abanyarwanda bagombye kurindira ko imiryango ya bariya ariyo ivuga ahubwo abanyarwanda muri rusange nibo bagombye gutera ijwi hejuru kuko bari banyaopolitiki bari babereyeho abanyarwanda ntabwo bari babereyeho imiryango yabo. iyo ukora umurimo nk'uriya wo guhagararira abanyarwanda no kubakorera no kubayobora uba uri uw'igihugu ntabwo uba uri uw'umuryango ukomokamo. Ndetse n'imiryango yabariya banyapolitiki iramutse ivuze ikanafata umurongo mubi udafasha icyo kibazo, abanyarwanda bafite uburenganzira bwo kubambura icyo kibazo.
Ariko ntawaduha amateka ya buri muryango muri bariya bantu biciwe maze akaduha no kubura ubutwari bwabo cyangwa akatubwira abafite ubutwari ko byadufasha kumenya aho ibintu bipfira?
 
Ubundi rero iyo baza kuba bubaha abanyarwanda cyangwa bakaba bubaha abantu bishwe, haba haravutse inyeshyamba zirengera ngo zidashira kuko kiriya kibazo kirakomeye cyane kandi cyadindije u Rwanda kuburyo bukomeye.
Abakwe babo nabo ntakigenda nta n'umwe wigeze atekereza gukosora ikibazo cy'imbaraga zatumye iyicwa rishoboka.
Muri make aba bantu bose (iyo groupe yiciwe) ni abo gukomeza gukangurwa nk'uko mbona ba Christine bo muri  Tubeho Twese n'ishyaka Banyarwanda bahora baguraka kuri icyo kibazo ngo kibonerwe umuti n'ubwo bitoroshye.
Ese Christine, wowe n'umukuru wanyu, iyo muganiriye n'abo bantu babasubiza iki? Bababwira ko bafite ngorane ki ngo ko n'abenshi hari n'abibera hanze kuburyo nta n'icyo bagombye gutinya. Ngaho nimukomeze mushyireho akete wazasanza  n'icyo kibazo mugiteje imbere bagafata ijambo nabo.
---------------------------------------------------------------------------- ----------
 
From:Christine<kabe_chris@yahoo.fr> a écrit :
> Banyarubuga,
>
Re: [fondationbanyarwanda] Re: Ikindurwa rya bamwe mu bayobozi ba Repubulika ya mbere.
 
Bwana Sibomana,

Iyo mfubyi wabonye irirana ikiniga ihagaze imbere y'uwagombaga kuyirenganura ntabikore,
ni imwe muri nyinshi zikirira n'ubu. Inyinshi zabayeho zihishe ( kuko abategetsi bafunzwe imiryango yabo igahanwa kabiri).
Aba ni bamwe mu ba victimes twibutsa ko igihe cyo kwivugira no gusaba kurenganurwa cyageze, niba nta ntege babifitiye, batume ishyaka banyarwanda na tubeho yaryo , rizabatumikira.
None se kubona umubyeyi ashorerwa butama, imiryango yose igafungirwa mu ngo nta n'uruhushya rwo kurenga aho ituye ifite,
imitungo igafatirwa, abana ntibige, ababashije kuzamuka gato maneko zikabahora iruhande, urumva iyi mitima kuyomora bitazafata igihe? 
Ubu rero ubwo ntacyo izi mfubyi zikikanga, benshi mubabagize imfubyi bakaba nabo barapfuye, hasigaye ko bashira amanga bakisunga amashyaka aharanira kubavuganira no kubarenganura. Gukomeza kwicecekera siko kwibagirwa.
Ariko turumva ikiniga bagifite aho kiva, benshi bakuriye mu bwoba n'ubwigunge, kandi nkeka ko n'ubu butashize. Ubwo nibura hari abemera kugaragaza ko gutegeka atari icyaha gituma umuntu yicishwa inzara n'ubundi bugome burenze kamere, nimukomeze
mutakambire ubutabera, abakoze aya marorerwa nabo bakidegembya bazabashe guhanwa.
Ukwishyira ukizana ntikuzashoboka, bamwe bahanwa abandi bagasonerwa ibihano.
Naho ipfundo riri.
 
Christine
 
TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:
 
COMMUNIQUE DE PRESSE : Le MDR-KAYIBANDA était un système des naïfs, le  MRND-HABYARIMANA était un système des paysans ignorants, le FPR-KAGAME  est un système des idiots. Construisons un nouveau système  politique qui va diriger le Rwanda après chute du FPR en évitant de tomber dans le piège. 
 
Au moment où nous les leaders  Rwandais  de la nouvelle génération  essayent  de construire un nouveau système  politique  qui doit remplacer le FPR au Rwanda, lâanalyse  me conduit dans le sens de remarquer que :
Le système MDR-KAYIBANDA était un système des naïfs
Le système MRND-HABYARIMANA était un système des paysans ignorants
Le système FPR-KAGAME  est un système des idiots (ils ont eu  de moyens énormes mais ils ne savaient pas ce quâils pouvaient faire avec.  Amateka nâamahanga byahaye iyi système ubushobozi bwinshi  cyaneee  ariko iyi système yaranzwe nâubugoryi  ibura ubwenge bwo kuba yakwirinda ibibi cyangwa ngo ibyaze umusaruro ubushobozi ndengakamere  bwâingeri zose yahawe).
A lâheure actuelle, lâidiotie du système  Kagame-FPR  continue à faire des scandales  en disant que le Rwanda  ne veut  pas des avions sans pilote au Congo. 
A lâintérieur du Rwanda, les jeunes Rwandais  vont  être réduits à lâesclavagisme en les faisant travailler 7 mois gratuitement chez leurs  voisins !   Nâoubliez pas que le chômage au Rwanda dépasse 70% de la population active.  Le Rwanda est un état qui a peur de faire lâinventaire des chômeurs  pour ne pas montrer  le chiffre exorbitant des chômeurs.  Ils ont peur aussi de dire combien dâemplois crées  chaque année parce que lâEtat  Rwandais ne fait rien qui aide la population sauf faire la guerre contre les voisins.  
Dans lâhistoire de lâAfrique et du monde entier,  ce système FPR-KAGAME a montré lâidiotie extrême parce que le FPR-Kagame a envahi le Congo sans avoir aucun projet de gestion politique des conséquences  et de bon voisinage de façon que Kagame et ses hommes ont été chassés  par Kabila Père comme  des⦠(dâune manière très très  honteuse).   Ceci montre la différence entre le système FPR-Kagale et le système de Museveni et son parti. NB : ne veut pas dire que je soutien ce que Museveni a fait dans la région  mais ces deux hommes nâont pas le même degré dâintelligence. Ceci montre que le choix dâun leader  par critère de lâintelligence câest très important parce que Kagame va faire payer ses amis à long terme.  Les pays amis du Rwanda  doivent faire attention à ce niveau parce que le Rwanda a encore les problèmes des génocides possibles (selon abirirwa babyigamba ko bashaka gukomeza cyangwa kongera).
Autre idiotie du FPR-Kagame sâest montrée en 1994.  Le système FPR-Kagame a renversé le système des paysans ignorants (qui  est le MRND-Habyarimana).  Le système MRND-Habyarimana  venait de tomber dans le piège de commettre un génocide contre les Tutsis et ce même système avait tué les politiciens de Nduga).  Au lieu de tirer la leçon pour éviter de tomber dans le même piège, le système FPR-Kagame a commis un autre génocide contre les Hutus à lâintérieur du Rwanda et au Congo.  Le système FPR-Kagame  a commis aussi  un autre génocide contre les Congolais.  
Comme lâidiotie de ce système  (FPR-Kagame) nâa pas de limite, après avoir commis le génocide hutu et le génocide congolais,  ils (Kagame, le FPR et leurs amis)  sont allés à lâéchelon international birata cyanee  pour justifier que les crimes  commis par ce système  ne constituent pas des actes de génocide.  Actuellement ce système FPR-Kagame et leurs amis ne veut  pas que les victimes Hutus et les victimes Tutsis collaborent.  Lâannée passé, lâAmbassadeur du Rwanda en Belgique a refusé que je participe à la commémoration des victimes Tutsis organisé par lâEtat Rwandais à Bruxelles en disant que je nâai pas droit parce que je défends et je représente  les victimes Hutus et Tutsis. Vous vous imaginez avoir  une idiotie qui arrive à ce niveau !!!  Est-ce que lâEtat Rwandais peut perdre sâil y a une bonne entente entre ses ressortissants au Rwanda et à lâétranger ?  A cause de lâidiotie, le système FPR-Kagame utilise la méchanceté pour résoudre les problème sans savoir que câest une façon de les aggraver.   
Ce qui est très ridicule encore, ce système FPR-Kagame  et leurs amis aveugles  font croire au monde entier que le Rwanda avance alors que ce nâest pas vrai sauf  les bâtiments  construits à Kigali en utilisant des crédits non remboursés .
Avant dâarriver à la conclusion générale de mon observation que je fais dans le sens de construire un bon système qui remplacera le FPR, je me pose la question sur la chute de  ce système  FPR-Kagame qui nâarrête pas de montrer  de  son idiotie qui détruit  le Rwanda dans tous les domaines.  Est-ce que les intellectuels Rwandais et étrangers qui aident ce système FPR-Kagame nâont pas honte de servir un système très idiot dans lâhistoire de ce monde ?   Est-ce que les gens et les pays qui travaillent pour ce système ou qui collabore avec  ce système, nâont pas honte de travailler avec un Etat Nazi qui a commis des crimes graves plus que des Nazis ?   Est-ce que chaque personne où chaque pays qui aide lâEtat Rwandais,  comprend les conséquences qui peuvent avoir lieu à long terme ?
Fait à Bruxelles, le 08/01/2013
RUTAYISIRE Boniface
Président du Parti Politique Banyarwanda et Président de lâassociation des victimes Hutus,Tutsis et autres "Tubeho Twese ASBL"
Tel (32) 488250305
Email :infotubeho@...
 
 
----------------------------------------------------

--- On Fri, 1/18/13, TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr> wrote:

From: TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr>
Subject: BAHUTU NAMWE BATUTSI : Ubutumwa bwa Komiseri mu Ishyaka Banyarwanda, Bwana Bimenyimana Celestin)
To:  "GouvBelg" <info@belgium.fgov.be>, "info@barackobama.com" <info@barackobama.com>, "info@cdenv.be" <info@cdenv.be>, "info@ecolo.be" <info@ecolo.be>, "Didier Reynders" <contact.reynders@diplobel.fed.be>, "Pol" <dir@ssgpi.be>, "Elio Di Rupo" <elio@ps.be>, "Hollanda Embassy ugand" <kam@minbuza.nl>, "Ambafrance Londre" <presse.londres-amba@diplomatie.fr>, "press@statehouse.go.ug" <press@statehouse.go.ug>, "embass" <info@gtz.de>, "Premier Ministre Canadien" <pm@pm.gc.ca>, "Desmond Tutu" <info@tutu.org>, "Droit de l'homme genev" <InfoDesk@ohchr.org>, "juif" <dc@JewishFederations.org>, "juif" <info@JewishFederations.org>, "Pol" <info@comitep.be>, "info@tonyblairfaithfoundation.org" <info@tonyblairfaithfoundation.org>, "uk gov" <contactus@communities.gov.uk>, "uk gov" <enquiries@culture.gov.uk>, "uk gov" <FAX9643@dft.gsi.gov.uk>, "uk gov" <scottish.secretary@scotland.gsi.gov.uk>,Date: Friday, January 18, 2013, 10:17 AM
 
BWANA BIMENYIMANA CELESTIN, COMMISSAIRE MU ISHYAKA BANYARWANDA ARABAHANURA. NGUBWO UBUTUMWA BWE:
 
 
De : bimenyimana célestin <cebime@...>

À : "banyarwanda@..." <banyarwanda@...> 

Envoyé le : Mercredi 16 janvier 2013 16h54

Objet : Re: [Banyarwanda] BAHUTU NAMWE BATUTSI Re: DEMANDE D'INTERVENTION D'AUTRE PAYS EN BELGIQUE / La guerre contre Kagame met en danger les Rwandais en Belgique
Uko bizagenda kose abanyarwanda bazagera aho bashyire mugaciro babone ko ntacyo bimaze gushyigikira no gukurikira politike
y'abantu buzuye amaraso y'abana bu rwanda mubiganza byabo. Nemera ntashidikanya ko abanyarwanda bose bazi ko bafashweho bugwate nagatsiko kabicanyi
kiyitirira ko bagatoye kandi ntamuntu muzima wagatora, ahubwo ari ukwiba amajwi kugirango babone ubuhunguro bwibyo bakoze
ntashiti byatinda bya tebuka bazahanirwa amabi bakoze.
Mbibutse ko nabakoze jenocide y'abayahudi nanubu baracyafatwa, nkotanyi namwe nterehamwe mwahekuye u rwanda mugomba kumenya ko ubuhunguro bwanyu ari ntahandi usibye
muri gereza.
Ninde munyarwanda utifuza kuyoborwa nabayobozi yishyiriye ho, agakuraho mugihe ibyo yabasezeranyije atabyubahirije? mukinyarwanda kwica kirazira, ninde munyarwanda warenga
kuri iyo valeur agatora abicanyi kumuhagararira? ntawe bazakomeza batubeshyere ko ari abakuru bigihugu cyacu ariko twebwe tuzi neza ko ari mafia kandi ko inzira zo gusezerera burundu iyo mafia
turiho tuzitegura kandi zigeze kumusozo.
Banyarwana banyarwanda kazi ntabwo muracyererwa ku twiyungaho mu ishyaka banyarwanda imyanya irahari kuri buri munyrwanda wese ushaka kwamagana ikibi akimika democratie iseseyu mu
rwakanyarwanda, ni muze muri benshi dufatanye kandi tuzatsinda.

Bimenyimana Célestin
Commissaire mu Ishyaka Banyarwanada
 
 
 
 
 
 
 
 
From: TUBEHO VictimRwanda 
Sent: Wednesday, January 9, 2013 12:54 PM
Subject: Correc°: Re: [Banyarwanda] L'UNITE DES RWANDAIS ET DES CONGOLAIS Re: MEMOIRE EN DROIT : LE PARTI POLITIQUE BANYARWANDA EST CITE
 
 
L'UNITE DES INTELLECTUELS RWANDAIS ET CONGOLAIS CONSTITUE LA SOLUTION PACIFIQUE DES CONFLITS EN AFRIQUE : CAS DE MONSIEUR PAULIN  KATSUA (ETUDIANT A L'UNIVERSITE DE GOMA)  ET MONSIEUR RUTAYISIRE BONIFACE (HOMME POLITIQUE RWANDAIS)
 
 
Nous remercions Monsieur Paulin KATSUA KIBENDELWA qui réalisé ce travail de fin d'études universitaires.  En citant le texte du communiqué de Rutayisire Boniface, il (Paulin) a contribué fortement à la lutte pacifique de nous les Rwandais qui collaborent  avec les Congolais pour se libérer.
Les Rwandais et les Congolais vont se libérer rapidement si chaque personne continue à faire  son devoir comme Monsieur Katsuva et le Président du Parti Politique Banyarwanda l'ont fait. Nous pensons que les décideurs de la région des grands lacs d'Afrique ne pourront pas ignorer ce texte qui montre l'unité du peuple Rwandais et Congolais.
TUBEHO TWESE ASBL
 
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
 
From: TUBEHO VictimRwanda 
Sent: Thursday, January 3, 2013 3:51 PM
Subject: [Banyarwanda] MEMOIRE EN DROIT : LE PARTI POLITIQUE BANYARWANDA EST CITE
 
 
  
 
Home |
De la responsabilite de l'Etat congolais dans les crimes commis par les groupes armes etrangers: cas des FDLR (Force Democratique pour la Liberation du Rwanda )
par Paulin KATSUVA KIBENDELWA 
Université de Goma - Licencié en droit option droit public interne et international 2008
Dans la categorie: 
Droit et Sciences Politiques > Droit International Public 
 
 
Extrait :
 
 
§2. Voies de sortie
Le 20 janvier 2009, le Président du Parti Politique Banyarwanda à la personne de RUTAYISIRE Boniface et Président de l'association des victimes hutu et tutsis du génocide « Tubeho Twese » et Comité International pour les victimes de la Haine ethnique massacres et génocide, a publié la position de son parti politique à partir de Bruxelles et nous a convaincu par les propos ci-après qui sont aussi notre conviction.
"Suite au problème des FDLR et d'autres groupes armés qui opèrent dans la région de l'Est du Congo, le Parti Politique Banyarwanda informe les
Rwandais et la communauté internationale que la solution basée à la force militaire ne convient pas. Les problèmes de l'Est du Congo doivent être résolus pacifiquement à travers le dialogue et la démocratisation parfaite du Rwanda. La solution militaire cache une volonté de continuer à exterminer la population de la région des grands lacs. La solution militaire peut aggraver, déplacer ou créer d'autres tensions ethniques qui seront considérées comme d'autres bombes qui exploseront dans la région dans le futur. Le problème des FDLR fait partie du « problème Hutu - Tutsi » au Rwanda et dans la région. Le problème des FDLR a un caractère ethnique qui ne peut pas être résolu par une seule partie des Rwandais (c'est-à-dire le gouvernement de Kagame) et des étrangers. Il faut que tous les Rwandais participent au processus pour trouver une solution adéquate à travers le dialogue. Tous les acteurs politiques et les membres de la société civile du Rwanda et du Congo ne doivent pas être ignorés si les deux pays (le Congo et le Rwanda) veulent une paix durable. La clé du problème des FDLR se trouve aussi dans les relations entre les Rwandais et la façon dont le Rwanda est dirigé. Rappelons qu'au Rwanda il n'y a pas de démocratie, l'opposition politique est interdite, la liberté de presse est bafouée, l'armée du FPR a commis des crimes de génocide et les auteurs de ces crimes ne peuvent pas être jugés.
Il faut que la communauté internationale puisse tenir en compte des problèmes internes du Rwanda. Le gouvernement de Kigali dit qu'il a besoin de résoudre les problèmes des FDLR mais ce n'est pas vrai. Le problème des FDLR sert à cacher d'autres problèmes internes du Rwanda tel que la répression faite contre les Tutsis et les Hutus qui réclament la vraie démocratie. Ce problème sert à couvrir les criminels du FPR et empêcher la liberté de presse.
Le Parti Politique Banyarwanda informe la communauté internationale que les responsables du Parti Politique Banyarwanda (en collaboration avec d'autres Rwandais et les amis du Rwanda) vont s'impliquer dans la résolution pacifique de ce problème. Chaque personne doit comprendre que ce n'est pas normal si les Rwandais et les citoyens du monde continuent à rester à l'écart alors que ce problème est à la base de la misère et de l'extermination des peuples de la région des grands lacs.
Toutes les parties en conflit doivent comprendre que ce problème touche à toutes les couches de la population de la région. Les négociations entre l'Etat Rwandais et l'Etat Congolais ne peuvent rien apporter si on ignore le rôle des citoyens de ces deux pays et leurs voisins. Les organisations internationales et les pays occidentaux impliqués dans le processus de paix dans la région des grands lacs d'Afrique doivent écouter les citoyens de ces pays. Toutes les solutions proposées jusqu'à cette date ne correspondent pas à la réalité du problème des FDLR et nous croyons qu'elles peuvent causer d'autres problèmes au lieu de trouver une solution. Le problème des FDLR doit être réétudié en y impliquant tous les citoyens Congolais, Rwandais et les membres des FDLR (ceux qui n'ont pas commis des crimes).
Le Parti Politique Banyarwanda informe l'Etat Rwandais, les FDLR, l'Etat Congolais et la communauté internationale qu'ils sont demandés d'accepter l'implication des citoyens dans le processus de paix dans la région".
A l'issus de la procédure ainsi proposée, nous pouvons maintenant attendre :
1. le rapatriement des FDLR dans leur pays ou les éloigner dans un autre pays que la RDC et ce par le biais de la communauté International ;
2. l'organisation du retour des FDLR par la Communauté Internationale car la RDC est limitée dans sa capacité matérielle à les rapatrier ;
3. l'imposition du dialogue inter rwandais au gouvernement rwandais ;
4. que le gouvernement congolais donne clairement sa position face aux FDLR en parole et en actes car sa position reste encore floue.
Il est demandé aux FDLR d'accepter de livrer à la justice internationale les éléments qui auraient commis les crimes de génocide. Les membres des FDLR qui n'ont pas commis des crimes ont droit d'être actif en
politique et vivre pacifiquement avec d'autres Rwandais si le Rwanda accepte la voie de véritable démocratie qui n'est pas celle de mensonge du FPR d'aujourd'hui26.
 
 
TUBEHO VictimRwanda a écrit :
 
 Re: JAMBONEWS, LEPROPHETE,IWACU:L'homme et la femme de l'année 2012
 
Suite à la nomination de  Rutayisire Boniface comme l'homme de l'année 2012 et Madame Ingabire Victoire comme la  femme de l'année 2012, certains étrangers continuent de nous contacter en réclamant l'article de ce classement rédigé en français ou en anglais.  Cela veut dire que les auteurs doivent assumer leur responsabilité jusqu'au bout.  
 
selon certaines personnes qui nous ont contacté, il parait que ce classement  (qui a été fait par les internautes Rwandais) est sérieux et bien motivé. Beaucoup de médias Rwandais ont  publié ce classement. 
 
Iyi article igihe gutera umutingito nk'uko byagenze kuri sondage yakozwe na Murengerantwari muminsi ishize. Ariko noneho yaburiye he ko nta politiki itagira sondage ?
 
Kwari ukwiganiriza abakunzi bacu ariko ukuri gushirira mubiganiro
TUBEHO TWESE
 
 
SOURCE : IWACU1.COM
 
 
Source :  JAMBONEWS.net :
Gakuru : Rutayisire Boniface lâhomme de lâannee 2012... >>> Rwanda â Belgique : Expulsion dâun Rwandais lors de la 18ième commémoration du génocide
 
 
RASEC : Monsieur Rukundo, en 1994, lâEtat Rwandais, sous lâautorité... >>> Human Rights Watch appelle lâONU à se montrer ferme vis-à-vis du Rwanda
 
Greg Rukundo : Si jâai bien lu, en 1994 le Rwanda siégeait(du moins il... >>> Human Rights Watch appelle lâONU à se montrer ferme vis-à-vis du Rwand
 
 
Source : LE PROPHETE.FR
 
 
Rutayisire Boniface lâhomme de lâannée 2012 et Ingabire victoire femme de lâannée 2012

Muri 2012 baritanze batizigamye bavuganira abatagirakivugira.

Mu rwego rwo gushyigikira ibikorwa bigaragara amashyaka yibumbiye muri opposition nyarwanda amaze kugeraho, buri mwaka hakwiye kujya hatorwa umunyarwanda nâumunyarwandakazi wagaragaje ibikorwa byâintangarugero,agamije gukemura ibibazo byahejeje imbaga yâabanyarwanda bâamoko yose hanze yâu Rwanda.

Mu ntangiriro yâuyu mwaka wa 2013 ndasanga hari abanyarwanda benshi bakwiye ishimwe kubera ubwitange bagaragaje ngo bakemure bimwe mu bibazo bibangamiye igice kinini cyâabanyarwanda. Babiri muri bo bakaba baragaragaje ubutwari kugeza ubu butaragirwa nâundi. Abo bana bâu Rwanda ni bande kandi bakoze iki ?

Ku rwego rwâabategarugori hari Madame Ingabire Umuhoza Victoire(Umuyobozi wa FDU- Inkingi)

Madame Ingabire Umuhoza Victoire akwiye kongera gushimirwa.
Ingabire victoire yagaragaje ubwitange atizigama ubwo yemeraga guhaguruka , agasiga abe bose agataha mu Rwanda kwiyamamariza amatora, nâubwo yari azi neza ko inzira ikiri ndende. Iyo ayatsinda besnhi twari gusezerera ubuhungiro.

Madame Ingabire Victoire amaze kugera mu Rwanda, ntiyirebye we ubwe wenyine cyangwa ngo avugire ishyaka rye ryonyine.Yasuye Urwibutso rwa Jenocide ku Gisozi anahavugira ijambo rikomeye nâubwo atasohoye mu kanwa ke ijambo genocide hutu nkâuko yari amenyereye kubivuga akiri hanze mu mahanga ARIKO YARAGERAGEJE. Yanasuye kandi nâabagororwa muri gereza, anajya kunamira imva ya Nyakwigendera Mbonyumutwa Dominiko ,perezida wa mbere wâagateganyo wâu Rwanda, nâibindi byinshi.

Iyo Madame Ingabire Victoire agenda yisabira amaramuko, yari gucecekeshwa, agahabwa imyanya mu butegetsi maze akareka intambara opposition yatangiye. We ntiyabikoze yakomeje kwamagana akarengane abona kandi benshi birengagiza cyangwa batinya kugaragaza ngo badafungwa cyangwqa bakahasiga ubuzima.

Madame Ingabire Umuhoza Victoire akwiya gushimirwa.

Mu rwego rwâabagabo uza ku mwanya wa mbere ni bwana Rutayisire Boniface Umuyobozi wâishyaka Banyarwanda nâishyirahamwe ryâabavictimes Tubeho twese

Ku mwanya wâabantu bashiritse ubwoba, bagatinyura abandi kandi bakagaragaza ubutwari, Rutayisire Boniface twakongera tukamushimira.

Rutayisire Boniface yashize amanga, agaragaza akarengane igice kinini cyâabanyarwanda bo mu bwoko bwâabahutu bakomeje kugirirwa kugeza ubu bakaba batarenganurwa.

Rutayisire Boniface yanze akarengane nâivangura gakorwa mu kwibuka abana bâu rwanda bavukijwe ubuzima. Nibwo yiyemeje kujya ku Rwibutso rwa jenocide aho rwubatse mu gihugu cyâu Bubiligi akifatanya nâabacitse ku icumu bo mu bwoko bwâabatutsi, kwibuka ababo. Niwe munyarwanda wa mbere wabikoze yemye kandi agaragaza ko nta muntu ugomba kubuza undi kwibuka abe bishwe.

Rutayisire Boniface kandi ntiyahagarariye aho kuko yatanze ikirego mu rukiko mpuzamahanga asaba ko abanyarwanda bâabahutu biciwe ababo na FPR nabo barenganurwa. Icyo gikorwa kandi cyabaye imbarutso yâimpinduka nyinshi.
Yasabye kandi ko ubwicanyi ndengakamere bwakorewe abahutu nabwo bwakurikiranwa nka jenocide kubera uburyo bwakozwemo mu duce twose twâigihugu kandi bugahitana imbaga yâabantu benshi mu Rwanda no hanze yarwo. Ikirego cyarakiriwe hategerejwe irenganurwa.

Bwana Rutayisire Boniface, utaraciwe intege nâabamutwama ngo aceceke, yakomeje gufasha opposition kwiyunga no gushyira imbere nouvelle génération kugirango abe ariyo yumvikanisha ibibazo byâabanyarwanda kuko bigaragara ko izindi générations zaranzwe no kwangiza igihugu.Uyu akaba ari umurongo ukomeye amashyaka amwe namwe yiyemeje gukurikira ndetse bikaba byaritabiriwe nâamwe mu mashyaka mashya ashingwa kuburyo aza ashyigikiye uyu murongo ngenderwaho. Mu gushyira imbere nouvelle génération kandi akaba atari agamije guheza abakuze nâabasheshe akanguhe muri politiki, ahubwo akaba ashaka kubagenera umwanya ngishwanama wâicyubahiro, kuko tubakesha ibyiza byinshi.
Bwana Rutayisire Boniface nawe akwiye ishimwe.

Icyitonderwa

Abandi bantu batavuzwe mu bikorwa bifatika byaranze opposition nyarwanda muri uyu mwaka ushize, si ukubibagirwa, barimo abafite ibikorwa byinshi byiza nyamara hakaba hari aho bahemukiye abanyarwanda mu gihe cyashize kuburyo bagomba kuzabanza gusabira imbabazi.
Hari nâabandi bafasha abanyarwanda mu buryo bunyuranye ariko buri wese azirikane ko abo tuvuga kuri ubu ari abari muri politiki kuko politiki niyo nyirabayazana ya byose.

Mbifurije umwaka mushya muhire

A. Gakuru
SOURCE : IWACU1.COM
 
------------------
 
From: TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr>
To: Sent: Sunday, January 6, 2013 7:31 PM
Subject: NINDE UZABA PEREZIDA W'ICYUBAHIRO WA REPUBLIKA Y'U RWANDA
 
Banyarwanda, Banyarwandakazi, 
Umuntu udukunda yifurije Rutayisire Boniface umwaka mwiza arangije ariko amwongereraho no kumwibutsa texte yakozwe na Rutayisire Boniface mumwanzuro wa etude yari yakoze ashakisha isura y'ubutegetsi bwanogera u Rwanda. Iyo texte iri hasi ya email ya Byiringiro yitwa: "
 
NINDE UZABA PRESIDENT WA REPUBLIKA Y'U RWANDA NYUMA YA KAGAME ? NINDE UZABA PREMIER MINISTRE KU NGOMA NSHYASHYA ?"
 
Dore extrait y'iyo texte uko ivuga :
 
NYUMA Y'INGOMA YA KAGAME URWANDA RUZATEGEKWA NA PEREZIDA W'ICYUBAHIRO  WA REPUBLIKA HAMWE NA MINISITIRI W'INTEBE  UFITE UBUTEGETSI BWOSE ARIKO UTEGEKANA N'ABADEPITE
 
De : TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr>
À : "Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr" <Democracy_Human_Rights@yahoogroupes.fr>; fondationbanyarwanda <fondationbanyarwanda@yahoogroupes.fr>; banyarwanda <banyarwanda@yahoogroupes.fr>; Udfr Ihamye <udfrihamye@yahoo.fr>; f <rwanda-l@yahoogroups.com>; charles.nyirumulinga <charles.nyirumulinga@ac-grenoble.fr>; ekarekez <ekarekez@voanews.com>; ftwag <ftwag@tiscali.be>; frakunzi <frakunzi@yahoo.fr>; fsomayire <fsomayire@bluewin.ch>; fulni <fulni@hotmail.com>; gahima <gahima@hotmail.com>; himbana.paul <himbana.paul@gmail.com>; ijwiryubumanzi <ijwiryubumanzi@yahoo.fr>; ildeshyaka <ildeshyaka@yahoo.fr>; info <info@fdu-udf.org>; iwacu <iwacu@iwacu1.com>; jmbera <jmbera@hotmail.com>; jmndagi <jmndagi@yahoo.fr>; jhigiro <jhigiro@wnec.edu>; jmhigiro <jmhigiro@hotmail.com>; jngarambe2000 <jngarambe2000@yahoo.fr>; joseph.sebarenzi <joseph.sebarenzi@worldlearning.org>; lavirtus.panafricaine <lavirtus.panafricaine@yahoo.fr>; drmarara <drmarara@yahoo.com>; mevyca <mevyca@yahoo.com>; f_mbk <f_mbk@yahoo.fr>; m.aloys <m.aloys@yahoo.fr>; newskgl-bxl-proprietaire <newskgl-bxl-proprietaire@yahoogroupes.fr>; newskgl-bxl <newskgl-bxl@yahoogroupes.fr>; nkiko.nsengimana <nkiko.nsengimana@bluewin.ch>; odr_dufatanye <odr_dufatanye@yahoo.fr>; paulrusesabagina <paulrusesabagina@yahoo.fr>; pcrwigema2 <pcrwigema2@aol.com>; rbaligira <rbaligira@gmail.com>; riprodhor <riprodhor@hotmail.com>; rwanda--l <rwanda--l@egroups.com>; rwanda_revolution <rwanda_revolution@yahoogroups.com>; sebarenzi <sebarenzi@hotmail.com>; theophilem2001 <theophilem2001@yahoo.fr>; theophilem2007 <theophilem2007@aol.com>; tkwitonda <tkwitonda@live.be>; amiel nkuliza <nkuliami@yahoo.fr>; Eugenie Mukankusi <emukanku@voanews.com>; lusokewilly <lusokewilly@yahoo.com>; Frembo Mbonimana <frembo@wanadoo.fr>; Frédéric Mbonimana <mbonimana.frederic@neuf.fr>; Ismaïl Mbonigaba <ismail.mbonigaba@yahoo.fr>; Mbonigaba Ismaïl <ismbonigaba@yahoo.fr>; rwikaza <rwikaza@yahoo.fr>; shimamungu <shimamungu@gmail.com>; umuseso <umuseso@yahoo.co.uk>; Dusabimana Claver Umuseso <dusclaver@yahoo.fr>; Noel Twagiramungu <twagiranoel@yahoo.fr>; fduinkingi <fduinkingi@yahoo.fr>; Gerard Semushi Karangwa <karangwasemushi_gerard@yahoo.fr>; Christophe Bizimungu <christopher.bizimungu@yahoo.fr>; b <belisesonga@hotmail.com>; jbilly007 <jbilly007@yahoo.fr>; Imbona-Nkubone <Imbona-Nkubone@yahoogroupes.fr>; uRwanda_rwacu <uRwanda_rwacu@yahoogroups.com>; psimberakuri <psimberakuri@yahoo.fr>; PDP <ntaganzwa2001@yahoo.fr>; imberakuri5 <imberakuri5@yahoo.fr>; Isangano-ARRDC ABENEGIHUGU <isangano.arrdc@gmail.com>; "quickaugustin@yahoo.fr" <quickaugustin@yahoo.fr>; "kagomashenge@yahoo.fr" <kagomashenge@yahoo.fr>; "mrp.abasangizi@yahoo.com" <mrp.abasangizi@yahoo.com
Envoyé le : Dimanche 28 juillet 2013 21h37
Objet : ELLE PARLE DE REECRITURE DE L'HISTOIRE DU GE
NOCIDE DES TUTSIS Par Dumas Hélène qui a cité Rutayisire Boniface : Le FPR est mouvement Nazi
DUMAS HELENE  a utilisé un titre exceptionnel. Dans son titre elle parle des " enjeux d'une «réécriture» de l'histoire du génocide des Tutsi".
 
Nyamara Rutayisire Boniface yarwanye intambara ya politiki ikomeye cyane kurwego mpuzamahanga.  Babanyarwanda barimo Muzehe Sankara (w'imvi nyinshi cyane abantu bose bose bubaha) bashyiraga Rutayisire Boniface kumwanya wa mbere w'abateje imbere opposition nyarwanda ntabwo bibeshye nk'uko amateka agenda abyerekana. Ngaho abajya banegura cyangwa bagaya mujye mubereka ibintu nk'ibi maze turebe niba hari uzajya ahigima ko hatabayeho kwitanga k'uyu munyarwanda Rutayisire Boniface. Ngizo za TPIR yahanditse amateka ya genocide President wa TPIR arasubiza, ngizo za HCR zitajya zisubiza zimwandikira zimusaba ngo nahumurize impunzi ze kwiheba, Kagame araburana na Rutayisire Boniface imbere y'abongereza n'abanyamerika hagatsinda Rutayisire Boniface nk'uko byagenze muri affaire yo gufunga BBC no kuyifungura n'ibindi, Ngizo ingabo nkuru  za USA n'abategetsi ba gouvernement ya USA bafata ibyemezo bakurikije ibyo Rutayisire Boniface abagejejeho nk'uko byagenze muri ya texte yatangajwe na Wikileaks, etc....
 
N'uko abanyarwanda bamwe bashobora kuba indashima ariko turindiriye kuzareba abashyira mugaciro bose umudari bazagenera Rutayisire Boniface kubera kwitanga kwe.
 
TUBEHO TWESE
 
De : TUBEHO VictimRwanda <infotubeho@yahoo.fr>
À : 
Envoyé le : Dimanche 28 juillet 2013 21h00
Objet : Dumas Hélène a cité Rutayisire Boniface :
Le FPR est mouvement Nazi
 
Mukomeze mutugezeho textes zose zanditswe kubikorwa byose bya Rutayisire Boniface n'ishyaka Banyarwanda na Tubeho Twese maze bidufashe gukorera réaction rimwe. Dushimiye utugejejeho iyi texte yasohowe na Dumas mugitabo.  Hari n'undi mugiraneza muri iyi minshi nawe watugejejeho igitabo  cy'amapaji 472 cyanditswe na ba professeurs barenga barindwi bo muri za universités zinyuranye mucyongereza n'ikidage bakongera bakaguruka kuburyo bukomeye kuri iyi baruwa ya Rutayisire Boniface yandikiye abayahudi bose.  Ikigaragara cyo n'uko iyi baruwa yanditswe na Rutayisire Boniface ari amateka akomeye cyane kuburyo ikomeje gutera ibibazo FPR ndetse hakaba hariho n'imakuru ko iyi baruwa yahinduye byinshi cyane cyane mubwonko bwa groupe yari imenyereye gushyigikira leta ya FPR kuburyo kuri ubu benshi basigaye bahunga FPR n'ibyayo byose.
TUBEHO TWESE
----------------------------------------------------------
 
 
Dumas Hélène a écrit:   "Boniface Rutayisire, «Le FPR est un mouvement juif», Lettre adressée au Premier ministre israélien au nom d'un collectif de victimes Tubeho Twese le 27 août 2009 et publié sur le site www.allvictims.org. Pour preuve ..., le FPR est tour à tour pré-senté comme un mouvement juif et nazi".
14 a-Dumas:Page 14
 
Le texte de Dumas Hélène :
L'auteur s'appuie ici sur une donnée réelle pour nourrir une géopoli-tique de la conspiration. Ensuite, le «complot tutsi» vise à la perted'influence de l'Église et de la religion catholique au Rwanda, auprofit du protestantisme, de l'islam ou dumatérialisme
 
51 . Les Tutsisont ainsi tour à tour présentés comme des suppôts de l'athéisme oudes musulmans prosélytes: «Actuellement avec l'avenue [
 sic
] deKagame et sa clique au pouvoir, bon nombre de Tutsi ont adhéré àl'islam
 
52 .» On le voit, la théorie du complot anglo-saxon permet dedistribuer les épithètes sans craindre lacontradiction.Mais c'est surtout dans les grandes analyses géopolitiques que l'ob-session anglo-saxonne est récurrente. Le Rwanda et son allié ougan-dais, dont Jacques Hogard nous rappelle opportunément le cousinage«ethnique», seraient en réalité des pions stratégiques servant lesintérêts des super-puissances américaine et britannique. Leur objectif principal: affaiblir la France et faire main basse sur les richessesminières du Congo. Que la région des Grands lacs africains soit l'en- jeu derivalités géo-stratégiques entre puissances économiques n'estni une nouveauté ni un secret. Le problème vient de la lecture impo-sée à cette réalité. Pourquoi réduire les luttes d'influence à deuxmondes – anglo-saxon et francophone – sans prendre en compted'autres acteurs comme la Chine par exemple? Cela perturberait lamécanique argumentative. Il estcependant troisième un acteur convoqué dans le grand jeu stratégique de l'Afrique des Grands lacs:
Certes, il y a le petit Rwanda, avec à sa tête Paul Kagamé, l'élève deMuseveni, qui tend à dépasser son maître. Mais on aperçoit derrièrecet acteur de premier plan l'ombre des États-Unis, du Royaume-Uniet, je le crois aussi,d'Israël
 
53.L'entrée de l'État hébreu dans la théorie du complot donne lieu à desdiscours délirants:
Les personnes qui constituent la colonne vertébrale du système decomplot (qui déstabilise le Rwanda et les Rwandais) sont des per-sonnes ayant l'identité juive et ces personnes se trouvent dans les dif-férents pays du monde qui sont en relation avec le Rwanda etl'Afrique 54. Les théories du complot tutsi puisent également aux sources d'unegéopolitique raciale et de la «culture du mensonge».
 
51.Pour une réhabilitation de la mission civilisatrice des Missions catholiques au Rwanda,voir «Le Rwanda doit beaucoup à l'Église» par l'abbé Joseph Ngomanzungu, 32 novembre2008, posté sur divers blogs, en particulier celui de Madeleine Raffin (www.madraffin.centerblog.net) et Gaspard Musabyimana (www.musabyimana.be). On y apprend notamment que l'Églisea apporté l'émancipation aux femmes rwandaises en leur offrant la possibilité de devenir sœurs.
 
52.Yves Habigenza, «Le parallélisme entre peuple "Bantou" et "Nilotique" de l'Afrique»,article publié dans la rubrique «histoire» sur le site www.inshuti.org, visité le 3 juin 2009.53.J. Hogard, «À propos du Rwanda…», art. cit.
 
54.Boniface Rutayisire, «Le FPR est un mouvement juif», Lettre adressée au Premier ministre israélien au nom d'un collectif de victimes Tubeho Twese le 27 août 2009 et publié sur le site www.allvictims.org. Pour preuve du caractère délirant du texte, le FPR est tour à tour pré-senté comme un mouvement juif et nazi.
14 a-Dumas:Page 14
 
 
De : Lu pour vous <memajp2000@yahoo.fr>
Envoyé le : Dimanche 28 juillet 2013 16h28
Objet : [Banyarwanda] Re: Journal IZUBA RIRASHE: RUTAYISIRE Boniface aramagana abata igihe barwana intambara z'indimo baranira kugarurra igifaransa cyaciwe
 

 
Turabaza,
Iki kinyamakuru Izuba rirashe ni ikinyamakuru cyabande ? 
 
----------------------------------------------------------------------
 
Lu pour vous:
 
 
 
RUTAYISIRE BONIFACE YAMAGANYE ABATA IGIHE BARWANA INTAMBARA Z'INDIMI. Iyo ntambara ngo si intambara yabo 
Musomyiwahose - 25/07/2013 à 12:12:24
RUTAYISIRE BONIFACE YAMAGANYE IGIFARANSA KUBARWANIRA KUKIGARURA sintambara yabo.
 
 Mu ibaruwa iri hano hasi yasinywe na Rutayisire Boniface yandikira Perezida w'ubufaransa na Premier Ministre w'ababirigi n'abandi,ni ibaruwa ikomeye cyaneeee izagira n'uruhare runini cyane mumateka y'u Rwanda n'afrika. Iyi baruwa irasaba abafaransa kudashora abanyarwanda muntambara yo kurwanira kugarura igifaransa cyaciwe burundu mu Rwanda. Arasobanura ko kuba cyaraciwe ari ikintu kigaragarira buri wese kuburyo ntakujurira guhari kandi icyo ni ikintu kigaragaza ko abanglosaxons (abongereza n'abandi bagenzi babo) batsinze abavuga igifaransa kuburyo uwakongera gushora abanyarwanda muri iyo ntambara yo kugarura igifaransa ntabwo byaba bihwitse kuko atari intambara y'abanyarwanda. Iyo baruwa iri hasi yanditswe na Rutayisire Boniface irasobanura ko iyo ntambara yaba nta gaciro ifite iramutse ibayeho ndetse nta n'icyo imaze kuko abanyarwanda barababajwe bihagije kuburyo badakeneye izindi ntambara. Iyo baruwa irasaba abafaransa kwirwanira ubwabo kandi bakirinda kubizana mubanyarwanda no muri opposition politique y'abanyarwanda kuko biyicamo ibice. Iyi baruwa n'ubwo wenda itarakorwaho ikiganiro na BBC cyangwa andi maradiyo akomeye kubera ko BBC n'abo benshi akenshi ari ibitangazamakuru bitareba kure ariko iyi ni ibaruwa ikomeye kuko yandikiwe abongereza, abanyamerika n'abafaransa n'abandi hamwe n'abashakashatsi babo n'abandi kuburyo hari amakuru avuga ko birimo kugira ingaruka zikomeye cyane kuri politiki mpuzamahanga no mu karere k'ibiyaga bigari. Nibwo bwa mbere bibayeho hagakorwa igikorwa nk'icyo kuntambara y'ururimo ry'igifaransa n'icyongereza kumugaragaro. Kuba kandi bivuzwe na New generation izayobora u Rwanda mubihe bizaza nabyo ni ikintu gikomeye cyane kuko kizahora kigaruka mubihe binyuranye kuko iriya baruwa irimo ukuri kwambaye ubusa gusaba abo banyamahanga kurambura amaso bakareba ukuri kandi bakumva ko abanyarwanda bakubititse bihagije. Rutayisire Boniface kandi aherutse no gukora igikorwa nk'icyo cyo gukangura abayahudi kuburyo n'ubu bigikomeje gutigisa isi yose kubireba u Rwanda kuko iyo baruwa yandikiye abayahudi ikomeje gusohoka mubitabo hirya no hino bayigarukaho kandi bayijyaho impaka zikomeye. TUBITEGE AMASO -----------
 
 
 
 
 
 
 
 
UGUSHISHOZA KU ISHYAKA BANYARWANDA GUKOMEJE KUBYARA UMUSARURO UFASHA ABANYARWANDA BOSE ARIKO ABANYARWANDA BOSE BAGOMBA GU
 
 
 
From Forum DHR Message 19546, 2665 membres rwandais et
étrangers De :  Nikozitambirwa <
nikozitambirwa@y...>
Date :  Jeudi 28, Avril 2005 
10:25 Objet :  Génocides commis par l'APR/FPR
à Byumba,
  Umutara, Kibungo, Bugesera
  et
  au CONGO   Le génocide des musulmans de
Srebrenica n'a pas été reconnu par une quelconque
résolution du Conseil de Sécurité des Nations-Unies;
il a été constaté par le juge (voir décision
du TPIY du 2 août 2001 reconnaissant l'accusation de
génocide à l'encontre du général Kristc pour le
massacre d'un grand nombre d'hommes musulmans à
Srebrenica entre le 11 juillet et le 1er novembre
1995).  Cette décision du TPIY est conforme au droit.
Elle peut, et partant, doit, faire jurisprudence.  Si
le Tribunal Pénal International pour le Rwanda (TPIR)
siégeant à Arusha  faisait correctement son travail,
il jugerait les criminels de l'APR/FPR et, à
l'instar du TPIY siégeant à La Haye, constaterait le
génocide (car il s'agit bien d'un génocide) commis
par Paul Kagame et son APR/FPR contre les popualtions
  hutu de Byumba, Umutara,
  Kibungo, Bugesera, entre le 1er janvier et le 31 décembre
1994.  Le juge n'a pas besoin d'une résolution
du Conseil des Nations Unies allant dans le même sens pour
constater ce génocide. Une telle résolution ne figure pas
parmi les éléments constitutifs du génocide tels que
définis par la Convention Internationale réprimant ce
crime. Il faut (et il suffit) que les éléments matériel
et intentionnel soient réunis pour qu'il y ait
génocide.  1. L'élément matériel de
l'infraction de génocide est facile à établir. Les
massacres à grande échelle des populations civiles hutu en
raison de leur seule appartenance à l'ethnie (réelle
ou supposée) hutu ont eu lieu et ce ne sont pas les preuves
qui manquent.  2. Toutefois, il ne suffit pas
d'établir l'élément matériel de
l'infraction, encore faut-il aussi apporter la
preuve de
  l'élément intentionnel (l'intention de
détruire un groupe humain, en tout ou en partie, en
l'occurrence la population hutu).  Quelle était
l'intention de Paul Kagame et de ses hommes quand il a
donné à ceux-ci l'ordre de massacrer les Hutus des
zones qu'il venait de conquérir?  A cet égard, ma
position a toujours été la suivante (et le jugement KRSTIC
me conforte dans mon opinion):  Si ce que le Major
Alphonse Furuma a écrit à ce sujet est vrai (il incombe à
l'accusation d'en fournir les éléments de preuve),
il s'agit bien d'un génocide.  
A toutes fins
utiles, je te rappelle que le Major Alphonse Furuma a écrit
ce qui suit:  "From the time Arusha Peace
Agreement was being negotiated up to as late as 1996, you
carried out a deliberate policy of using all means possible
to reduce the Hutu Population in the Umutara,
  Kibungo and
  Bugesera regions.  These areas were deliberately
resettled by old caseload returnees from Uganda, Tanzania
and Burundi respectively. Families of many top RPF/RPA
leaders are among those who were resettled in this
manner."  
http://rwandanet.tripod.com/furuma.html%C2%A0
Si comme le dit le Major Alphonse Furuma (et comme je le
crois), Paul Kagame a donné l'ordre à ses troupes de
réduire par tous les moyens possibles les populations
hutu de Umutara, Kibungo et Bugesera, dans le but de pouvoir
y installer les réfugiés rapatriés d'Uganda,
l'intention de détruire un groupe humain (en tout ou
partie) est établie. Il y a donc génocide. A la
lumière du jugement KRSTIC, il n'est pas possible
d'arriver à une autre conclusion.  Le même
raisonnement peut être
  tenu à l'égard
  des
  massacres des réfugiés hutu dans l'Est du Congo.
 Pour ces derniers massacres, même la Commission du
Conseil de Sécurité des Nations Unies qui avait été
chargée de mener une enquête à ce sujet a conclu que des
actes de génocide (ou pouvant être qualifiés tels)
avaient été commis.  Ci-après la LETTRE DATÉE DU 29
JUIN 1998, ADRESSÉE AU PRÉSIDENT DU CONSEIL DE SÉCURITÉ
PAR LE SECRÉTAIRE GÉNÉRAL. Il résulte clairement de
cette lettre que:  "les tueries auxquelles se sont
livrés l'AFDL et ses alliés, y compris des éléments
de l'Armée patriotique rwandaise, constituent des
crimes contre l'humanité, tout comme le déni d'une
assistance humanitaire aux réfugiés rwandais hutus. Les
membres de l'Équipe pensent que certains des meurtres
peuvent constituer des actes de génocide, selon
l'intention qui les motivait, et ils demandent que
  ces crimes et leurs
  motifs fassent l'objet d'une enquête plus
poussée."  Bonne lecture et bonne journée. 
************************** Abatabizi bicwa no kutabimenya.
NIKOZITAMBIRWA, 28-04-2005. (ILDEPHONSE MURAYI) Juriste
---------------------------------------------- Conseil de
sécurité Distr.  
---------------------------------------------------------------------------------
  --- On Sun, 4/22/12, TUBEHO
VictimRwanda <
infotubeho@yahoo.fr> wrote:
From: TUBEHO VictimRwanda <
infotubeho@yahoo.fr>
Subject: DORE UKO GENOCIDE YAKOREWE ABAHUTU BYUMBA,KIBUNGO
NA KIGALI NGARI Date: Sunday, April 22,
  2012, 4:07
  PM       From Forum DHR Message 19546, 2665
membres rwandais et étrangers De : 
Nikozitambirwa <
nikozitambirwa@y...>
Date :  Jeudi 28, Avril 2005 
10:25 Objet :  Génocides commis par l'APR/FPR
à Byumba, Umutara, Kibungo, Bugesera et au CONGO   Le
génocide des musulmans de Srebrenica n'a pas été
reconnu par une quelconque résolution du Conseil de
Sécurité des Nations-Unies; il a été constaté par
le juge (voir décision du TPIY du 2 août 2001
reconnaissant l'accusation de génocide à
l'encontre du général Kristc pour le massacre d'un
grand nombre d'hommes musulmans à Srebrenica entre le
11 juillet et le 1er novembre 1995). 
  Cette décision du TPIY est
  conforme
  au droit. Elle peut, et partant, doit, faire
jurisprudence.  Si le Tribunal Pénal International
pour le Rwanda (TPIR) siégeant à Arusha  faisait
correctement son travail, il jugerait les criminels de
l'APR/FPR et, à l'instar du TPIY siégeant à La
Haye, constaterait le génocide (car il s'agit bien
d'un génocide) commis par Paul Kagame et son APR/FPR
contre les popualtions hutu de Byumba, Umutara, Kibungo,
Bugesera, entre le 1er janvier et le 31 décembre 1994.
 Le juge n'a pas besoin d'une résolution du
Conseil des Nations Unies allant dans le même sens pour
constater ce génocide. Une telle résolution ne figure pas
parmi les éléments constitutifs du génocide tels que
définis par la Convention Internationale réprimant ce
crime. Il faut (et il suffit) que les éléments matériel
et intentionnel soient réunis pour qu'il y ait
génocide.
   1. L'élément
  matériel de l'infraction de génocide est facile à
établir. Les massacres à grande échelle des populations
civiles hutu en raison de leur seule appartenance à
l'ethnie (réelle ou supposée) hutu ont eu lieu et ce
ne sont pas les preuves qui manquent.  2. Toutefois, il
ne suffit pas d'établir l'élément matériel de
l'infraction, encore faut-il aussi apporter la
preuve de l'élément intentionnel (l'intention
de détruire un groupe humain, en tout ou en partie, en
l'occurrence la population hutu).  Quelle était
l'intention de Paul Kagame et de ses hommes quand il a
donné à ceux-ci l'ordre de massacrer les Hutus des
zones qu'il venait de conquérir?  A cet égard, ma
position a toujours été la suivante (et le jugement KRSTIC
me conforte dans mon opinion):  Si ce que le Major
Alphonse Furuma a écrit à ce sujet est vrai
  (il incombe à
  l'accusation d'en fournir les éléments de
preuve), il s'agit bien d'un génocide.  
A
toutes fins utiles, je te rappelle que le Major Alphonse
Furuma a écrit ce qui suit:  "From the time
Arusha Peace Agreement was being negotiated up to as late as
1996, you carried out a deliberate policy of using all means
possible to reduce the Hutu Population in the Umutara,
Kibungo and Bugesera regions.  These areas were
deliberately resettled by old caseload returnees from
Uganda, Tanzania and Burundi respectively. Families of many
top RPF/RPA leaders are among those who were resettled in
this manner."  
http://rwandanet.tripod.com/furuma.html%C2%A0
Si comme le dit le Major Alphonse Furuma (et comme je le
crois), Paul Kagame a donné l'ordre à ses troupes de
réduire par tous
  les moyens
  possibles les populations hutu de Umutara, Kibungo et
Bugesera, dans le but de pouvoir y installer les réfugiés
rapatriés d'Uganda, l'intention de détruire un
groupe humain (en tout ou partie) est établie. Il y a
donc génocide. A la lumière du jugement KRSTIC, il
n'est pas possible d'arriver à une autre
conclusion.  Le même raisonnement peut être tenu à
l'égard des massacres des réfugiés hutu dans
l'Est du Congo.  Pour ces derniers massacres, même
la Commission du Conseil de Sécurité des Nations Unies qui
avait été chargée de mener une enquête à ce sujet a
conclu que des actes de génocide (ou pouvant être
qualifiés tels) avaient été commis.  Ci-après la
LETTRE DATÉE DU 29 JUIN 1998, ADRESSÉE AU PRÉSIDENT DU
CONSEIL DE SÉCURITÉ PAR LE SECRÉTAIRE GÉNÉRAL. Il
résulte clairement de cette lettre que:
   "les tueries auxquelles
  se sont livrés l'AFDL et ses alliés, y compris des
éléments de l'Armée patriotique rwandaise,
constituent des crimes contre l'humanité, tout comme le
déni d'une assistance humanitaire aux réfugiés
rwandais hutus. Les membres de l'Équipe pensent que
certains des meurtres peuvent constituer des actes de
génocide, selon l'intention qui les motivait, et ils
demandent que ces crimes et leurs motifs fassent l'objet
d'une enquête plus poussée."  Bonne lecture
et bonne journée.  **************************
Abatabizi bicwa no kutabimenya. NIKOZITAMBIRWA, 28-04-2005.
(ILDEPHONSE MURAYI) Juriste
---------------------------------------------- Conseil de
sécurité Distr.     DOCUMENT II: GENOCIDE
YAKOREWE ABAHUTU BYUMBA,KIBUNGO NA KIGALI NGARI Uko byagiye
bigendekera buri wese urabibona hano
  muri suite ya tableau: NB1: Nkuko
  byavuzwe mbere, hari uburyo bundi spécial bwakoreshejwe
mukumaraho bwangu abahutu  b'i Kibungo, Umutara
Bugesera aribwo bwo gufunga imipaka n'amayira yose asohoka
noneho abaturage bakagumamo aho hagati bakabahindira
mumashyamba, mubihuru, mubishanga n'ahandi, ahari ibikorwa
abaturage bakeneye by'amavuriro n'isoko hashyirwa ibigo
(camps) byicirwamo umuhutu wese uje agana ibyo bikorwa
by'amavuriro.   Nanone umuhutu wishwe akicwa nabi
kumugaragaro ngo n'abandi bahutu babimenye be kuza kwivuza
batinye kwicwa maze bashirire iyo bihishe. Byatumye
abaturage b'abahutu batinya kwegera  amavuriro
kuko FPR yabaga yararishyize  iruhande ibigo
by'abasirikare hamwe n'ibigo (camps de
transit)  biciramo abahutu. Ahari ivuriro hose
usanga hari n'ikigo cyo kwiciramo abahutu cyangwa ubundi
buryo bwo kubarundanya (camps de  
  transit)  nka
  Gahini  bakajyanwa kwicirwa ahandi.  Benshi
bamaze igihe bativuza bagapfa bishwe gutyo  n'abo
bicanyi bakoresheje uburyo buhanitse cyane bwo kubatsemba
vuba,  kubera uwajyaga  kwivuza ntiyagarukaga. Ni
gutyo umugabo w'i Kiyenzi w'umusaza w'imyaka igera
hafi kuri  80 witwa Sebashi na nagutyo Murasira
n'abandi  n'abandi b'inzirakarengane bishwe
gutyo. Hari n'abandi bishwe kubundi buryo tutanditse hano
bizagira igihe cyabyo. Kugirango abaturage barusheho gushira
vuba hakoreshejwe no kohereza  ibitero
b'abatutsi  n'abasirikare bo kujya guhiga no
kwicira abahutu  iwabo kumisozi  iyo bari. 2.
Amazina yose y'abishwe b'i Kiyenzi ntabwo agaragara muri
iyo tableau turacyabikoraho kuko mbere yo kwandika umuntu
bigomba kuba ari ukuri nyako bigatwara n'igihe cyo
kubisuzuma.  Mbere
  y'uko abaturage
  b'abatutsi bagaba igitero babanzaga kugirana inama yo
kugitegura, bagahabwa n'amabwiriza n'umutegetsi uri hafi
cyangwa umusirikare uko biri bugende. Aho basangaga ibintu
barabisahuraga.  Kugaba igitero abatutsi babyitaga ko
bagiye « gufuya abahutu » n'uwicwaga
baravugaga ngo bamufuye,  ni ukuvuga „fouiller les
bahutu"=guhiga abahutu ku misozi hose mumazu no hanze
ntihagire ukwisoba. Nta mirwano yari ikiri mu karere kuko
imirwano muri ako gace itigeze irenza icyumweru. Ndetse bisa
n'aho nta mirwano yahabaye.  Abasirikare ba ex FAR
n'interahamwe bahaciye biruka bahunga n'inkotanyi ziruka
zijya gufata utundi turere.  Abaturage b'i Kiyenzi
b'abahutu nta wigeze atunga intwaro ya gisirikare kuko
cyari igiturage gisanzwe cy'abantu bicecekeye. Ku iyicwa
ry'abahutu, abahutu bahigwaga n'abatutsi, abafite  
imbaraga
  bafashwe  bagashorerwa
  bakajyanwa kwicwa. Abenshi mubahutu bacirwaga aho
bari  cyangwa bakicirwa  mu nzira,  abandi
bahutu bakajyanwa i Gahini kuzirikwa, gupakirwa imodoka
z'abasirikare, gukubitwa agafuni no gutwikwa. Abarikare
b'inkotanyi  bari bakambitse hafi ya camps
barundagamo abahutu bo guhambirwa no gutwikwa. Ubutegetsi
bwa komini bwari bwarimutse bukorera by'agateganyo i
Gahini mumazu y'ivuriro ry'ibimuga bitaga ngo ni kwa
„Haridingi" ibyo ntibyabuzaga no kugera Karubamba aho
bwari busanzwe.  Aho ubutegetsi bwa komini bwakoreraga
ni muri metero zitagera ku ijana uvuye ku ibarizo rya Kabera
bari barahinduye ikigo barundamo abahutu bagiye
kwicwa.   Abasirikare ba F.P.R bakwiraga
mugiturage  bavuye  aho  bari
bakambitse kuri CERAI  i Rwinkuba mubirometo bitarenga
bitatu uvuye i Kiyenzi. Abandi basirikare ba F.P.R bavaga
  i Gahini. Mu
  ivuriro ry'i Gahini havuragamo umusirikare
w'umudogiteri. Igitero cy'abatutsi b'i Kiyenzi
cyajyaga guhiga abahutu cyari kigizwe na Uzabakiriho bita
Ruveve, Mukarusanga,   Gakuba, Swaldi, Madalina,
Mukangarambe, Nzaramba, n'abandi babaga bitwaje imihini
n'impiri n'amasuka y'amafuni.  Kuri abo
hiyongeraho n'abatutsi bavuye i Bugande benshi barimo
Rukundakuvuga, Saveri, Rubyogo, Bahizi, Damascène, Mazesi
wari ushinzwe umutekano, Fred, Mukesha wari responsable wa
cellule, Lubereti utuye mubya Niyitegeka,  umugabo
wavuye i Bugande warongoye Kabarenzi, n'abandi.  I
Gahini aho bagemuraga abahutu bo kwicwa bahitaga ku iseta.
Mugorukeye nawe yaje kwiyongereyeho nyuma kuri iyo kipi
y'abicanyi.  Mu turere twose muri kariya gace ka
Byumba, Umutara, Kibungo na Bugesera hari „camps de
concentration" ni ukuvuga ikigo  babanzaga kurundamo
abahutu
  mbere yo
  kwicwa. Muhahegereye  hari Gahini, Kiramuruzi,
Mukarange, Kayonza n'ahandi. Abahutu bishwe bajyaga
gutwikirwa i Gabiro, Ryamanyoni, muri parc y'Akagera,
Nasho, aho bita La rwandaise, Zaza n'ahandi henshi. 
Nk'aho barundaga abahutu i Mukarange haguyemo umugabo wa
Agnès uvuka i Kiyenzi ariko utuye i Murambi. Amakuru
yaramenyekanye hose ko abahutu bashize, ahasigaye bamwe
barahunga, abandi bajya babona ikuvunge cy'abatutsi
bagabye igitero bakajya kwihisha. Ikindi kigomba gusubirwamo
cyagaragaye ni uko abatutsi bo ku murenge wa Kiyenzi biciwe
kure y'i Kiyenzi aho bari bahungiye kubirometero bigera
mu icumi hirya no hino hari insengerero na kiriziya.
Abaturage b'abahutu b'i Kiyenzi bagize uruhare mu
bwicanyi ni  bake cyane kuko abatutsi biciwe kumurenge
wabo wa Kiyenzi bari bake cyane kuburyo ari umwe n'umwe.
Abatutsi (umwe umwe wiciwe i Kiyenzi)  yishwe
  cyane cyane
  n'abanyakinyinya bateraga bari kumwe
n'interahamwe  kuko begereye aho abasirikare n'
interahamwe ziva kwa Gatete muri Murambi, zacaga zihunga
inkotanyi.  Abahutu b'i Kiyenzi nta bwicanyi
budasanzwe bagiyemo.  Ibi nabiboneye gihamya kuko mu
iyicwa ry'abatutsi, igitero cy'abahutu cyateye kwa
Mwumvaneza François kikongera kigatera no kwa Kamirindi
kikica Tereziya nta banyakiyenzi benshi bari barimo. 
Ibi ariko ntibyabujije nyuma abahutu   b'i Kiyenzi
kwicwa n'abatutsi ari benshi cyane kuburyo bashize bazira
ubusa. Bishwe bazira ko ari abahutu. Igitangaje ni uko mu
ikinamayobera bita gacaca bigaragara ko rigamije kumara
n'abo batari bashoboye kwica, umuhutu ntagira ijambo ryo
kuvuga abe bishwe, ndetse n'umuhutu ubarimo wakosheje
(wicanye)  abatutsi baramugurira ngo avuge amazina
menshi y'abahutu batagiye mu bwicanyi kugingo babone icyo
bandika
  kuri runaka
  w'umuhutu ukiriho cyangwa wishwe n'abatutsi. Ibi bikaba
bigaragaza indi migambi yo kumara abasigaye no kongera kwica
bwa kabiri abapfu bishwe murwego rwo kumara ababo bose. Ibyo
bikaba ari ukongera kumwica bwa kabiri kuko kuba yarishwe
ari umwere azira ubuhutu akongeraho no kwitwa umunyamafuti
atakiriho ni ubundi bwicanyi bwo kwica abe basigaye.
Abicanyi barakomeye mu karere ka Mutara, Kibungo Byumba, na
Bugesera n'ahandi barashyigikiwe. Jye sinari nziko isi
yubatse kubwicanyi gusa n'agahinda ko kumva utizeye
kubaho. Iri jambo umuturage waho azarikubwira ko kuri we isi
itabaho ahubwo habaho abantu b'ibirura n'inyamaswa
zibica zishyigikiye n'ababica. Isi aho kuzura abantu
yuzuye inyamaswa n'ibirura bigamije kwica no kurenganya.
Umuntu yicwa imyaka n'imyaka mu isi utagira uwo utakira
n'umwe. Imfubyi z'abahutu nazo zifite ibibazo bikomeye
cyane ntiziga ndetse
  n'ibibazo ni byinshi
  kuko nta miryango ibavuganira nk'abarokotse b'abatutsi
uko bigenda. Hari indi ngorane y'uko abarokotse
b'abatutsi bashatse kuvuga ukuri bavugira abahutu barebwa
nabi bakitwa interahamwe  kubera ubutabera budashoboka.
Kubijyana n'ubucamanza nta kizere na gito umuhutu afite
muri kariya karere kuko abaturage bagerageje kurega cyangwa
kubaza iby'abantu babo bishwe,  barabafunze abandi
barabica. Nimuri urwo rwego umugabo witwa Kayinamura
washakanye na Mukarugina afunze. Yashatse kuvuga muri gacaca
abatutsi bishe hamwe  n'abasirikare bishe abahutu
arafungwa. Umutegarugori witwa Nyirabahire yashatse kubaza
abantu be bishwe n'abatutsi  baramuzibisha araceceka.
Buri muturage muri kariya karere umutima we urahambiriye
cyane urenda guturika ariko ntashobora kugira ubucamanza nta
n'uwo ashobora kuririra cyangwa kuganyira abe. NB: Kuri
ubu
  buhamya hariyongeraho ko jyewe
  Rutayisire Boniface ngiye kumara imyaka icumi n'indi
ngerageza gutabariza aba bantu  ariko igitangaje
ntawe ubyumva.  Namenyesheje za Ambassade nyinshi
harimo n'iya USA mu Rwanda mu 1994 mbonana n'ushinzwe
amakuru Lee Woodyear wakoreraga kuri Ambassade ya USA, 
n'abonanye n'abandi ba diplomates ba USA bakuru mu
izindi ambassade  zayo mu Burayi  hamwe
n'abandi benshi ariko n'ubu ntacyo ndabona
bihindura.   Nahuruje ishami rya ONU muri
1994 rishinzwe Droit de l'homme ry'i Génève
ryakoreraga i Kigali haza section  ishinzwe abana
isura abaturage b'i Kiyenzi rimwe ariko sinamenye
ibyakurikiye.  Natanze inyandiko mubinyamakuru, ahubwo
amakuru amwe akangwa mu matwi avuga ko ubwo bwicanyi
bwakorewe abahutu b'i Kibungo  harimo abanyamahanga
  babutegura bakanakurikirana uko bugenda 
  hakabamo n'abatanze technologie y'uko batwika imirambo
y'abahutu igakongoka igashira.  By'umwihariko
nabwiye umugabo Alexandre Castania wari uhagarariye
uburenganzira bw'ikiremwamuntu  i Kibungo ONU
ndetse  nanamushyikirije inyandiko ko tubona
ibibera i Kibungo icyo gihe  muri za 1994 ari genocide
irimo gukorerwa abahutu  ntabwo twamenye uko byaje
kugenda.  Ibyo byose nabikoze mba i Kigali ndi
umukozi mukuru muri société.   Guvernement
y'Ububirigi hamwe n'izindi guvernement z'ibihugu
by'uburayi   nk'ubwongereza n'izindi
zari zihagarariwe cyane mumiryango myinshi mu Rwanda kandi
zirimo kubona ibihabera. None dusabye ibihugu nka Leta zunze
ubumwe z'Amerika, Ububirigi, UK,
Hollande  n'ibyo bihugu bindi byose byari bihari
cyangwa bigihari hamwe na za groupes
  zikomeye  nk'iya  aba
  juifs    yari ihari ikanahakomera  mu Rwanda
rwa nyuma ya 1994 n'ubu ikaba ikomeye ko abo bose hamwe
bafata iya mbere yo kurenganura abaturage bose barenganye
niba icyo gihe batarasobanukiwe ibyariho bikorwa. 
Kandi turasaba ko abakomeza gushyigikira akarengane
bagahagarika  kuko turashize pe. Imyaka icumi
irashize isi irimo gusa n'aho itagira igihugu na kimwe
kigira ubucamanza. Ese isi y'ubu ni ishyamba rituwe
n'inyamaswa zitwa abantu zibereyeho kwicana no
gushyigikira abicana gusa ? Uretse n'umuturage w'i
Kiyenzi no mukarere, ubu jyewe umbajije ko hari igihugu
kigira ubucamanza nyabwo ku isi nakubwira ko ntacyo kuko nta
na kimwe kigeze gishaka kutwumva. Bose barabeshya, batunze
ubucamanza berekeza iyo bishakiye. Ibi byose  bituma
abanyakibungo bamwe bahitamo guceceka nkaho ntacyabaye,
abandi bakihonga by'ubwoba 
  abantu
  bagakomeza gushira, abandi nabo bakabuzwa amahoro ndetse
n'ibyo abandi babona hirya no hino bakabibuzwa ngo
batazamuka ari benshi bakavuga ikibazo. Ninayo mpamvu nta
n'abanyakibungo bashoboye nibura guhungira hanze ari
benshi uwo muriro ngo bavuge ikibazo ku isi hirya no hino
kuko ari amahanga ari n'ababica akazi ni ugucunga aho
baherereye no kubabuza icyo bashobora kugeraho. Ikindi
gitangaje ni uko abantu bicwaga muri utwo turere twa Byumba
Umutra Kibungo na Bugesera ari nako za ONG zahageraga
zitanga n'ibiryo ukaba wakwibaza ngo izo ONG zitanga
ibiryo ntizivuge icyo kibazo aboherezwagayo bari bantu ki?
-Ndasaba Communauté y'aba Juif iri mubibazo by'u Rwanda
guhera 1994 n'ubu ikaba ibikomeyemo kumva n'abahutu
barokotse. Twe tuzafasha abo bahutu n'abatutsi guhurira
hamwe n'abandi bahuye n'amahano  murwego rwo
kureba uburyo hatabaho ivangura mu
  kababaro kameze kimwe
  kuko nibibi.  Rwose hari umuturage umwe usobanukiwe
wambwiye ngo nzabwire aba Juifs barokotse hamwe n'abandi
baturage bajya bumva kumaradiyo bakorewe genocide ko
n'abahutu barokotse babakunda cyane ngo nabo nibabumve
barabatakambiye. Abahutu bo muri kariya karere
n'ahandi  nabo  nibagire amahoro.
-Ndasaba Perezida wa USA n'abanyamerika bose n'abandi
namenyesheje bose amahano yabaye kubahutu mbicishije muri
Ambassade n'ahandi ko n'abahutu ari abantu kandi
bakeneye ubuzima n'ubucamanza kandi n'ubu ntabucamanza
baragira mu Rwanda uretse ubwo kumara n'abasigaye. Nsabye
abanyarwanda Tutsi na Hutu nabo bashyira mu gaciro harimo
n'abadushyigikiye gukomeza umutima w'impuhwe
n'amasengesho bakumva kandi bakumvikanisha iki kibazo
cy'abahutu bishwe bakaba batagira kivurira. Bitangarijwe i
Bruxelles, tariki ya 10/5/2005
   RUTAYISIRE Boniface Administrateur du Comité
International pour les Victimes de la Haine Ethnique,
Massacres et Génocide Tél : (32) 472 26 70 71
e-mail :
infotubeho@yahoo.fr
C/O UNIVERSITE LIBRE DE BRUXELLES
--------------------------------------------------------------------- 
-Ushaka iyi nyandiko ku mpapuro isinye n'intoki ashobora
kuyisaba irahari. -Iyi nyandiko yatangajwe mu kinyarwanda
mbere na mbere kugirango igere kubaturage batuye i Kiyenzi
n'akarere ka Byumba Umutara Kibungo na Bugesera hamwe
n'u Rwanda rwose. Ubishoboye abakorere photocopie abahe
bose abashoboka bamenye ko ubutumwa bwabo nkomeje
kubusohoza. Uko mbishoboye. Ikizashoboka cyose kirengera
ubuzima nzakibakorera n'ubwo bitoroshye
  muri iyi si y'ishyamba.
  -Iyi nyandiko  ya mbere hashobora kubonekamo udukosa
kuko tutabonye igihe gihagije. Nibiba ngombwa
tuzayibasubirizaho imaze gusomwa bihagije.  
Bimenyeshejwe: -SON EXCELLENCE LE SECRETAIRE GENERAL DE
L'ONU -SON EXCELLENCE LE PRESIDENT DU CONSEIL DE
SECURITE -SON EXCELLENCE LE PREMIER MINISTRE DU CANADA -SON
EXCELLENCE LE PRESIDENT DES ETATS-UNIS D'AMERIQUE -SON
EXCELLENCE LE PRESIDENT DE LA COMMISSION EUROPEENNE 
-SON EXCELLENCE LE PREMIER MINISTRE BELGE -SON EXCELLENCE LE
PRESIDENT DE L'AFRIQUE DU SUD -SON EXCELLENCE LE
PRESIDENT DE LA REPUBLIQUE FEDERALE D'Allemagne -SON
EXCELLENCE LE PREMIER MINISTRE DE LA GRANDE BRETAGNE -SON
EXCELLENCE LE PRESIDENT DE LA REPUBLIQUE FRANCAISE -SON
EXCELLENCE LE PREMIER MINISTRE HOLLANDAIS -SON EXCELLENCE LE
CHEF D'ETAT ET CHEF DE GOUVERNEMENT D'UN PAYS
  MEMBRE DE L'UNION EUROPEENNE (TOUS)
  -SON EXCELLENCE LE CHEF  D'ETAT  ET CHEF DE
GOUVERNEMENT --D'UN PAYS MEMBRE DE L'UNION AFRICAINE
(TOUS) -SON EXCELLENCE LE PREMIER MINISTRE ISRAELIEN
  -COMMUNAUTE JUIVE DE Belgique -RECTEUR DE
L'UNIVERSITE LIBRE DE BRUXELLES      
    LA LISTE DES VICTIMES (SUITE DU 1er TABLEAU)
    27. Umwana wa Semana     1994
Kiyenzi Yicanywe n'iwabo n'abo bava indimwe batandatu
28. Umwana wa semana     1994 Kiyenzi Yicanywe
n'iwabo n'abo bava indimwe batandatu 29. Bigari Masc
  1994   Yatanzwe n'abatutsi yicwa n'inkotanyi
za F.P.R 30.
  Ndemezo Masc   1994   Yishwe n'abasirikare
  yatanzwe n'abasiviri b'abatutsi 31. Panya Masc  
1994   Yabaye umusirikare hanyuma aza kwicwa
n'abasirikare ba F.P.R, yaguye I Rwamagana 32. Munyengano
(mwarimu) Masc   1994   Yatanzwe n'abaturage
b'abatutsi yicwa n'abasirikare ba F.P.R 33. Jeanine wari
utuye imbere yo kwa Gashegu Fém +-30 1994 Kiyenzi Yiciwe
iwe yicwa n'abasirikare ba F.P.R bari kumwe n'abaturage
b'abatutsi b'I Kiyenzi bahigaga abahutu mugitero 34.
Umugwaneza   +-11ans 1994 Kiyenzi Yigaga muri primaire
i Kiyenzi yicanwa na nyina na murumuna we bishwe
n'abaturage b'abatutsi bari kumwe n'abasirikare 35.
  Igiraneza   9ans 1994 Kiyenzi Yigaga muri primaire i
Kiyenzi yicanwa na
  nyina na mukuru we bishwe n'abaturage b'abatutsi bari
kumwe n'abasirikare 36. Sematama Masc   1994 Kiyenzi
Yishwe n'abasirikare ba F.P.R bari kumwe n'abaturage.
Yari yanze guhunga, bamusanze iwe wenyine baramwica 37.
Gahamanyi wabaga 38. mubya Rulindana Masc   1994
Kiyenzi Abaturage bari kumwe n'abasirikare b'inkotanyi
Bamukubise agafuni mu gituza ahambiriye 39. Sebasaza masc
  1994 Kiyenzi Abaturage bari kumwe n'abasirikare
b'inkotanyi baramwishe 40. Kayinamura bitaga "Nkwedi"
Masc   1994 Kiyenzi Yicanywe n'uwitwa Sebasaza yicwa
n'abaturage b'abatutsi bafatanije n'abasirikare 41.
  Kampire Fém   1994 Kiyenzi Yishwe n'abatutsi
  b'abaturage bagabye ibitero byo guhiga
abahutu. Abamwishe harimo abatutsi bo ku Kabuye 42.
Mukamwiza Fém   1994 Kiyenzi Yiciwe Buyanjya, yishwe
ahetse umwana 43. Umwana wa Mukamwiza     1994
Kiyenzi Yicanywe na nyina amuhetse 44. George
Gasana(mwarimu) Fém   1994 Kiyenzi Yishwe
n'abaturage bari kumwe n'abasirikare yanze guhunga
bamaze kumwica bamubamba mu giti kuri centre yitwa Videwo.
45. Mukarutamu Fém   1994   Nyina w'uwitwa
Musaningare wiciwe i Nyawera 46. Mukankundiye Elevaniya Fém
  1994 Kiyenzi Yiciwe hamwe n'abandi benshi cyane ari
ikirundo kinini hafi
  y'urusengero ry'i Nyagahandagaza.  Barashwe
n'imodoka ihetse
  imbunda y'abasirikare. 47. Rudamage Masc 17ans 1994
Kiyenzi Bamujyanye i Gahini agezeyo abatutsi bari munkambi
baramutanga arahambirwa akubitwa agafundi aratwikwa 48.
Kabera Masc   1994 Kiyenzi Yishwe n'abasirikare
atanzwe n'abatutsi kuri centre y'ubucuruzi yitwa
sosiyete 49. Kamashayija Masc   1994 Kiyenzi Yishwe
n'abasirikare atanzwe n'abatutsi kuri centre yitwa
sosiyete 50. Binagwaho Masc   1994 Kiyenzi Yiciwe iwe
n'abaturage b'abatutsi bari kumwe n'abasirikare 51.
Habiyakare (Rugarama) Masc   1994 Kiyenzi Yiciwe iwe
yicwa n'abaturage b'abatutsi bari
  kumwe n'abasirikare 52. Mwenewabo wo Kwa sematama wari
wahungiye kwa
  Gakwaya Masc   1994 Kiyenzi Yishwe n'igitero
cy'abaturage b'abatutsi kavukire hamwe n'abatutsi
bavuye i Bugande bavuzwe muri iyi nyandiko 53. Umugabo wa
Agnès Mukakarangizi     1994   Yiciwe i
Mukarange naho hari ikigo barundamo abahutu bajya kwicwa no
gutwikwa nk'uko ikigo cy'i Gahini cyari kimeze. 54.
Nyina wa Twahirwa bita Buhinja     1994  
Yagiye gusura abarokotse i Mukarange bahita bamutanga aricwa
55. Rwigamba wo kwa Gahirwa Masc   1994 Kiyenzi Yiciwe
i Kiyenzi . 56. Benimana Solange     1994  
Abatutsi bari kumwe bamuhaye abasirikari ba F.P.R 
  baramwica 57. Mugasa Masc +-42
  ans 1996 Kiyenzi Yaratahutse 1996 ageze i Kiyenzi hafi yo
kwa Seruteja ahura n'igitero cy'abaturage b'abatutsi
bahiga abahutu  bo kwica baramufata bamukubita udufuni
n'imihini arapfa bamutaho. Yamaze gupfa, umugore
w'umututsi witwa Mugorukeye ashahura uwo mugabo Mugasa.
Yishwe n'igitero kirimo Uzabakiriho bita Ruveve,
Munyansanga, Gakuba, n'abandi. Hari kandi
n'abatutsi  bavuye i Bugande barimo Rukundakuvuga,
Damascène, Minwari, Bahizi n'abandi . 58.  Sekamana
Masc +-50 ans 1996 Kiyenzi Yaratahutse 1996 ageze i Kiyenzi
hafi yo kwa Seruteja ahura n'igitero cy'abaturage
b'abatutsi bahiga abahutu baramufata bamukubita udufuni
n'imihini arapfa bamutaho.  Yiciwe n'icyo gitero
cya Uzabakiriho, Munyensanga, Gakuba,  hamwe
n'abatutsi  bavuye i Bugande ba
  Rukundakuvuga, Damascène,
  n'abandi 59. Igiraneza wo kwa Bigari(Mwarimu i Gahini)
Masc   Yishwe nyuma y'umwaka w'ibihumbi bibiri
   Yari Mwarimu mu ishuri ryisumbuye ry'i Gahini
Baramutega baramwica kandi nta numwe wafashwe ngo ahanwe
n'ubu. Yishwe muburyo bugaragaza ko ubwicanyi bugikomeza.
Hari n'abandi hirya no hino. 60. Umwana wo kwa Mariko
    1996 Kiyenzi Yishwe n'abatutsi b'i Kiyenzi
barimo Munyansanga, Uzabakiriho n'abandi  
---------------------------------------------------- ---
On Sun, 4/22/12, TUBEHO VictimRwanda <
infotubeho@yahoo.fr> wrote:
From: TUBEHO VictimRwanda <
infotubeho@yahoo.fr>
Subject: GENOCIDE HUTU I KIBUNGO,BYUMBA, UMUTARA, KIGALI
NGARI YAKOZWE NA BAMWE MU BATUTSI BAFATANIJE N'INGABO ZA
FPR INKOTANYI Date: Sunday, April 22, 2012, 4:11 PM Doc 1
:    I .  KIBUNGO,BYUMBA, UMUTARA,
HABAYE GENOCIDE Y'ABAHUTU YAKOZWE NA BAMWE MU BATUTSI
BAFATANIJE N'INGABO ZA FPR INKOTANYI Nk'uko nakomeje
buri gihe kuba kuruhande rw'abarengana nsaba
ubucamanza,  abantu bamwe bagiye basaba ko hatangazwa
ama liste y'abahutu bagiye bicwa n'abatutsi b'inkozi
z'ibibi,  kugirango ababikurikirana banamenye koko
ibyabaye ni ibiki. N'ubwo muri aka karere ka Byumba
umutara na Kibungo batorohewe ariko twasanze gutangaza
akababaro bagize ari uburyo bwo kunazirikana ukuntu
  abaturage b'aho baguma kugerageraza  bagasaba
ubucamanza ko bwabumva.  Gusaba
  ubucamanza kubahutu muri kariya karere ni igikorwa
cy'ubutwari gikomeye ku muturage kuko  benshi
babigwamo bakicwa, bagafungwa, abandi bagahura n'ingorane
nyinshi. Kuri aya makuru dutangaje ni uburyo bwo kubwira abo
baturage ko twashyimye ubutwari bwabo  bwo 
kugaragaza ukuri no kugira ubucamanza bubarenganura. 
Ni n'uburyo bwo kubabwira ngo ntibari bonyine kuko hari
n'abandi   nkatwe tubimazemo igihe dusaba ko
ubwicanyi bwahagarara abantu bakarenganurwa ariko twazitiwe
n'uko isi y'ubu ikiri ishyamba ritagira ubucamanza kuri
buri wese uyituye.  Wenda kubw'amasengesho hazabaho
kuva mugihu umuntu wese agire uburengazira ku buzima no
kubucamanza. Abazasoma iyi nyandiko mwese muzazirikane ko
aba baturage b' i Kiyenzi, no Mumutara hose, Byumba,
Kibungo na Bugesera n'uturere tuhegereye bashize neza neza
kandi nta mizero y'ubuzima bafite. Isi
  barimo siyo abandi
  bantu bo ku isi babamo. Amaso ari bubihere. Umuturage umwe
mungo zigera kuri 15 niwe usigaye hamwe na hamwe kumirenge
kuburyo n'uwo wasigaye ntamuntu yari azi mbere  abona
iruhande rwe kuko abandi bagiye bicwa baratsembwe kandi
ntafite uwo yabwira. Uwashaka guhinyuza iyi nyandiko
ashobora kugera aha hantu havugwa akibonera ukuri cyangwa se
akambwira tukajyanayo jyewe Rutayisire Boniface utangaje iyi
nyandiko. Dushimiye kandi abashyira mu gaciro bakumva  
bazirikana abishwe bose batarobanuye amoko. Ibyo nibyo
bizakiza u Rwanda. Dutangaje ko uzita ubwicanyi bwabaye
irindi zina ritari génocide yakorewe abahutu i Byumba i
Kibungo na Bugesera dufite gahunda yo kumufata nk'abandi
bicanyi bose babikoze kuko ni ukuri kwambaye ubusa,  i
Byumba, Umutara, Kibungo na Bugesera habaye genocide
y'abahutu ukurikije ibisabwa byose ngo ubwicanyi bwitwe
genocde. Aya maliste ari
  hasi areba
  cellule (akagari gato cyane ka Kiyenzi) nabwo abishwe bose
ntibavuzwemo, ibivugwamo ninabyo byabaye no muzindi cellules
n'imirenge bigize turiya turere ndetse hari
n'aharushaho. Iyo ukoze imibare usanga muri kariya
karere harishwe abahutu bakubye inshuro nyinshi cyane
kurusha abatutsi.  Abahutu b'ako karere bishwe
n'abaturage b'abatutsi bagabaga ibitero bagiye guhiga
abahutu ku misozi bamwe bakabicirayo abandi bakabashorera
bakabajyana mu nkambi aho bahambirwaga bagapakirwa imodoka
bagashyirwa abasirikare babakubita udufuni bagatwika
n'imirambo. Abahutu ba turiya turere bishwe n'abacivil
b'abatutsi muburyo organisé systèmatiquement kandi
byabanzaga gutegurwa, ndetse ku rwego rwo hejuru
bigahagarikirwa n'ubutegetsi busanzwe hamwe n'ubutegetsi
bwa gisirikari bwatangaga n'abasirikare bo gutiza umurindi
abaturage b'abatutsi bicaga no gufasha  
  kwica.  Na none leta ya
  FPR mugutsemba abahutu muri kariya karere yakoresheje
uburyo bwo guhindira abaturage mu mashyamba, mubishanga no
mubihuru hagamijwe ko ubuzima bubi bubatsembaho vuba
bidatwaye FPR ingufu n'abakozi benshi.  Leta ya
FPR kugirango abo baturage bashireho vuba, yagiye ishyira
udutsiko tw'abasirikare ahantu hose abo baturage bajya
guhahira cyangwa kwivuza. Umuhutu wavaga muri ibyo bihuru
yaciriwemo (ubuzima bubi n'inzara bimurembeje)
abicanyi  baramufataga bakajya kumwica kugirango
n'abasigayeyo barusheho gutinya bashirire iyo. Iyi
migirire yahitanye ibihumbi n'ibihumbi by'abahutu
n'imiryango yabo.   Iyo migirire
kandi  iri mubusobanuro bwemewe mubisobanuro bwa
ONU mugusobanura icyo   genocide aricyo kuko
ubusobanuro buvuga ko  iyo ufashe abantu
ukabashyira muri conditions  
mbi  z'ubuzima
  ukabikora ugamije
  gutsembaho abo bantu vuba,ibyo byitwa
genocide.  Aya magambo yanditswe muri tableau iri
hano hasi  ni ubuhamya bwite bw'abarokokeye muri
ubu bwicanyi babyiboneye ubwabo. N'ubu kuri iyi tariki
ntabwo wavuga ko abo bahutu barokotse kuko muri iyi myaka ya
vuba barakicwa buhoro buhoro ndetse n'abapfu babo bishwe
ari abere hari imigirire yo kubasiga icyaha mukerekezo cyo
gushaka kwica ababakomokaho bose. Icyagaragaye cyane muri
kariya kagari ka Kiyenzi ni uko abatutsi bahavuka bahungiye
kure y'iwabo mubirometero bigera mu icumi, bajya 
mu nsengero noneho bicirwayo n'interahamwe zegereye aho
kure bahungiye hamwe n'izindi nterahamwe zindi zabaga
zihungana abasirikare ba ex FAR. Abatutsi bavuka b'i
Kiyenzi baguye i Kiyenzi ni bake cyane kuburyo n'abahutu
baho nta bwicanyi bagiyemo. Ababugiyemo si benshi.  
Ubwicanyi bwagiriwe abatutsi muri ako karere nta
  n'ubwo bwagejeje
  ku   byumweru bibiri.  Ibi bituma abavuga
n'imibare y'abatutsi bishwe bishoboka ko 
atariyo  kuko babivanga n'imirambo y'abahutu
kandi hakaba nta rwego mpuzamahanga rwigenga rutabifitemo
inyungu rwabaruye abishwe bose kuri buri bwoko. 
Abahutu ba kariya karere nta n'ubwo bari abahutu banga
abatutsi kuko abenshi bari bafitanye nabo  amasano,
abandi bahutu nabo ntibari banazi ari abahutu cyangwa
abatutsi. Ibi byatumye n'abitabiriye  ubwicanyi
bwakorewe abatutsi bataba benshi n'ubwo hari ababivuga
ukundi kubera ibyo bagamije. Ibi byo kuba abere kw'abahutu
b'i Kibungo n'UMutara   ntibyabujije ko
abahutu bicwa n'abatutsi baturanye bafatanije n'abatutsi
bahungutse bava i Bugande. Mukubica kandi hakoreshejwe no
kubica binyujijwe mu byiswe  ubucamananza hakaba harimo
abishwe bafungiwe ubusa abandi nabo bagasigwa
  icyaha kandi ari
  abere. N'uyu munsi wa none hari imigirire yo gukoresha
  uburyo bwose buziguye n'ubutaziguye bwo kubuza
gusohoka  no kubuza amahanga gusura abatuye utwo
turere, kuburyo abaturege bakomeje
kubuzwa  uburyo kugeza aho bose bazashira
burundu. Iki kibazo cy'iyicwa ry'abahutu muri
kariya karere,  leta ya FPR ntiyemera ko bivugwa
muri za media zaba izo mugihugu cyangwa
mumahanga.  Hahoraho ikintu cy'imikorere
ihanitse yo kubuza ko icyo kibazo kimenyekana. Ibi
byahindutsemo imigirire iteye nka za 
organisations  zikomeye kuburyo buteye impungenge mu
Rwanda no mumahanga bikorwamo haba mubireba media,
mubutegetsi, mubucamanza n'ibindi by'ubuzima. 
Iyi migirire abanyarwanda bamwe n'abanyamahanga babigiramo
uruhare babizi cyangwa batabizi ariko bagomba kuzirikana ko
yambura abandi ubuzima. Ubu Ikibazo abakomoka muri
  turiya turere
  bibaza ni ukwibaza ngo ese bo bazigera bagira ubwigenge
kubuzima bugenewe ikiremwamuntu nk'abandi (baba abagituye
muri turiya turere, cyangwa ababa ahandi)? Ese Abahutu
b'utwo turere cyimwe n'abahutu b'utundi turere tw'u
Rwanda bazagira uburengazira ku buzima nk'abantu? 
Abahutu se bazagira uburenganzira bwo  kwibuka no
kuririra ababo hamwe no kugira ubutabera bubumva ?
Bruxelles, 10/5/2005 RUTAYISIRE Boniface Administrateur du
Comité International pour les Victimes de la Haine
Ethnique, Massacres et Génocide Tél : (32) 472 26 70
71 e-mail :
infotubeho@yahoo.fr
C/O UNIVERSITE LIBRE DE BRUXELLES
---------------------------------------------------------------------
  LISTE Y'AMAZINA
  AMWE Y'ABAHUTU BISHWE N'ABATURAGE
  B'ABATUTSI  BAFATANIJE N'INGABO ZA FPR MU KAGARI
(cellule) KA KIYENZI,  AKARERE(komini) KA RUKARA,
UMUTARA  (Amazina y'abahutu bose bahiciwe ntabwo ari
kuri iyi liste kuko ni menshi cyane abantu barashize. 
Twafashe amazina y'abahutu bishwe twashoboye kubonera
ubuhamya bw'ababyiboneye n'amaso yabo butangwa
n'ababirokokeyemo. Undi mubare munini ni uwishwe ariko
ntihagire umuntu usigara wo kubara inkuru. Aka kagari ka
Kiyenzi kavugwa hano gafite ubuso bwegera kilometero carré
eshatu)   Amazina      
Sexe Ages  Umwaka yishwemo     Aho
yari atuye Aho yiciwe n'uko  bamwishe 1. Mukakaberuka
Jeanne Hutu Fém. +- 60 ans Août 1994 Kiyenzi Yishwe
n'igitero
  cy'abaturage b'abatutsi bakomoka i Kiyenzi 
  bagabaga igitero buri munsi bajya guhiga abahutu  ku
musozi bo kwica.  Abo bicanyi bateye iwe bamusanga mu
rugo kumanywa bamutegeka kujya imbere bakamushorera, bagenda
bamunona n'imihini inzira yose yerekeza kuri centre yitwa
« sosiyete » bamugejeje hafi y'aho Mutabaruka
atuye bamukubita imihini baramunangura bamuta munsi
y'umuhanda basubira guhiga abandi bahutu.  Mubamwishe
harimo abatutsi b'abaturanyi n'abandi bavuye i Bugande
bavuga icyongereza n'ikigande. Muri abo batutsi bishe
umuhutukazi Mukakaberuka w'umukeuru harimo abitwa
Uzabakiriho bakunze kwita Ruveve, Gakuba, Munyansanga,
Mukarusanga, n'abandi bavuye i Bugande bitwa ba Rubyogo,
Moses(Mozesi), Rukundakuvuga, Damascène umukwe wa Nirere,
uwo bita Minwari, Saveri uba mugatare ka Kiyenzi, Bahizi,
n'abandi.   2. Nyiraromba wo
  kwa Rwabudariko Fém   1994 Kiyenzi Yishwe n'igitero
cyagabwe n'abatutsi bavuye i Bugande barangije havamo umwe
abohoza isambu ayituramo 3. Bizimana Théodore ( bita Nziza)
Masc +- 40 ans Avril 1994 Kiyenzi Aherekeranije
n'umugabo  Munyabugingo w'umututsi wari warokotse
interahamwe zamwiciye umugore n'abana,  bombi
(Munyabugingo na Bizimana Théodore)  bizeye ko ari
abatutsi barokotse bagiye i Gahini munkambi y'abatutsi.
Inkotanyi zibakiriza imigozi zirabahambira zibakubita
adufuni zibapakirana n'abahutu zijya gutwika imirambo yabo
aho abahutu batwikirwaga i Gabiro. 4. Munyabugingo(TUTSI)
Masc +-50 ans Avril 1994 Kiyenzi Ni umututsi wari warokotse
interahamwe hamana kuko umugore we n'abana
  bishwe n'interahamwe.  Munyabugingo
  yaherekeranije na Bizimana Théodore nk'abatutsi basanze
abandi batutsi  barokotse i Gahini.  Abasirikare
b'abatutsi ba FPR babakirije imigozi
barababoha.   Barababoshye nk'uko babohaga
abahutu bakubwitwa udufuni imirambo yabo ijya gutwikirwa
hamwe n'iyabahutu barimo bicwa. 5. Murasira Masc +-60 ans
1994 Kiyenzi Yafashwe n'igitero cy'abasivili
b'abatutsi barimo abatutsi bavuye Uganda harimo n'undi
muntu umwe wari  ushinzwe « Local defense
force ». Local defense force y'icyo gihe yari umutwe
umeze nk'interahamwe kuko ari abantu bafashwe bahabwa
intwaro ngo baherekereze abaturage b'abatutsi bagabaga
ibitero bagiye kwica abahutu. Bamusanze aho yari ari i
Kiyenzi baramushorera ajyanywana n'abandi bantu b'i
Kiyenzi bane  i Gahini aho barundaga abahutu
barindiriye kwicwa
  mu ibarizo ry'uwitwa
  Kabera hafi y'ivuriro ry'i Gahini. Bigeze nimugoroba
haje imodoka y'umucuruzi wo ku Muzizi ya Daihatsu
(abasirikare bafashe ku ngufu) iza yuzuye abasirikare.
Bageze aho harunze abahutu i Gahini bategereje urupfu mu
ibarizo rya Kabera, abasirikari babiri barinjira batangira
akazi ko gusoma kumalisite uwiyumvise akaza bakamuhambirira
amaboko inyuma bakanaga mumodoka.   Imodoka imaze
kuzura abagera kuri 7O, barindwi babura aho bajya basigaraho
mu ibarizo bahambiriye baniha hashize iminsi barapfa kubera
inzara n'ingoyi.  Muri abo havuyemo umuntu umwe
ararokoka. Muri uko guhambira harimo n'abagore bahetse
abana bahambiranywe n'abana bari bahetse, amaboko
ahambiriye inyuma cyarimwe n'umwana. Harimo umugore wavuye
Kawangire bamuhambirana n'umwana banaga mumodoka bajya
gukubitwa agafuni baratwikana n'umwana. 6. Uwizera
(Matene)
  Hutu Masc +-17
  ans 1994 Kiyenzi Yari umunyeshuri wiga mu ishuri ryisumbuye
i Mukarange ry'inderabarezi. Yajyaniwe hamwe n'umugabo
Murasira.  bafashwe n'igitero cy'abasivili
b'abatutsi b'i Kiyenzi barimo abatutsi bavuye
Uganda,  bajyanywa ari bane i Gahini aho barundaga
abahutu barindiriye kwicwa. Basangayo abandi bahutu
bategereje urupfu.  Bigeze nimugoroba haje imodoka
y'umucuruzi wo ku Muzizi ya Daihatsu isa yari isize ibara
risa n'imyenda y'abasirikare, iza yuzuye abasirikare.
Bageze aharunze abahutu bategereje urupfu mu ibarizo rya
Kabera, abasirikare babiri barinjira batangira gusoma
kumalisite, umuhutu wiyumvise  akaza bakamuhambirira
amaboko inyuma bakanaga mumodoka. Imodoka imaze kuzura
abagera kuri 7O, barindwi babura aho bajya basigaraho
bahambiriye baniha hashize iminsi barapfa kubera inzara
n'ingoyi. Havuyemo umuntu
  umwe ararokoka. 7. Nyiramikara  Hutu Fém +-70 ans
1994 Kiyenzi Yishwe n'abasirikare b'inkotanyi
(abasirikare ba F.P.R) baherekeranije n'abaturage
b'abatutsi. bamwishe yari yibereye  murugo iwe
wenyine i Kiyenzi 8. Bwicaro Donature Hutu Fém +-85 ans
1994 Kiyenzi Abasirikare ba F.P.R.bari  kumwe
n'abasiviri b'abatutsi bamutwikiwe mu nzu yo kwa
semusharizi hamwe n'abandi bantu benshi barimo abasaza,
abana, abagore abagabo n'impinja. Abasirikare bazanye
abahutu benshi barunda mu nzu  munzu barangije 
bashyiramo ibishogoshogo baratwika muri mata 1994 abantu
bahira munzu. Abasirikare bafatanije n'abasiviri. 9.
Gacuma umukobwa wa Nzigira   (HUTU) Fém +-13
  ans 1994 Kiyenzi Abasirikare ba F.P.R.bari  kumwe
n'abasiviri
  b'abatutsi bamutwikiwe mu nzu yo kwa semusharizi hamwe
n'abandi bantu benshi barimo abasaza, abana, abagore
abagabo n'impinja. Abasirikare bazanye abahutu benshi
barunda mu nzu  munzu barangije  bashyiramo
ibishogoshogo baratwika muri mata 1994 abantu bahira munzu.
Abasirikare bafatanije n'abasiviri. 10. Semusharizi 
(Hutu)     1994 Kiyenzi Yatwikiwe mu nzu yo kwa
semusharizi hamwe n'abandi bantu benshi barimo abasaza,
abana, abagore abagabo n'impinja. Abasirikare bafatanije
n'abaciviri b'abatutsi babarunze abahutu benshi munzu
barangije  bashyiramo ibishogoshogo baratwika muri mata
1994 abantu bahira munzu. Abasirikare bafatanije
n'abasiviri. 11. Umugore wa Semusharizi Fem   1994
Kiyenzi Yatwikiwe mu nzu yo kwa
  semusharizi hamwe n'abandi bantu benshi barimo
  abasaza, abana, abagore abagabo n'impinja. Abasirikare
babarunze abahutu benshi munzu barangije  bashyiramo
ibishogoshogo baratwika muri mata 1994 abantu bahira
munzu. Abasirikare bafatanije n'abasiviri. 12.
Nyakarashi Masc   1994 Kiyenzi Ntawe uzi urupfu
yapfuye, yagiye asanze inkotanyi ntiyagarutse 13. Umwana wo
Kwa Mugenzi   +- 1 an 1994 Kiyenzi Umwana wari utangiye
kwiga kwicara inkotanyi zaramurashe 14.      
    15. Tadeyo Masc   1994 Kiyenzi Yishwe
n'abaturage b'abatutsi i Kiyenzi Bugezi barimo bahiga
abahutu. Mubamwishe harimo Gakuba, Munyansanga,
Mukarusanga  Gakuba  hamwe n'abavuye i
  Buganda. 16. Nyiragatwa Fém 80
  ans 1994 Kiyenzi Yakubiswe amahiri n'igitero
cy'abaturage b'abatutsi barimo uzabakiriho na bagenzi be
bose bagendanaga barimo n'abavuye i Bugande bavuzwe
hejuru. 17. Karushonga Fém 70 ans 1994 Kiyenzi Yakubiswe
amahiri n'igitero cy'abaturage b'abatutsi barimo
uzabakiriho na bagenzi be bose bagendanaga barimo
n'abavuye i Bugande bavuzwe muri iyi nyandiko hamwe
n'abandi batavuzwe 18. Habimana Ruvuzo Masc   1994
Kiyenzi yishwe n'inkotanyi  ziri kumwe n'abaturage
b'abatutsi hakurya y'i Kiyenzi, yapfanye n'umugore
n'umwana 19. Mukakibogo Dorocela Fém   1994 Kiyenzi
yishwe n'inkotanyi  ziri kumwe n'abaturage
b'abatutsi hakurya y'i Kiyenzi yapfanye n'umugabo
  n'umwana 20. Umwana wonka
  wa Habimana         Bishwe
n'inkotanyi  ziri kumwe n'abaturage b'abatutsi
hakurya y'i Kiyenzi yapfanye n'ababyeyi be 21.
Habyarimana wo kwa Mahirane Masc   1994 Kiyenzi Yishwe
n'abaturage b'abatutsi mugitero kirimo Munyansanga,
Gakuba, N'abatutsi batahutse bava i Bugande bitwa 
Rubyogo, Moses(Mozesi), Rukundakuvuga, Damascène umukwe wa
Nirere, uwo bita Minwari, Saveri uba mugatare ka Kiyenzi,
Bahizi n'abandi 22. Umugore wa Semana Samake Fém +-30
1994 Kiyenzi Igitero cy'abatutsi cyamusanze murugo
n'abana be batandatu kiramushorera kimujyanye I Gahini
bageze mu muhanda ujya kuri centre ya "sosiyete"
baramukubita yikubita hasi baramucocana n'abana
bifashishije
  agafuni. 23. Musabyimana
  umwana Semana Fém +-19 ans 1994 Kiyenzi Igitero
cy'abatutsi cyamusanze murugo ari kumwe na nyina n'abana
be batandatu kiramushorera kimujyanye I Gahini bageze mu
muhanda ujya kuri centre ya "sosiyete" babakubita
uduhini bikubita hasi barabacoca bose  bifashishije
agafuni.  Mubabishe harimo abitwa Uzabakiriho bakunze
kwita Ruveve, Gakuba, Munyansanga, Mukarusanga, n'abandi
bavuye i Bugande bitwa ba Rubyogo, Moses(Mozesi),
Rukundakuvuga, Damascène umukwe wa Nirere, uwo bita
Minwari, Saveri uba mugatare ka Kiyenzi, Bahizi, 24. Umwana
wa Semana     1994 Kiyenzi Yicanywe n'iwabo
n'abo bava indimwe batandatu 25. Umwana wa Semana  
15 ans 1994 Kiyenzi Yicanywe n'iwabo n'abo bava indimwe
  batandatu 26. Umwana
  wa semana     1994 Kiyenzi Yicanywe n'iwabo
n'abo bava indimwe batandatu   Biracyaza ( document
yose igizwe n'ibice bitatu)     V. 
Document  From Forum DHR Message 19546, 2665 membres
rwandais et étrangers De :  Nikozitambirwa <
nikozitambirwa@y...>
Date :  Jeudi 28, Avril 2005 
10:25 Objet :  Génocides commis par l'APR/FPR
à Byumba, Umutara, Kibungo, Bugesera et au CONGO   Le
génocide des musulmans de Srebrenica n'a pas été
reconnu par une quelconque résolution du
  Conseil de Sécurité des Nations-Unies; il a été
  constaté par le juge (voir décision du TPIY du 2
août 2001 reconnaissant l'accusation de génocide à
l'encontre du général Kristc pour le massacre d'un
grand nombre d'hommes musulmans à Srebrenica entre le
11 juillet et le 1er novembre 1995).  Cette décision
du TPIY est conforme au droit. Elle peut, et partant, doit,
faire jurisprudence.  Si le Tribunal Pénal
International pour le Rwanda (TPIR) siégeant à Arusha
 faisait correctement son travail, il jugerait les
criminels de l'APR/FPR et, à l'instar du TPIY
siégeant à La Haye, constaterait le génocide (car il
s'agit bien d'un génocide) commis par Paul Kagame
et son APR/FPR contre les popualtions hutu de Byumba,
Umutara, Kibungo, Bugesera, entre le 1er janvier et le 31
décembre 1994.  Le juge n'a pas besoin d'une
résolution du Conseil des Nations Unies allant dans le
même
  sens pour constater ce
  génocide. Une telle résolution ne figure pas parmi les
éléments constitutifs du génocide tels que définis par
la Convention Internationale réprimant ce crime. Il faut
(et il suffit) que les éléments matériel et intentionnel
soient réunis pour qu'il y ait génocide.
 1. L'élément matériel de l'infraction
de génocide est facile à établir. Les massacres à grande
échelle des populations civiles hutu en raison de leur
seule appartenance à l'ethnie (réelle ou supposée)
hutu ont eu lieu et ce ne sont pas les preuves qui manquent.
 2. Toutefois, il ne suffit pas d'établir
l'élément matériel de l'infraction, encore
faut-il aussi apporter la preuve de l'élément
intentionnel (l'intention de détruire un groupe
humain, en tout ou en partie, en l'occurrence la
population hutu).  Quelle était l'intention de
Paul Kagame et
  de ses hommes quand il
  a donné à ceux-ci l'ordre de massacrer les Hutus des
zones qu'il venait de conquérir?  A cet égard, ma
position a toujours été la suivante (et le jugement KRSTIC
me conforte dans mon opinion):  Si ce que le Major
Alphonse Furuma a écrit à ce sujet est vrai (il incombe à
l'accusation d'en fournir les éléments de preuve),
il s'agit bien d'un génocide.  
A toutes fins
utiles, je te rappelle que le Major Alphonse Furuma a écrit
ce qui suit:  "From the time Arusha Peace
Agreement was being negotiated up to as late as 1996, you
carried out a deliberate policy of using all means possible
to reduce the Hutu Population in the Umutara, Kibungo and
Bugesera regions.  These areas were deliberately
resettled by old caseload returnees from Uganda, Tanzania
and Burundi respectively. Families of many top RPF/RPA
leaders are among those who were
  resettled in this
  manner."  
http://rwandanet.tripod.com/furuma.html%C2%A0
Si comme le dit le Major Alphonse Furuma (et comme je le
crois), Paul Kagame a donné l'ordre à ses troupes de
réduire par tous les moyens possibles les populations
hutu de Umutara, Kibungo et Bugesera, dans le but de pouvoir
y installer les réfugiés rapatriés d'Uganda,
l'intention de détruire un groupe humain (en tout ou
partie) est établie. Il y a donc génocide. A la
lumière du jugement KRSTIC, il n'est pas possible
d'arriver à une autre conclusion.  Le même
raisonnement peut être tenu à l'égard des massacres
des réfugiés hutu dans l'Est du Congo.  Pour ces
derniers massacres, même la Commission du Conseil de
Sécurité des Nations Unies qui avait été chargée de
mener une enquête à
  ce sujet
  a conclu
  que des actes de génocide (ou pouvant être qualifiés
tels) avaient été commis.  Ci-après la LETTRE DATÉE
DU 29 JUIN 1998, ADRESSÉE AU PRÉSIDENT DU CONSEIL DE
SÉCURITÉ PAR LE SECRÉTAIRE GÉNÉRAL. Il résulte
clairement de cette lettre que:  "les tueries
auxquelles se sont livrés l'AFDL et ses alliés, y
compris des éléments de l'Armée patriotique
rwandaise, constituent des crimes contre l'humanité,
tout comme le déni d'une assistance humanitaire aux
réfugiés rwandais hutus. Les membres de l'Équipe
pensent que certains des meurtres peuvent constituer des
actes de génocide, selon l'intention qui les motivait,
et ils demandent que ces crimes et leurs motifs fassent
l'objet d'une enquête plus poussée."
 Bonne lecture et bonne journée. 
************************** Abatabizi bicwa no kutabimenya.
NIKOZITAMBIRWA, 28-04-2005.
  (ILDEPHONSE MURAYI) Juriste
---------------------------------------------- Conseil de
sécurité Distr. GENERALE S/1998/581 29 juin 1998 FRANCAIS
Original: ANGLAIS LETTRE DATÉE DU 29 JUIN 1998, ADRESSÉE
AU PRÉSIDENT DU CONSEIL DE SÉCURITÉ PAR LE SECRÉTAIRE
GÉNÉRAL J'ai l'honneur de vous faire parvenir
ci-joint le rapport de mon Équipe d'enquête en
République démocratique du Congo. Des avant-tirages en ont
été remis aux Représentants permanents de la République
démocratique du Congo et du Rwanda le 15 juin 1998 pour
qu'ils les transmettent à leur gouvernement, dont les
commentaires seront publiés comme document du Conseil de
sécurité. Vous vous souviendrez que j'ai constitué
l'Équipe en juillet 1997 pour aider le Gouvernement de
la République démocratique du Congo et la Mission commune
d'enquête -
  mandatée par la Commission des
  droits de l'homme pour enquêter sur les allégations
de massacres et autres violations des droits de l'homme
découlant de la situation qui prévalait dans l'est du
Zaïre depuis septembre 1996 - à sortir de l'impasse.
Le Gouvernement s'est opposé, notamment, à la
participation   à   la Mission du Rapporteur
spécial sur la situation des droits de l'homme au
Zaïre et a contesté la période couverte par le mandat de
la Mission. Il a demandé que cette période commence plus
tôt, soit le 1er mars 1993, afin que l'enquête porte
aussi sur les violences ethniques qui, à partir de ce
moment-là, ont opposé des Zaïrois soi-disant
"autochtones", initialement appuyés par les
Forces armées zaïroises (FAZ), à des Zaïrois
d'origine tant hutue que tutsie, ainsi que sur les
événements qui ont suivi, comme l'arrivée de
réfugiés hutus du Rwanda en juillet 1994,
  à la suite
  du génocide qui s'était produit dans ce pays,
l'insécurité créée tant au Zaïre qu'au Rwanda
par des membres armés des ex-Forces armées rwandaises
(ex-FAR) et les milices interahamwe qui exerçaient un
contrôle strict sur les réfugiés et lançaient des
attaques en territoire rwandais, et la violence croissante
dont étaient victimes les Zaïrois tutsis  
jusqu'au soulèvement d'octobre 1996. Un compte
rendu détaillé de ces événements, dont l'Équipe
recommande qu'ils fassent l'objet d'une enquête
plus poussée, figure à l'appendice du rapport
ci-joint. En réponse au Gouvernement, j'ai repoussé le
début de la période sur laquelle devait porter
l'enquête jusqu'au 1er mars 1993. J'ai nommé
M. Atsu-Koffi Amega (Togo), ancien Président de la Cour
suprême du Togo, chef de mon Équipe d'enquête
chargée d'enquêter sur les violations graves des
droits de
  l'homme et
  du droit international humanitaire qui auraient été
commises en République démocratique du Congo jusqu'au
31 décembre 1997. Ma décision de créer l'Équipe
n'a pas suspendu les activités de la Mission commune
d'enquête initiale, et l'Équipe n'a pas
remplacé la Mission, dont le mandat est depuis venu à
expiration et n'a pas été renouvelé. Les événements
décrits dans le rapport de l'Équipe ne se sont pas
produits dans un vide. Ils ont pour contexte le terrible
génocide qui s'est produit au Rwanda en 1994 et qui a
projeté une ombre énorme, qui n'a pas encore disparu,
sur l'ensemble de la région africaine des Grands Lacs.
Ce génocide a directement provoqué les violences qui ont
eu lieu en 1994-1996 à l'est du Zaïre et ont été
publiquement dénoncées par le Gouvernement rwandais comme
une reprise dans un pays voisin des pratiques de génocide
de 1994. Ces
  mêmes violences ont
  abouti à la création, en septembre 1996, de
l'Alliance des forces démocratiques pour la libération
du Congo-Zaïre (AFDL), et culminé dans la campagne
militaire couronnée de succès que l'Alliance a menée
contre le régime du Président Mobutu Sese Seko, et qui
s'est terminée à Kinshasa le 17 mai 1997. Il est
profondément regrettable qu'entre la date où elle a
été déployée pour la première fois en août 1997 et son
retrait en 1998, l'Équipe n'ait pas été
autorisée à accomplir sa mission pleinement et sans
entrave. Néanmoins, en dépit des difficultés décrites
dans le rapport, l'Équipe a pu parvenir à un certain
nombre de conclusions qui sont étayées par de solides
preuves. Deux de ces conclusions retiennent l'attention.
La première est que toutes les parties aux violences qui
ont déchiré le Zaïre, en particulier ses provinces
orientales, durant
  la période à
  l'examen, ont commis de graves violations des droits de
l'homme ou du droit international humanitaire. La
seconde est que les tueries auxquelles se sont livrés
l'AFDL et ses alliés, y compris des éléments de
l'Armée patriotique rwandaise, constituent des crimes
contre l'humanité, tout comme le déni d'une
assistance humanitaire aux réfugiés rwandais hutus. Les
membres de l'Équipe pensent que certains des meurtres
peuvent constituer des actes de génocide, selon
l'intention qui les motivait, et ils demandent que ces
crimes et leurs motifs fassent l'objet d'une
enquête plus poussée. En lisant le rapport de mon Équipe
d'enquête, les membres du Conseil verront l'une des
causes profondes des conflits qui ont eu lieu récemment en
Afrique dans la région des Grands Lacs : un cercle vicieux
de violations des droits de l'homme et de vengeances,
alimenté
  par l'impunité. Il faut
  mettre fin à ce cycle pour rétablir la   paix  
et la stabilité dans la région. Les coupables de
violations doivent rendre des comptes; les droits de
l'homme doivent faire l'objet d'une surveillance
étroite partout où ils sont menacés; les efforts
déployés par les gouvernements pour doter leur pays des
capacités voulues et promouvoir le respect des droits de
l'homme doivent être appuyés; et il faut aider les
membres de la société civile qui oeuvrent à
l'avènement d'une culture de la tolérance. La
communauté internationale, et en particulier les pays
donateurs, ont un rôle de premier plan à jouer dans tous
ces domaines. Lorsqu'ils examineront le rapport
ci-joint, les membres du Conseil voudront, à n'en pas
douter, y donner une suite qui reflète leur responsabilité
en matière de maintien de la paix et de la sécurité
internationales.
  Des violations des droits
  de l'homme assez massives pour constituer des crimes
contre l'humanité doivent être considérées comme une
  menace contre la paix et la sécurité
internationales. Dans le même temps, il faut tenir
pleinement compte de la nécessité de consolider la fragile
stabilité de la région, ce qui nécessite à
l'évidence une assistance internationale de grande
ampleur. Si elle tournait le dos aux pays concernés, la
communauté internationale commettrait, selon moi, une grave
erreur. Une politique cohérente d'engagement
critique est nécessaire. En dernière analyse, néanmoins,
c'est aux gouvernements de la région qu'incombe
d'y maintenir la stabilité. Ils ont, par-dessus tout,
l'obligation de respecter les droits de l'homme et
d'assurer la sécurité de leurs propres nationaux. Ils
peuvent être assurés de la bonne volonté de la
communauté internationale, mais ils
  doivent
  aussi montrer qu'ils comprennent ses préoccupations et
ont à l'esprit leurs obligations juridiques
internationales. Ils doivent à ce titre prendre acte des
très graves conclusions de l'Équipe et les examiner,
et prendre les mesures voulues si des membres de leurs
forces ont pris part à l'une quelconque des violations
alléguées. J'adresse un exemplaire du rapport de mon
Équipe d'enquête au Président en exercice et au
Secrétaire général de l'Organisation de l'unité
africaine, en demandant qu'il soit transmis, pour  
information,   aux membres du Groupe international de
personnalités éminentes chargé d'enquêter sur le
génocide de 1994 et les événements qui se sont produits
depuis la signature de l'Accord de paix d'Arusha le
4 août 1993 jusqu'à la chute de Kinshasa le 17 mai
1997. En conclusion, je tiens à rendre hommage une nouvelle
fois aux
  membres de mon
  Équipe d'enquête, qui ont fait preuve d'une
intégrité, d'un professionnalisme et d'un courage
insignes tout au long de leur difficile mission. Je vous
serais obligé de faire distribuer la présente lettre et
son annexe comme document du Conseil  
-----------------------------------------------------------------------
 
----------------------------------------------------------------------------
   
----------------------------------------------------------------------------------------------
      From: Christine <
kabe_chris@yahoo.fr>
To: "
d.sabo@aol.fr" <d.sabo@aol.fr>;
"
infotubeho@yahoo.fr"
<
infotubeho@yahoo.fr>
Sent: Saturday, March 9, 2013 7:28 PM Subject: Ingingo
Remezo z'ishyaka Banyarwanda     INGINGO
REMEZO Z'ISHYAKA BANYARWANDA   1. Urukundo,
ubwubahane, n'ubusabane nk'abanyarwanda 2. Ubutabera
no kubaka société itagira uwo iheza kandi abantu bose
banganyamo amahirwe   3. Gukurikirana ikibazo
cy'abakoze génocide bo ku mpande zose, guharanira
  ko bitazongera kubaho, kwibuka bose utarobanuye amoko,
  gukumira ibyatera
  génocide.   4. Guharanira ubuzima bwiza, kujijuka,
kwita kubanyantege nke no gutega amatwi buri wese   5.
Guteza imbere umuco, ubukungu n'ikorabuhanga   6.
Amagambo y'ikirangantego cy'ishyaka BANYARWANDA ni -
URUKUNDO - UBUTABERA - ITERAMBERE NA -DEMOKARASI   NB:
Ishyaka Banyarwanda ni ishyaka rigamije gushimangira
ubutegetsi bwa Republika mu Rwanda hamwe no kuyihesha
agaciro.        
 
 
 
 
 














































































































__._,_.___
Activités récentes:
http://fr.groups.yahoo.com/group/Democracy_Human_Rights

https://twitter.com/itwagira

https://www.facebook.com/itwagiramungu

Maître Innocent  TWAGIRAMUNGU
DHR FOUNDER&OWNER
Tél.mobile: 0032- 495 48 29 21


UT UNUM SINT

"L'extrémisme dans la défense de la liberté n'est pas un vice; La modération dans la poursuite de la justice n'est pas une vertu".

"Extremism in the defense of liberty is no vice; moderation in the pursuit of justice is no virtue." (USA,Republican Convention 1964,Barry Morris Goldwater (1909-1998)).

"Le monde ne sera pas détruit par ceux qui font le mal mais par ceux qui regardent et refusent d'agir", Albert EINSTEIN.

Les messages publiés sur DHR n'engagent que la responsabilité de leurs auteurs.

CONSIDERATION, TOLERANCE, PATIENCE AND MUTUAL RESPECT towards the reinforcement of GOOD GOVERNANCE,DEMOCRACY and HUMAN RIGHTS in our states.

Liability and Responsibility: You are legally responsible, and solely responsible, for any content that you post to DHR. You may only post materials that you have the right or permission to distribute electronically. The owner of DHR cannot and does not guarantee the accuracy of any statements made in or materials posted to the group by participants.

" BE NICE TO PEOPLE ON YOUR WAY UP, BECAUSE YOU MIGHT MEET THEM ON YOUR WAY DOWN." Jimmy DURANTE.

COMBATTONS la haine SANS complaisance, PARTOUT et avec Toute ENERGIE!!!!!!
Let's  rather prefer Peace, Love , Hope and Life, and get together as one!!! Inno TWAGIRA
.

__,_._,___

No comments:

Post a Comment

Note: only a member of this blog may post a comment.

“Uwigize agatebo ayora ivi”. Ubutegetsi bukugira agatebo ukariyora uko bukeye n’uko bwije.

"Ce dont j’ai le plus peur, c’est des gens qui croient que, du jour au lendemain, on peut prendre une société, lui tordre le cou et en faire une autre."

“The price good men pay for indifference to public affairs is to be ruled by evil men.”

“The hate of men will pass, and dictators die, and the power they took from the people will return to the people. And so long as men die, liberty will never perish.”

“I have loved justice and hated iniquity: therefore I die in exile."

KOMEZA USOME AMAKURU N'IBITEKEREZO BYA VUBA BYAGUCITSE:

RECOMMENCE

RECOMMENCE

1.Kumenya Amakuru n’amateka atabogamye ndetse n’Ibishobora Kukugiraho Ingaruka ni Uburenganzira Bwawe.

2.Kwisanzura mu Gutanga Ibitekerezo, Kurwanya Ubusumbane, Akarengane n’Ibindi Byose Bikubangamiye ni Uburenganzira Bwawe.